Diario
27 de Dezembro 2010
Reporter: Joao da Silva
Vikeke. Partido CNRT halao konsolidasaun durante period Natal iha distritu lobuk ida. Iha mensagem ba quadros, militantes no simpatizantes sira CNRT hatoo ona mensagem konaba Unidade Nacianal ho Dezenvolvimento no garante katak iha 2012, Partido CNRT tenki manaan eleisaun ho maioria absoluta.
Iha loron 27 de Dezembro 2010, Partido CNRT halo konsolidasaun iha Distrito Vikeke, Lospalos, Same ho Ainaro. Iha Vikeke, konsolidasaun sentraliza iha Suko Bahalarawain no iha Lospalos, sei halao iha Sub-Distrito Lautem, no konsentra iha Suko Mehara.
Konsolidasaun iha Vikeke halao tiha ona dala uluk iha suko lobuk ida no iha dia 27 de Dezembro Vice Presidente CNRT VIrgílio Smith ho Vice Sekretário II Geral Jose da Silva Fo Laran mak partisipa hamutuk ho mos Vice Koordenador Partdo CNRT Vikeke Virgilio Guterres.
Iha konsolidasaun ne, komunidade Bahalarawain kuaze liu ema 400 (atus hat) hatudo entusiasmo boot tebes hodi paritisipa ho solenidade cerimonia hosi dader to lokraik didiak. Vice Presidente CNRT VIrgílio Smith hatete katak partido CNRT, partido ida nebe moris hosi decizaun resistensia tanba hare katak governo uluk lao ladun los no la lori objektivu rezistensia nian iha tempo ukun aan. Tanba ne’e ema rezistensia lobuk ida hamutuk ho maun Boot Xanana Gusmao no mos ema foin-sae foun lobuk ida tau liman hamutuk hodi instaura fila fali mehi asswain sira nian, oinsa atu hadia nasaun ne.
CNRT, haktuir Vice Presidente Virigilo Smitih nebe konhesidu mos hanesan kranik nudar tempo rezistensia, hanesan mata-dalan nebe uluk lori ona povo ba liberta nasaun iha 1999. Iha tiha ukun aan Partido CNRT mossu fali hodi liberta povo ne hosi kiak, mukit, hamalaha, terus, susar no nakukun seluk. Iha momento ne, CNRT nia knar boot liu mak alkansa mehi asswain sira nian hodi bele halo povo ne moris diak.
Para alem de ida ne, Vice Sekretario Geral CNRT, Jose da Silva Fo Laran hatete katak atu bele implementa CNRT sei esforsa atu hetan apoio Timor Oan hotu nian, liu-liu iha Vikeke atu bele apoia maun boot Xanana ho Veterano sira hodi bele rai hela buat diak ida ba nasaun, ba future gerasaun sira. Ita nasaun riku, maibe riku soin ne labele fo deit ba ema balu ho nia maluk sira hanesan iha governo uluk. Tanba ne, ema rezistensia mak tenki kaer para fahe rikusoin ne ba Timor oan hotu-hotu. Fo laran haktuir katak, hanesan Sekretario Geral CNRT, Dionisio Babo hatete bebeik ona, tenki hakuak metin buat hat: Valoriza rezistensia, kaer metin establidade nasional, halao rekonsiliasaun nasional hodi halao Dezenvolvilmento Nasional. Buat hat ne importante ba CNRT iha faze libertasaun do povo nian, atu povo moris diak no hakmatek iha dame, unidade no dezenvolvimento.
Estrutura partido Suko Bahalarawain nebe marka prezensa iha neba ho povo hato sira nia konfiansa makaas ba CNRT no hakarak atu partido ne manaan iha eleisaun 2012 hodi bele alkansa moris diak povo nian no mehi asswain libertasaun nasional, nebe hakarak atu povo Timor Oan tomak sai hosi nakukun laran no bele moris iha hakmatek, dame no dezenvolvimento nia laran.
Konsolidasaun iha Mehara –Lospalos
Tuir plano, dia 29 de Dezembro partido CNRT mos sei halo konsolidasaun iha Lospalos ho baze iha Tutuala. Konsentrasaun suko rua Tutuala nian ho nia estrutura suko tomak se hola fatin iha suko Mehara. Tuir plano, Vice Sekretario Geral I CNRT, Duarte Nunes ho Cordenador Geral F-Mudansa, Victor da Costa, sei partisipa hodi bele hametin liu tan estrutura iha sub-distrito neba.
Iha Suko Rua ne, estrutura partido CNRT montado tiha ona, no durante ne halao servisu hanesan bain-bain hodi fo sai programa partido nian. Servisu nebe estrutura suko halao iha Mehara mos, halo konsiensializasaun sobre programa governo no programa nebe Presidente Partido CNRT, Maun Boot Xanana Gusmao dezempenha nudar Primeiro Ministro RDTL.
Hanesan governo, tuir plano, sei harii uma ba ema vilneraveis (kiak, ferik katuas) sira hamutuk 11.000 (onze mil) iha tinan territorio tomak hodi fob a vulneraveis sira. Uma sira ne, sei halo iha Aldeia ida hamutuk uma 5 (lima) ho tipe media, hodi bele fo hela-fatin suficiente ba ema kiak sira. Ita espera katak uma sira ne sei bele aumenta tan, tuir estado nia kapasidade, iha tinan 2012 no tinan hirak tan ba oin, hodi garante katak ema Timor Oan hotu sei iha uma nebe suficiente atu hela no moris ba.
Partido CNRT mos, iha tempo hanesan, halao Konsolidasaun iha distrito Same ho Ainaro iha loron hirak ne.
LIBERTADA A PÁTRIA – LIBERTEMOS O POVO & FIAR A'AN - LAO BA OIN
quinta-feira, 30 de dezembro de 2010
quarta-feira, 29 de dezembro de 2010
TIMOR-LESTE: Sexual assault survivors face long legal delays
Dec 2010
Source: Content partner // IRIN
DILI, 15 December 2010 (IRIN) - As the number of reported sexual crimes in Timor Leste increases, survivors - mostly women and girls - must wait up to one year as their cases wind through a struggling court system.
In a recent survey [ http://asiafoundation.org/publications/pdf/549 ] on law and justice in Timor-Leste, the Asia Foundation's office in the capital, Dili, noted that the rule of law is still in transition in the half-island nation, where the court system functioned sporadically for many years following the 1999 violence that resulted in thousands fleeing.
It was only two years ago that district courts started regular operations and almost all national court actors took up their posts again.
Community justice
But with an anaemic formal justice system since 2002 - when independence from Indonesia was declared - community justice continues to reign, according to the Dili-based NGO, Judicial System Monitoring Programme (JSMP)
[ http://www.jsmp.minihub.org/ ].
"Cases are often resolved outside the justice system because police and other actors believe it is the woman's obligation to have sex with her husband, so sexual assault is not an issue to be taken further," said the NGO's international adviser in the women's justice unit, Amrita Kapur.
JSMP does not track cases resolved in the community through family and community mediation, which is where the bulk of disputes are handled, said Kapur.
But for the cases that do not make it to the police, "victim protection units" are supposed to file charges in court on behalf of survivors of sexual violence. From here, the journey to judgment can be a long one.
"What happens after a woman brings a case to the police - it is clear there are many obstacles to proceeding with the case in the court system," Kapur added.
Obstacles
As of 2010, there are 49 national court actors (judges, prosecutors and public defenders), an increase of 12 since 2008, but still short of what is needed, according to JSMP.
The general prosecutor's office faced a backlog of almost 5,000 cases as of 2009 - not restricted only to sexual violence - many of which were "poorly prepared by the police due to lack of legal knowledge, poor investigatory skills, a dearth of translation resources, and lack of transport funds for investigations", reported the Asia Foundation.
The head of the police victim protection unit in the southern district of Covalima, Amelia Amaral, said while the courts had been more responsive since 2008, data gathering could slow down the police.
As of August 2010, her unit had received 16 reports of sexual violence, including child abuse, domestic violence, sexual assault and incest.
"For forensic analysis, we send to Pradet [local NGO, Psychosocial Recovery and Development East Timor]. But we do not even own the digital camera we currently use for investigations. It belongs to the UN. When they leave, we lose our cars and camera," said Amaral.
The UN Integrated Mission in Timor-Leste [ http://unmit.unmissions.org/ ], which works jointly with local police in most districts while in others local police work alone, is scheduled to withdraw in 2012.
While lack of evidence is part of the problem, there are other hold-ups, said legal adviser Kapur.
"The police won't necessarily arrest the suspect straight away, and take a long time finding witnesses and gathering evidence. Some police believe even sexual assault should be resolved in the home. Most problems relate to how slow the investigation process is, and whether it is completed."
One year later
Elviana Alves Freitas, 24, said she has been waiting since January for a court date after she pressed rape charges in the capital against a government official in the Ministry of Justice. She accused the man of raping her at knifepoint.
"He told me he is not scared of my case because he is protected in the Ministry of Justice," said Freitas.
The accused, Mateus Du Casceicao Rocha, denies the charge.
Freitas is considered a witness to the state's case against the accused, and therefore not entitled to a court lawyer, said Kapur. Freitas had not heard of services offered by local NGOs such as JSMP and East Timor Women's Communication Forum (FOKUPERS) that provide legal counselling and accompany women to court appointments.
"VSS [victim support services] from JSMP accompany victims to give them support, which will often speed up the process, but otherwise [a] nine months to one year [wait for court judgement] is possible. Since four years ago, the situation has improved but not for all cases," said Kapur.
pt/mw
© IRIN. All rights reserved. More humanitarian news and analysis: http://www.IRINnews.org
Source: Content partner // IRIN
DILI, 15 December 2010 (IRIN) - As the number of reported sexual crimes in Timor Leste increases, survivors - mostly women and girls - must wait up to one year as their cases wind through a struggling court system.
In a recent survey [ http://asiafoundation.org/publications/pdf/549 ] on law and justice in Timor-Leste, the Asia Foundation's office in the capital, Dili, noted that the rule of law is still in transition in the half-island nation, where the court system functioned sporadically for many years following the 1999 violence that resulted in thousands fleeing.
It was only two years ago that district courts started regular operations and almost all national court actors took up their posts again.
Community justice
But with an anaemic formal justice system since 2002 - when independence from Indonesia was declared - community justice continues to reign, according to the Dili-based NGO, Judicial System Monitoring Programme (JSMP)
[ http://www.jsmp.minihub.org/ ].
"Cases are often resolved outside the justice system because police and other actors believe it is the woman's obligation to have sex with her husband, so sexual assault is not an issue to be taken further," said the NGO's international adviser in the women's justice unit, Amrita Kapur.
JSMP does not track cases resolved in the community through family and community mediation, which is where the bulk of disputes are handled, said Kapur.
But for the cases that do not make it to the police, "victim protection units" are supposed to file charges in court on behalf of survivors of sexual violence. From here, the journey to judgment can be a long one.
"What happens after a woman brings a case to the police - it is clear there are many obstacles to proceeding with the case in the court system," Kapur added.
Obstacles
As of 2010, there are 49 national court actors (judges, prosecutors and public defenders), an increase of 12 since 2008, but still short of what is needed, according to JSMP.
The general prosecutor's office faced a backlog of almost 5,000 cases as of 2009 - not restricted only to sexual violence - many of which were "poorly prepared by the police due to lack of legal knowledge, poor investigatory skills, a dearth of translation resources, and lack of transport funds for investigations", reported the Asia Foundation.
The head of the police victim protection unit in the southern district of Covalima, Amelia Amaral, said while the courts had been more responsive since 2008, data gathering could slow down the police.
As of August 2010, her unit had received 16 reports of sexual violence, including child abuse, domestic violence, sexual assault and incest.
"For forensic analysis, we send to Pradet [local NGO, Psychosocial Recovery and Development East Timor]. But we do not even own the digital camera we currently use for investigations. It belongs to the UN. When they leave, we lose our cars and camera," said Amaral.
The UN Integrated Mission in Timor-Leste [ http://unmit.unmissions.org/ ], which works jointly with local police in most districts while in others local police work alone, is scheduled to withdraw in 2012.
While lack of evidence is part of the problem, there are other hold-ups, said legal adviser Kapur.
"The police won't necessarily arrest the suspect straight away, and take a long time finding witnesses and gathering evidence. Some police believe even sexual assault should be resolved in the home. Most problems relate to how slow the investigation process is, and whether it is completed."
One year later
Elviana Alves Freitas, 24, said she has been waiting since January for a court date after she pressed rape charges in the capital against a government official in the Ministry of Justice. She accused the man of raping her at knifepoint.
"He told me he is not scared of my case because he is protected in the Ministry of Justice," said Freitas.
The accused, Mateus Du Casceicao Rocha, denies the charge.
Freitas is considered a witness to the state's case against the accused, and therefore not entitled to a court lawyer, said Kapur. Freitas had not heard of services offered by local NGOs such as JSMP and East Timor Women's Communication Forum (FOKUPERS) that provide legal counselling and accompany women to court appointments.
"VSS [victim support services] from JSMP accompany victims to give them support, which will often speed up the process, but otherwise [a] nine months to one year [wait for court judgement] is possible. Since four years ago, the situation has improved but not for all cases," said Kapur.
pt/mw
© IRIN. All rights reserved. More humanitarian news and analysis: http://www.IRINnews.org
“Oras ona atu sai husi Timor-Leste”
http://noticias.sapo.tl/tetum/info/artigo/1116897.html
29 de Dezembro de 2010, 16:17
Tuir relatóriu husi InternationalCrisis Group (ICG), Austrália tenke hataka data ida ba retirada ninia forsa husi Timor-Leste tamba situasaun estavél ne’ebé hetan iha teritóriu laran nó Dili hatún pozisaun husi ONU.
Iha “Timor-Leste Ne’e tempu ona ba ONU atu rekua”, kritika ba estratéjia husi Nasoens Unidas nó habolu atensaun ba nasaun sira seluk ne’ebé mak kontribui ba dezenvolviemtnu Timór, ba lakon tempu nó osan iha operasaun polísia.
Misaun Integrada husi ONU 1485 iha Timor-Leste iha, la’o ho progreseivu tebes, delega ona kontrolu husi distritu sira ba autoridade lokál sira, nó iha hanesan data limite to’o Marsu tinan oin.
Austrália kontribui tiha ona durante ne’e ho hakbesik ba soldadu 400, maioria husi Forsa Internasionál ba Estabilizasaun (ISF), hanesan ba polísia 80, husi sira ne’e kuaze 50 hola parte husi UNMIT nó 30 iha formasaun nó asesoria polísia lokál.
Relatóriu husi ICG alerta katak operasaun ba manutensaun pás sei hakotu de’it iha fulan dezembru 2010, maibé klaru katak misaun ida bo’ot hanesan ne’e la adapta nesesidade husi nasaun ne’e. Prezensa husi Austrália nó Nova Zelândia tenke rekonsidera fali, tamba númeru husi elementu sei oituan loos.
Papél husi ISF dizkute ona husi parlamentár sira nó kestiona ona ninia legalidade tamba hirak ne’e duni seida’uk iha ratifika nia estatutu tuir militár. Porta-voz ida husi Departamentu de Defeza dehan ona katak Díli la fó hatene Camberra kona-ba kestoens legais iha relasaun ba ISF.
Relatóriu husi ICG hateten tán katak ONU tenke reduz kontingente militár atu para, pelu menus metade, nó atu iha akordu ida ho Díli nune´e ba limitasaun ida husi mandatu UNMIT nian.
Se akordu ne´e la iha, komunidade internasionál sei soe de´it tempu nó osan ho nune´e, di´ak liu mak ramata tiha impase ne´e se bele ho lalais. timór-oan sira halo sala, durante tina barak, konsellu husi ONU ba reforma servisus seguransa ne´ebé konserne.
Autoridades lokais sira la konsege lidar ho akontesimentus iha 2006 (ne´e halo tropas Australianas sira fila fali) nó 2008 bainhira iha tentativas asasinatu nian kontra hasoru primeiru-ministru Xanana Gusmão nó Prezidente José Ramos-Horta.
Porta-voz husi UNMIT Carlos Araújo dehan ona katak kestaun ba redusaun das forsas polisiais ne´ebé servisu iha Konsellu de Seguransa ONU nian nó governu timorense.
Fonte: The Australian
29 de Dezembro de 2010, 16:17
Tuir relatóriu husi InternationalCrisis Group (ICG), Austrália tenke hataka data ida ba retirada ninia forsa husi Timor-Leste tamba situasaun estavél ne’ebé hetan iha teritóriu laran nó Dili hatún pozisaun husi ONU.
Iha “Timor-Leste Ne’e tempu ona ba ONU atu rekua”, kritika ba estratéjia husi Nasoens Unidas nó habolu atensaun ba nasaun sira seluk ne’ebé mak kontribui ba dezenvolviemtnu Timór, ba lakon tempu nó osan iha operasaun polísia.
Misaun Integrada husi ONU 1485 iha Timor-Leste iha, la’o ho progreseivu tebes, delega ona kontrolu husi distritu sira ba autoridade lokál sira, nó iha hanesan data limite to’o Marsu tinan oin.
Austrália kontribui tiha ona durante ne’e ho hakbesik ba soldadu 400, maioria husi Forsa Internasionál ba Estabilizasaun (ISF), hanesan ba polísia 80, husi sira ne’e kuaze 50 hola parte husi UNMIT nó 30 iha formasaun nó asesoria polísia lokál.
Relatóriu husi ICG alerta katak operasaun ba manutensaun pás sei hakotu de’it iha fulan dezembru 2010, maibé klaru katak misaun ida bo’ot hanesan ne’e la adapta nesesidade husi nasaun ne’e. Prezensa husi Austrália nó Nova Zelândia tenke rekonsidera fali, tamba númeru husi elementu sei oituan loos.
Papél husi ISF dizkute ona husi parlamentár sira nó kestiona ona ninia legalidade tamba hirak ne’e duni seida’uk iha ratifika nia estatutu tuir militár. Porta-voz ida husi Departamentu de Defeza dehan ona katak Díli la fó hatene Camberra kona-ba kestoens legais iha relasaun ba ISF.
Relatóriu husi ICG hateten tán katak ONU tenke reduz kontingente militár atu para, pelu menus metade, nó atu iha akordu ida ho Díli nune´e ba limitasaun ida husi mandatu UNMIT nian.
Se akordu ne´e la iha, komunidade internasionál sei soe de´it tempu nó osan ho nune´e, di´ak liu mak ramata tiha impase ne´e se bele ho lalais. timór-oan sira halo sala, durante tina barak, konsellu husi ONU ba reforma servisus seguransa ne´ebé konserne.
Autoridades lokais sira la konsege lidar ho akontesimentus iha 2006 (ne´e halo tropas Australianas sira fila fali) nó 2008 bainhira iha tentativas asasinatu nian kontra hasoru primeiru-ministru Xanana Gusmão nó Prezidente José Ramos-Horta.
Porta-voz husi UNMIT Carlos Araújo dehan ona katak kestaun ba redusaun das forsas polisiais ne´ebé servisu iha Konsellu de Seguransa ONU nian nó governu timorense.
Fonte: The Australian
PRESIDENTE HUSU PN ASELERA LEI ELEISAUN TINAN 2012
Terça-feira, 28 de Dezembro de 2010
Written by Naza - Tuesday, 28 December 2010
CRC Online, Presidente RDTL Dr.Jose Ramos Horta hateten katak, tinan 2011 hanesan tinan reflesaun ba Governu AMP, tamba ne'e Presidente husu ba Governu atu halo reflesaun hodi ba sira nia Servicu ne'ebe Durante Governu ne'e nia Ukun, dehan Chefe Estado Iha Centru Convensaun Merkado Lama Foin Lalais ne'e.
Chefe Estado Jose Ramos Horta Afirma tan katak, ita ida–idak tenki halo ezame konsiensia ho oportunidade ne'ebe ita uza durante tinan hirak ne'e nia laran liu–liu meius ida ne'ebe diak, hodi nune bele seriadade, integridade no servisu makas hodi bele iha prudencia para bele hametin no hadia Dezenvolvimento iha nasaun ne'e nia laran.
Iha parte seluk Chefe Estado reafirma liu tan katak, konfianca ne'ebe mak povu fo ba Governu dala ida deit laos Tinan–Tinan, tamba ne'e husu ba gerasaun foun atu bele iha kooperasaun ba malu nafatin, hodi hetan mos oportunidade.(Naza).
Written by Naza - Tuesday, 28 December 2010
CRC Online, Presidente RDTL Dr.Jose Ramos Horta hateten katak, tinan 2011 hanesan tinan reflesaun ba Governu AMP, tamba ne'e Presidente husu ba Governu atu halo reflesaun hodi ba sira nia Servicu ne'ebe Durante Governu ne'e nia Ukun, dehan Chefe Estado Iha Centru Convensaun Merkado Lama Foin Lalais ne'e.
Chefe Estado Jose Ramos Horta Afirma tan katak, ita ida–idak tenki halo ezame konsiensia ho oportunidade ne'ebe ita uza durante tinan hirak ne'e nia laran liu–liu meius ida ne'ebe diak, hodi nune bele seriadade, integridade no servisu makas hodi bele iha prudencia para bele hametin no hadia Dezenvolvimento iha nasaun ne'e nia laran.
Iha parte seluk Chefe Estado reafirma liu tan katak, konfianca ne'ebe mak povu fo ba Governu dala ida deit laos Tinan–Tinan, tamba ne'e husu ba gerasaun foun atu bele iha kooperasaun ba malu nafatin, hodi hetan mos oportunidade.(Naza).
segunda-feira, 27 de dezembro de 2010
TDD Julga Kaju Violensia Domestika
Segunda, 27 Dezembru 2010 - 14:52:31 OTL
Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 9 Ona.
DILI- Tribunal Distritu Dili (TDD), julga kaju violensia domestika nebe akontese iha suku Fatumasi, Sub-Distritu Bazartete, Distritu Liquisa, nebe akontese iha loron 22 Dezembro 2010.
Tuir Prokurador Antonio Tavares da Silva katak, Julio komete krime simples hasoru nia fen Rosita dos Santos, kuaze tuku 17 loraik.
“ Depois rona testemunha, alezada no suspeitu, hotu-hotu hatete katak Julio baku duni nia ferik oan iha suku Fatumasi no iha eskuadra policia Bazartete,” dehan prokurador Antonio Tavares hafoin rona deklarasaun husi testamunia, alezada no suspaitu iha Tribunal Segunda (27/12).
Entetantu Defensor Publiku Marcia Sarmento husu ba tribunal atu fo kosidaresaun ba argidu tamba iha deklarasaun, argidu rekonhese baku vitima iha eskuadra policia nomos arguidu arepende no triste ba nia hahalok.
“ Ita hatene katak depois de arguidu no vitima mai iha tribunal iha loron 23 foin lalais ne’e, sira fila hamutuk no hare malu diak tamba sira nia oan barak, tamba ne’e husu ba tribunal atu suspende pena ba arguidu,” dehan Marcia.
kronologia husi akontesementu ne’e, suspeitu Julio Gomes esplika iha tribunal katak, iha loron 22 Dezembru foin lalais ne’e, suspeitu baku duni nia ferik oan tamba hemu tua mutin nebe mak suspeitu rasik hola, wainhira hader mai tamba udan no suspeitu husu labarik sira ba vitima, maibe vitima hatan la iha. Ho ida ne’e mak suspeitu baku Vitima Rosita dos santos .
“ hau hemu tua, toba no hedar mai labarik sira laiha, hau husu ba nia (vitima), labrik sira iha nebe no nia dehan labarik sira laiha, labarik sira han tiha meudia, sira sai tiha ona ba liur, hau basa isin ida ba nia oin maibe kois deit,”dehan Julio
Nia hatutan, wainhira vitima kesar Suspeitu iha eskuadra PNTL Bazartete, depois halo investigasaun ba vitma no vitima sai husi kantor laran, sespeitu tuku tan isin ida ba alezada nia ibun, maske kanek maibe ran lasai.
Iha fatin hanesan vitima Rosita dos Santos deklara katak, Vitima hetan duni baku husi nia lean, wainhira hader mai no husu labarik sira laiha, tebe dala rua iha liman no tuku dala rua iha hirus matan.
“ Hau foti eskeiru iha visinu nia uma, fila husi neba, argidu tebe no basa iha hau nia oin karuk, hau halai ba iha eskuadra Polisia Bazartete hodi kesar suspeitu no sai husi neba arguidu tuku tan hau nia hirus matan no halo hau nia ibun kanek maibe ran lasai,” deklara Rosita.
Nune mos testemunia husi PNTL Eskuadra Policia Bazartete, Augusto Maria dos Santos dekalara katak, vitima aprezente nia problema iha Policia no suspeitu kous sira nia oan mai vitima husu nia oan atu kous maibe suspeitu tuku tan dala ida ba vitima nia hirus matan.
Julgamentu ne’e lidara husi Juis Jacinta Correia, Prokurador Antonio Tavares no defensor publiku Marcia Sarmento. Kazu ne’e tama iha tribunal ho numeru prosesa 345/sumario/TDD/2010. Tribunal foti desizaun sei fo sai rejultadu husi julgamentu ba kaju violensia domestika iha suku Fatumasi bazartete iha kuarta 29 ho horas 14.00 loraik. Timotio Gusmão
Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 9 Ona.
DILI- Tribunal Distritu Dili (TDD), julga kaju violensia domestika nebe akontese iha suku Fatumasi, Sub-Distritu Bazartete, Distritu Liquisa, nebe akontese iha loron 22 Dezembro 2010.
Tuir Prokurador Antonio Tavares da Silva katak, Julio komete krime simples hasoru nia fen Rosita dos Santos, kuaze tuku 17 loraik.
“ Depois rona testemunha, alezada no suspeitu, hotu-hotu hatete katak Julio baku duni nia ferik oan iha suku Fatumasi no iha eskuadra policia Bazartete,” dehan prokurador Antonio Tavares hafoin rona deklarasaun husi testamunia, alezada no suspaitu iha Tribunal Segunda (27/12).
Entetantu Defensor Publiku Marcia Sarmento husu ba tribunal atu fo kosidaresaun ba argidu tamba iha deklarasaun, argidu rekonhese baku vitima iha eskuadra policia nomos arguidu arepende no triste ba nia hahalok.
“ Ita hatene katak depois de arguidu no vitima mai iha tribunal iha loron 23 foin lalais ne’e, sira fila hamutuk no hare malu diak tamba sira nia oan barak, tamba ne’e husu ba tribunal atu suspende pena ba arguidu,” dehan Marcia.
kronologia husi akontesementu ne’e, suspeitu Julio Gomes esplika iha tribunal katak, iha loron 22 Dezembru foin lalais ne’e, suspeitu baku duni nia ferik oan tamba hemu tua mutin nebe mak suspeitu rasik hola, wainhira hader mai tamba udan no suspeitu husu labarik sira ba vitima, maibe vitima hatan la iha. Ho ida ne’e mak suspeitu baku Vitima Rosita dos santos .
“ hau hemu tua, toba no hedar mai labarik sira laiha, hau husu ba nia (vitima), labrik sira iha nebe no nia dehan labarik sira laiha, labarik sira han tiha meudia, sira sai tiha ona ba liur, hau basa isin ida ba nia oin maibe kois deit,”dehan Julio
Nia hatutan, wainhira vitima kesar Suspeitu iha eskuadra PNTL Bazartete, depois halo investigasaun ba vitma no vitima sai husi kantor laran, sespeitu tuku tan isin ida ba alezada nia ibun, maske kanek maibe ran lasai.
Iha fatin hanesan vitima Rosita dos Santos deklara katak, Vitima hetan duni baku husi nia lean, wainhira hader mai no husu labarik sira laiha, tebe dala rua iha liman no tuku dala rua iha hirus matan.
“ Hau foti eskeiru iha visinu nia uma, fila husi neba, argidu tebe no basa iha hau nia oin karuk, hau halai ba iha eskuadra Polisia Bazartete hodi kesar suspeitu no sai husi neba arguidu tuku tan hau nia hirus matan no halo hau nia ibun kanek maibe ran lasai,” deklara Rosita.
Nune mos testemunia husi PNTL Eskuadra Policia Bazartete, Augusto Maria dos Santos dekalara katak, vitima aprezente nia problema iha Policia no suspeitu kous sira nia oan mai vitima husu nia oan atu kous maibe suspeitu tuku tan dala ida ba vitima nia hirus matan.
Julgamentu ne’e lidara husi Juis Jacinta Correia, Prokurador Antonio Tavares no defensor publiku Marcia Sarmento. Kazu ne’e tama iha tribunal ho numeru prosesa 345/sumario/TDD/2010. Tribunal foti desizaun sei fo sai rejultadu husi julgamentu ba kaju violensia domestika iha suku Fatumasi bazartete iha kuarta 29 ho horas 14.00 loraik. Timotio Gusmão
STL: Governu Halao Sorumutu Ho Xefi Suku 442
Segunda, 27 Dezembru 2010 - 14:49:11 OTL
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Ministeriu Administrasaun Estatal Ordenamentu Teritoriu (MAEOT) halao sorumutu ho Xefi Suku sira iha Timor Laran tomak, hodi hato’o programa annual MAEOT nomos rezultadu implementasaun programa sira nebe lao tiha ona durante tinan ne’e.
Director DN-DLOT Miguel Pereira de Carvalho, iha nia aprezentasaun hateten rezultadu husi programa sira hanesan Projetu Pakote Referendum (PPR), Planu Dezenvolvimentu Dezentralizasaun (PDD) no programa seluk tan nebe halao iha Suku hotu iha Timor laran finalize hotu maske iha sukus balun nebe nia implementasaun sei paradu hela.
Nia hatutan, sira iha tan programa seluk nebe sei halao iha tinan oin, hanesan PDS ka Planu Dezenvolvimentu Suku, tamba ne’e nia iha esperansa katak ho planu no programa sira ne’e bele iha benefisiu ba povu sira.
“ rezultadu husi planu sira nebe halao tiha ona durante tinan ne’e, finalize hotu ona iha suku laran, maske iha suku balun ninia implementasaun seidauk 100%, maibe iha suku balun mos hetan ona 100%,” dehan Miguel, liu husi nia deskursu aprezentasaun rezultadu programa sira nebe halao tiha ona iha suku laran, iha sentru Convention center, eis Merkado Lama, Segunda (27/12)
Iha sorumutu nebe halao ho xefi suku hotu iha Timor laran, halao mos deskuasaun konaba planu dezenvolvimentu suku (PDS). Iha diskusaun ne’e, xefi suku sira hato’o sira nia preokupasaun liu-liu ba programa sira nebe halao tiha ona, hanesan PDD no PPR.
Xefi suku Tilomar, Edinho hateten nia rasik sei konfuzaun ho proposta sira ne’e, tamba dala barak iha projetu barak nebe halao iha Suku la iha konhesementu husi xefi suku sira, no xefi suku sira sai hanesan simbolu deit.
Tamba ne’e, nia husu ba governu sentral, atu fo poder (kekuasaan) ba asembleia distrital sira atu kontrolu projetu nebe halao iha suku laran. Sorumutu ne’e halao entre MAEOT hamutuk ho xefi suku 442 iha Timor laran tomak. Josefa parada
Posting Husi : Josefa Parada
DILI- Ministeriu Administrasaun Estatal Ordenamentu Teritoriu (MAEOT) halao sorumutu ho Xefi Suku sira iha Timor Laran tomak, hodi hato’o programa annual MAEOT nomos rezultadu implementasaun programa sira nebe lao tiha ona durante tinan ne’e.
Director DN-DLOT Miguel Pereira de Carvalho, iha nia aprezentasaun hateten rezultadu husi programa sira hanesan Projetu Pakote Referendum (PPR), Planu Dezenvolvimentu Dezentralizasaun (PDD) no programa seluk tan nebe halao iha Suku hotu iha Timor laran finalize hotu maske iha sukus balun nebe nia implementasaun sei paradu hela.
Nia hatutan, sira iha tan programa seluk nebe sei halao iha tinan oin, hanesan PDS ka Planu Dezenvolvimentu Suku, tamba ne’e nia iha esperansa katak ho planu no programa sira ne’e bele iha benefisiu ba povu sira.
“ rezultadu husi planu sira nebe halao tiha ona durante tinan ne’e, finalize hotu ona iha suku laran, maske iha suku balun ninia implementasaun seidauk 100%, maibe iha suku balun mos hetan ona 100%,” dehan Miguel, liu husi nia deskursu aprezentasaun rezultadu programa sira nebe halao tiha ona iha suku laran, iha sentru Convention center, eis Merkado Lama, Segunda (27/12)
Iha sorumutu nebe halao ho xefi suku hotu iha Timor laran, halao mos deskuasaun konaba planu dezenvolvimentu suku (PDS). Iha diskusaun ne’e, xefi suku sira hato’o sira nia preokupasaun liu-liu ba programa sira nebe halao tiha ona, hanesan PDD no PPR.
Xefi suku Tilomar, Edinho hateten nia rasik sei konfuzaun ho proposta sira ne’e, tamba dala barak iha projetu barak nebe halao iha Suku la iha konhesementu husi xefi suku sira, no xefi suku sira sai hanesan simbolu deit.
Tamba ne’e, nia husu ba governu sentral, atu fo poder (kekuasaan) ba asembleia distrital sira atu kontrolu projetu nebe halao iha suku laran. Sorumutu ne’e halao entre MAEOT hamutuk ho xefi suku 442 iha Timor laran tomak. Josefa parada
Dom. Basilio do Nascimento, Pr. Kostumi Sarani Labele Moris Hamutuk ho Kultura Korupsaun
Josefa Parada - Segunda, 27 Dezembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE
DILI-Liu husi misa Santo Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Bispu Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, Pr (Dom Basilio) fanu sarani katoliku Timor Leste nia hanoin no fe, relasiona ho mudansa vida modernu nian oras nee, kostumi sarani nian no problema imoralidade ne’ebe buras maka’as iha rai ida nee.
Amo Basilio hatete, Natal nia objectivu bo’ot liu mak lori Nai Maromak nia Naroman ba ita ema, halo ita ema kumpriende ita nia moris rohan laek. Neduni presiza halo reflesaun klean no luan ba ita ida-idak konaba ita nia hahalok sarani, ita nia kultura sarani. “Nudar ema sarani, ita tenke hatete ba ita nia-an rasik katak, ita nia kostumi sarani labele moris hamutuk ho kultura violensia, ho kultura in-justica, kultura imoralidade, kultura korupsaun, kultura egoismu, kult ura iresponsalbilidade, kultura bobardor, kultura honestidade laiha, kultura sala ulun boot nian, kultura lokoan, kultura karakten, kultura sala foer, kultura hirusten, kultura lanuten, kultura laran moras no kultura barukten,” hatete Bispo D. Basilio do Nascimento iha ninia omilia Misa Kalan Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Sesta kalan (24/12), ne’ebe hetan transmisaun direito husi TVTL.
Dom Basilio fo hanoin hikas saida mak Natal. Natal katak “Ita nia maksoin nai Jesus Kristus moris’. Mundu tomak hanoin no selebra misterio nai Jesus nia moris. Tempu ne’ebe Maromak Oan halo an ba ema hodi mai soi mundu.
Tuir Amo Bispo Basilio, Santo Agustino resumi minteriu Natal nee ho liafuan katak “Na’i, Ita Boot halo ami moris ba Ita, no ami fuan sei la hakmatek wainhira lahatur nia an iha Ita Boot”. Amo Bispo hatutan tan, Na’i Maromak haraik-an hodi hatudu-an ba ema, hahu hanesan kosok-an babain ida. Nia moris iha familia babain ida nia leet, tuir familia babain ida nia kbiit hodi loke dalan ba ema kriatura no hodi kumpriende ita nia an rasik.
Cristo rasik nia liafuan iha evangelo, hanesan Sao Joao haktuir katak, “Imi moris iha mundu maibe imi laos mundu ne’e nian. Santo Irimeu eskolante ida Nai Jesus nia, hanorin konaba ministerio natal nian dehan hanesan ne’e: Maromak halo an hanesan ema, atu ita ema bele sai hanesan Maromak (nia oan). I ita hotu ne’ebe simu maromak nia ilas, ita sai kriatura ba eternidade, ba moris rohan laek”.
D. Basilio mos fo hanoin katak Natal Cristo nian nee, fo naroman ba ita ema nia moris. Maibe, ohin loron, mundu iha tendensi atu halo Natal sai deit festa boot.
Maibe laos festa atu hanoin Jesus Cristo hanesan Maromak. Kultura ho tradisaun mundu nian ohin loron, hakarak halo Natal sai deit tempu ida, atu ema hotu haksolok hetan ksolok no fo solok ba malu. Ita ha’ree religiaun no kultura, no sira ne’ebe lafiar iha Jesus Cristo, sira ne’e mos halo perzepio mesak bo-bo’ot, furak-furak, nabilan mesak. I rai balu, sira lafiar no lasimu Jesus Cristo, sira mos halo kompetisaun konaba prezepio.
Festa Natal, sai tiha tempu diak ida hodi halo publicidade boot atu bele fa’an buat barak, ne’ebe ema nia matenek foin inventa Jesus Cristo lasai Maromak oan, maibe sai ajente publicidade ba mentalidade konsumismu mundu moderno nian. Ita analiza karik, sinal sira ne’e, ita mos uza hodi fo hanoin festa Natal nian. Hanesa kartaun boas festa Natal nian, ita haruka ba malu kapas mesak, furak mesak, nabilan mesak, morin ho dekorasaun oioin, ho dezenhu oioin. Kartaun balu, hatudu mos milagre iha rai manas no maran boot hanesan Timor Leste nee.
Tanba rai manas no maran bot hanesan Timor Leste nee, kartaun balu mosu ho ita nia foho sira, sai mutin hotu. Natal mos, hanesan tempu atu halo ema balu nia imaginazaun sai buras. Kartaun balu, iha deit aihun. Iha lian Portugues ita bolu dehan Arvore de Natal. Kartaun balu iha deit fitun ida, balu fali hatudu deit ema balu nia oin ne’ebe reprezenta situasaun mundu ne’ebe ohin loron ita moris, maibe Jesus Cristo nia oin la mosu iha kartaun barak.
Neduni ita ha’ree katak, mundu ohin loron wainhira selebra loron Natal, ninia orientasaun dook husi sintidu Natal nian katak, ema gosta halo Festa Natal rame, maibe lalika hanoin konaba festa nia hun ne’ebe Maromak halo an ba ema hodi mai iha mundu. Neduni, Festa Natal ne’ebe tuir lolos sai festa sarani ida, agora sai fali festa zintiu ida bo’ot (materialistika) liu iha tempu moderno nee.
Timor Leste, tuir proporsaun ema ho rai dehan nasaun Katoliku ne’ebe bo’ot liu iha mundu. Iha ema milaun ida resin, tokon ida resin nia le’et, 97 % ba katolikus.
Hanesan nasaun katolika, halo simbolo no sinal barak kristianismu nian. Timor Leste nia simbolu cultural, sinal identidade nasional nian. Iha tempu hanesan nee, Timor Leste hatudu nia sinal sira ne’e. Iha tempu ikus ne’e, ita hatama tan sinal krisionismu nian iha tradisaun no kultura ba tempu natal.
Ohin loron, ita lao ba ne’ebe deit, ita hetan prezepio iha fatin hotu-hotu. Grupu ida-idak, povoasaun ida-idak, bairo ida-idak halibur hodi halo prezepio ho fuan ho laran, ho kontente, ho kapasidade oioin, ho ida-idak nia imaginasaun no ho kbiit.
Maibe keta haluha, ita ema ida-idak nia hahalok bele sai lalenok ba ema seluk para atu konhese ita. Maibe ita nia hahalok, sei hamrik fali hodi tesi lia ba ita rasik.
Ida nee hanesan autoridade moral ilegal liu husi konsiensia pesoal tanba nasaun ida-idak nia hahalok mak sai fali hanesan Lei, Juiz, testemunha no kritika hasoru povu ida iha nasaun ida nia moris wainhira nia lahalo buat ne’ebe nia hatudu.
Nasaun hotu hanesan Timor Leste, halo prezepio iha fatin hotu-hotu hodi hatudu Cristianismu iha rai ida ne’e. Hatudu Cristianismu nia naroman iha ema ida-idak nia hahalok, katak, ema nasaun ida ne’e simu duni naroman bo’ot.
Korupsaun bot
Iha rai ida, halo prezepio barak iha suku hot-hotu, ita sai bilaan tiha wainhira rona meus komunikasaun social hanesan radio, televisaun, no jornal. Ita rona husi debates sira iha Parlamentu, rona husi povu babain nia komentario ho halerik, rona husi lia anin to’o timor oan sira nia tilun, rona husi observadores internasional sira nia observasaun no halerik katak, iha Timor Leste korupsaun bo’ot teb-tebes.
Violensia domestika (oioin) i publika abuzu seksual labarik sira nian, laiha respeitu ba ema nia dignidade, moras ida mai husi seksualidade (HIV/AIDS bo’ot) no barak ba dadaun imfelisidade kazamentu barak tan, abortu ho prostituisaun buras ba bebeik, trafiku labarik sira nian ho prostituisaun juvinil kuda iha rai Timor Leste.
Foin dadauk ita hotu ha’ree husi televiasaun, Policia Dili kaer drogas husi grupus ne’ebe organiza jogos illegal, ita rona violensia iha grupu sira nia le’et boot tan, liu-liu iha joven sira nia leet. Imoralidade klean, i-reponsabilidade maka’as, egoismu forte, grupu balu ejiji atensaun no previzilejio bot, hodi ha’ree deit intrese privadu, i laos nasaun nian. Estadu fo osan atu hadia ponte ida, ninia rezultadu? Osan nabeen tiha, ponte mos atu nabeen tuir.
Sorti televisaun hatudu imagen, lae karik, ponte ho osan nabeen hotu, relatorio mai hodi dehan exekusaun 100 %. Ita lahatene, 100% nee, tanba osan mak nabeen ou tanba ponte monu, ou ponte laiha.
Iha fatin balu mos, grupu sira halo tiha prezepio, ba hemu tua lanu no halo fali violensia, hakanek malu iha prezepio nia laran.
Afinal halo prezepio atu hatudu sinal paz no harmonia ne’ebe kosok oan Jesus lori mai mundu maibe halo fali violensia. Karik ita nia prezepio, sai sinal ida katak, ita nia laran mesak mamuk deit, ita neon hanoin buat ida katak ita liman halo buat ida, maibe ita nia hahalok hatudu buat seluk konaba ita nia fiar ba Maromak.
Prezepio sira ne’e duni mak sei hatudu liman ba Timor oan sira. Ita nia hahalok mak sei foti akuzasaun konaba Timor Leste nia moral, konaba Timor oan ida-idak nia fiar, konaba sarani ida-idak nia kompreensaun, konaba minesterio natal nian.
Ita nia prezepio sira ne’e sai testamunha akuzasaun hasoru ita nia fiar ba Maromak no ba ita nia hahalok sarani. Afinal ita halo prezepio, tanba fiar iha ministerio inkarnasaun (Nai Maromak halo-an ba ema), ka ita halo prezepio hanesan babain iha tempu natal?. Tuir Amo Bispo Basilio konklusaun hirak ne’e mosu tanba ita haluhan ou lahatene ka lakohi hatene katak, Natal nudar tempu atu hanorin konaba maromak, atu hafoun mundu. Natal lori Nai Maromak nia naroman ba ita ema, kumpriende ita ema nia moris rohan Laek.
Prezenti Boot ba Ema
Iha area Surikmas no Osindo Dili, sarani atus resin partisipa misa Natal iha Kapela St. Antonio Surikmas Dili. Misa hahu oras 10.00 OTL, diriji husi Pe. Leandro M Alves. Iha ninia omilia, Pe Leandro hatete, festa natal hanesan festa moris ne’ebe Nai Maromak fo mai ita ba moris roha laek nian. Ida nee sai hanesan prezenti ida bo’ot teb-tebes husi Nai Maromak ba ema moris iha mundo.
Neduni selebrasaun festa natal, sempre lori ita hodi hanoin fila fali no hateke ba Nai Maromak no halo reflesaun ba ita ida-idak nia an nudar ema ne’ebe mak iha dignidade. Maibe, prezenti saida mak ita fo ba Nai Maromak?. “Ita tenke fiar Maromak, moris ho dame no hadomi malu. Ita hatudu liu husi ita nia hahalok”.
Pe. Leandro salienta tan katak iha sosiedade mosu hahalok ida ne’ebe hamihis ou halakon prezenti ne’ebe Nai Maromak fo mai ita.
Dala barak ita hanoin atu fo material ba ita nia oan sira, maibe ita haluha atu fo domin ba ita nia oan sira. Oan sira mos dala barak husu ba inan aman hakarak sosa roupa foun maibe haluha tiha atu hatudu domin ba inan aman. Iha leitura, Maromak fo hanoin mai ita oinsa Nai Maromak transforma sasan funu nian sai fali ba sasan ne’ebe ema uza ba moris hamutuk ninian, moris iha paz, iha domin no dame nia laran, buat sira ne’e hotu hetan transformasaun husi ita Nai Jesus Kristu, ne’e mak propeta isaiaz koalia katak lia nain lolos ne’e mak “Ita Nain Jesus Kristu” tanba iha nia mak iha lialos, nomos iha Nai Jesus Kristu mak iha Justisa no lia los, Amu Leandro salenta.
Iha segunda leitura ita rona oinsa mak moris iha Justisa ka iha hakmate nia laran Sao Palulo hakerek nia surat ba Titu, hodi dehan moris hakmatek tenke moris tuir Nai Maromak nia rahun diak, ne’e mak husik dala aat, tenke moris tuir Justisa no fiar ita Maromak bo’ot nia loron mak ohin ita selebra , tanba ne’e maluk sira “ita ne’ebe hanaranan nudar ema Kristaun diak, mai ita buka atu hakasan hatudu iha ita nia hahalok konaba Nai Maromak ne’ebe mak ohin klan “ita selebra” .
Entertantu, Xefi Estasun Kapela Surikmas Dili Lucas Mendonca Tilman hatete, Natal tinan ida ne’e lao hakmatek. Laiha problema. Mesmu iha problema balu, maibe lafo impaktu ba sarani sira atu tuir misa. Ne’e sinal diak ba sarani sira atu hametin fiar para labele monu ba babeur. Claudio Cardozo aumenta, Natal tinan ida ne’e prezepio mak barak maibe ema ba misa ladun barak. “Ita lahatene preokupasaun ba ekonomia ka ou tristi ho ekonomia, liu-liu foin sae mane sira barak ladun partisipa iha Misa Natal nian, satan misa babain iha Domingu,” nia kestiona.
Atu atu hadia mentalidade sira ne’e, nia dehan, perzisa servisu hamutu entre sarani sira ho igreja, Estadu ou governu, parte Religiaun, kultura, ekonomia, Sosial, Edukasaun no sira seluk, liu-liu mentalidade foin sae sira nian, se lae mak bele fo impaktu ne’ebe ladun diak ba setrasaun foin sae sira ba, nune’e bele apeita ba Nasaun no Igreja, nia salenta. */gus
DILI-Liu husi misa Santo Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Bispu Diocese Baucau, Mgr. Basilio do Nascimento, Pr (Dom Basilio) fanu sarani katoliku Timor Leste nia hanoin no fe, relasiona ho mudansa vida modernu nian oras nee, kostumi sarani nian no problema imoralidade ne’ebe buras maka’as iha rai ida nee.
Amo Basilio hatete, Natal nia objectivu bo’ot liu mak lori Nai Maromak nia Naroman ba ita ema, halo ita ema kumpriende ita nia moris rohan laek. Neduni presiza halo reflesaun klean no luan ba ita ida-idak konaba ita nia hahalok sarani, ita nia kultura sarani. “Nudar ema sarani, ita tenke hatete ba ita nia-an rasik katak, ita nia kostumi sarani labele moris hamutuk ho kultura violensia, ho kultura in-justica, kultura imoralidade, kultura korupsaun, kultura egoismu, kult ura iresponsalbilidade, kultura bobardor, kultura honestidade laiha, kultura sala ulun boot nian, kultura lokoan, kultura karakten, kultura sala foer, kultura hirusten, kultura lanuten, kultura laran moras no kultura barukten,” hatete Bispo D. Basilio do Nascimento iha ninia omilia Misa Kalan Natal iha Igreja Katedral St. Antonio Baucau, Sesta kalan (24/12), ne’ebe hetan transmisaun direito husi TVTL.
Dom Basilio fo hanoin hikas saida mak Natal. Natal katak “Ita nia maksoin nai Jesus Kristus moris’. Mundu tomak hanoin no selebra misterio nai Jesus nia moris. Tempu ne’ebe Maromak Oan halo an ba ema hodi mai soi mundu.
Tuir Amo Bispo Basilio, Santo Agustino resumi minteriu Natal nee ho liafuan katak “Na’i, Ita Boot halo ami moris ba Ita, no ami fuan sei la hakmatek wainhira lahatur nia an iha Ita Boot”. Amo Bispo hatutan tan, Na’i Maromak haraik-an hodi hatudu-an ba ema, hahu hanesan kosok-an babain ida. Nia moris iha familia babain ida nia leet, tuir familia babain ida nia kbiit hodi loke dalan ba ema kriatura no hodi kumpriende ita nia an rasik.
Cristo rasik nia liafuan iha evangelo, hanesan Sao Joao haktuir katak, “Imi moris iha mundu maibe imi laos mundu ne’e nian. Santo Irimeu eskolante ida Nai Jesus nia, hanorin konaba ministerio natal nian dehan hanesan ne’e: Maromak halo an hanesan ema, atu ita ema bele sai hanesan Maromak (nia oan). I ita hotu ne’ebe simu maromak nia ilas, ita sai kriatura ba eternidade, ba moris rohan laek”.
D. Basilio mos fo hanoin katak Natal Cristo nian nee, fo naroman ba ita ema nia moris. Maibe, ohin loron, mundu iha tendensi atu halo Natal sai deit festa boot.
Maibe laos festa atu hanoin Jesus Cristo hanesan Maromak. Kultura ho tradisaun mundu nian ohin loron, hakarak halo Natal sai deit tempu ida, atu ema hotu haksolok hetan ksolok no fo solok ba malu. Ita ha’ree religiaun no kultura, no sira ne’ebe lafiar iha Jesus Cristo, sira ne’e mos halo perzepio mesak bo-bo’ot, furak-furak, nabilan mesak. I rai balu, sira lafiar no lasimu Jesus Cristo, sira mos halo kompetisaun konaba prezepio.
Festa Natal, sai tiha tempu diak ida hodi halo publicidade boot atu bele fa’an buat barak, ne’ebe ema nia matenek foin inventa Jesus Cristo lasai Maromak oan, maibe sai ajente publicidade ba mentalidade konsumismu mundu moderno nian. Ita analiza karik, sinal sira ne’e, ita mos uza hodi fo hanoin festa Natal nian. Hanesa kartaun boas festa Natal nian, ita haruka ba malu kapas mesak, furak mesak, nabilan mesak, morin ho dekorasaun oioin, ho dezenhu oioin. Kartaun balu, hatudu mos milagre iha rai manas no maran boot hanesan Timor Leste nee.
Tanba rai manas no maran bot hanesan Timor Leste nee, kartaun balu mosu ho ita nia foho sira, sai mutin hotu. Natal mos, hanesan tempu atu halo ema balu nia imaginazaun sai buras. Kartaun balu, iha deit aihun. Iha lian Portugues ita bolu dehan Arvore de Natal. Kartaun balu iha deit fitun ida, balu fali hatudu deit ema balu nia oin ne’ebe reprezenta situasaun mundu ne’ebe ohin loron ita moris, maibe Jesus Cristo nia oin la mosu iha kartaun barak.
Neduni ita ha’ree katak, mundu ohin loron wainhira selebra loron Natal, ninia orientasaun dook husi sintidu Natal nian katak, ema gosta halo Festa Natal rame, maibe lalika hanoin konaba festa nia hun ne’ebe Maromak halo an ba ema hodi mai iha mundu. Neduni, Festa Natal ne’ebe tuir lolos sai festa sarani ida, agora sai fali festa zintiu ida bo’ot (materialistika) liu iha tempu moderno nee.
Timor Leste, tuir proporsaun ema ho rai dehan nasaun Katoliku ne’ebe bo’ot liu iha mundu. Iha ema milaun ida resin, tokon ida resin nia le’et, 97 % ba katolikus.
Hanesan nasaun katolika, halo simbolo no sinal barak kristianismu nian. Timor Leste nia simbolu cultural, sinal identidade nasional nian. Iha tempu hanesan nee, Timor Leste hatudu nia sinal sira ne’e. Iha tempu ikus ne’e, ita hatama tan sinal krisionismu nian iha tradisaun no kultura ba tempu natal.
Ohin loron, ita lao ba ne’ebe deit, ita hetan prezepio iha fatin hotu-hotu. Grupu ida-idak, povoasaun ida-idak, bairo ida-idak halibur hodi halo prezepio ho fuan ho laran, ho kontente, ho kapasidade oioin, ho ida-idak nia imaginasaun no ho kbiit.
Maibe keta haluha, ita ema ida-idak nia hahalok bele sai lalenok ba ema seluk para atu konhese ita. Maibe ita nia hahalok, sei hamrik fali hodi tesi lia ba ita rasik.
Ida nee hanesan autoridade moral ilegal liu husi konsiensia pesoal tanba nasaun ida-idak nia hahalok mak sai fali hanesan Lei, Juiz, testemunha no kritika hasoru povu ida iha nasaun ida nia moris wainhira nia lahalo buat ne’ebe nia hatudu.
Nasaun hotu hanesan Timor Leste, halo prezepio iha fatin hotu-hotu hodi hatudu Cristianismu iha rai ida ne’e. Hatudu Cristianismu nia naroman iha ema ida-idak nia hahalok, katak, ema nasaun ida ne’e simu duni naroman bo’ot.
Korupsaun bot
Iha rai ida, halo prezepio barak iha suku hot-hotu, ita sai bilaan tiha wainhira rona meus komunikasaun social hanesan radio, televisaun, no jornal. Ita rona husi debates sira iha Parlamentu, rona husi povu babain nia komentario ho halerik, rona husi lia anin to’o timor oan sira nia tilun, rona husi observadores internasional sira nia observasaun no halerik katak, iha Timor Leste korupsaun bo’ot teb-tebes.
Violensia domestika (oioin) i publika abuzu seksual labarik sira nian, laiha respeitu ba ema nia dignidade, moras ida mai husi seksualidade (HIV/AIDS bo’ot) no barak ba dadaun imfelisidade kazamentu barak tan, abortu ho prostituisaun buras ba bebeik, trafiku labarik sira nian ho prostituisaun juvinil kuda iha rai Timor Leste.
Foin dadauk ita hotu ha’ree husi televiasaun, Policia Dili kaer drogas husi grupus ne’ebe organiza jogos illegal, ita rona violensia iha grupu sira nia le’et boot tan, liu-liu iha joven sira nia leet. Imoralidade klean, i-reponsabilidade maka’as, egoismu forte, grupu balu ejiji atensaun no previzilejio bot, hodi ha’ree deit intrese privadu, i laos nasaun nian. Estadu fo osan atu hadia ponte ida, ninia rezultadu? Osan nabeen tiha, ponte mos atu nabeen tuir.
Sorti televisaun hatudu imagen, lae karik, ponte ho osan nabeen hotu, relatorio mai hodi dehan exekusaun 100 %. Ita lahatene, 100% nee, tanba osan mak nabeen ou tanba ponte monu, ou ponte laiha.
Iha fatin balu mos, grupu sira halo tiha prezepio, ba hemu tua lanu no halo fali violensia, hakanek malu iha prezepio nia laran.
Afinal halo prezepio atu hatudu sinal paz no harmonia ne’ebe kosok oan Jesus lori mai mundu maibe halo fali violensia. Karik ita nia prezepio, sai sinal ida katak, ita nia laran mesak mamuk deit, ita neon hanoin buat ida katak ita liman halo buat ida, maibe ita nia hahalok hatudu buat seluk konaba ita nia fiar ba Maromak.
Prezepio sira ne’e duni mak sei hatudu liman ba Timor oan sira. Ita nia hahalok mak sei foti akuzasaun konaba Timor Leste nia moral, konaba Timor oan ida-idak nia fiar, konaba sarani ida-idak nia kompreensaun, konaba minesterio natal nian.
Ita nia prezepio sira ne’e sai testamunha akuzasaun hasoru ita nia fiar ba Maromak no ba ita nia hahalok sarani. Afinal ita halo prezepio, tanba fiar iha ministerio inkarnasaun (Nai Maromak halo-an ba ema), ka ita halo prezepio hanesan babain iha tempu natal?. Tuir Amo Bispo Basilio konklusaun hirak ne’e mosu tanba ita haluhan ou lahatene ka lakohi hatene katak, Natal nudar tempu atu hanorin konaba maromak, atu hafoun mundu. Natal lori Nai Maromak nia naroman ba ita ema, kumpriende ita ema nia moris rohan Laek.
Prezenti Boot ba Ema
Iha area Surikmas no Osindo Dili, sarani atus resin partisipa misa Natal iha Kapela St. Antonio Surikmas Dili. Misa hahu oras 10.00 OTL, diriji husi Pe. Leandro M Alves. Iha ninia omilia, Pe Leandro hatete, festa natal hanesan festa moris ne’ebe Nai Maromak fo mai ita ba moris roha laek nian. Ida nee sai hanesan prezenti ida bo’ot teb-tebes husi Nai Maromak ba ema moris iha mundo.
Neduni selebrasaun festa natal, sempre lori ita hodi hanoin fila fali no hateke ba Nai Maromak no halo reflesaun ba ita ida-idak nia an nudar ema ne’ebe mak iha dignidade. Maibe, prezenti saida mak ita fo ba Nai Maromak?. “Ita tenke fiar Maromak, moris ho dame no hadomi malu. Ita hatudu liu husi ita nia hahalok”.
Pe. Leandro salienta tan katak iha sosiedade mosu hahalok ida ne’ebe hamihis ou halakon prezenti ne’ebe Nai Maromak fo mai ita.
Dala barak ita hanoin atu fo material ba ita nia oan sira, maibe ita haluha atu fo domin ba ita nia oan sira. Oan sira mos dala barak husu ba inan aman hakarak sosa roupa foun maibe haluha tiha atu hatudu domin ba inan aman. Iha leitura, Maromak fo hanoin mai ita oinsa Nai Maromak transforma sasan funu nian sai fali ba sasan ne’ebe ema uza ba moris hamutuk ninian, moris iha paz, iha domin no dame nia laran, buat sira ne’e hotu hetan transformasaun husi ita Nai Jesus Kristu, ne’e mak propeta isaiaz koalia katak lia nain lolos ne’e mak “Ita Nain Jesus Kristu” tanba iha nia mak iha lialos, nomos iha Nai Jesus Kristu mak iha Justisa no lia los, Amu Leandro salenta.
Iha segunda leitura ita rona oinsa mak moris iha Justisa ka iha hakmate nia laran Sao Palulo hakerek nia surat ba Titu, hodi dehan moris hakmatek tenke moris tuir Nai Maromak nia rahun diak, ne’e mak husik dala aat, tenke moris tuir Justisa no fiar ita Maromak bo’ot nia loron mak ohin ita selebra , tanba ne’e maluk sira “ita ne’ebe hanaranan nudar ema Kristaun diak, mai ita buka atu hakasan hatudu iha ita nia hahalok konaba Nai Maromak ne’ebe mak ohin klan “ita selebra” .
Entertantu, Xefi Estasun Kapela Surikmas Dili Lucas Mendonca Tilman hatete, Natal tinan ida ne’e lao hakmatek. Laiha problema. Mesmu iha problema balu, maibe lafo impaktu ba sarani sira atu tuir misa. Ne’e sinal diak ba sarani sira atu hametin fiar para labele monu ba babeur. Claudio Cardozo aumenta, Natal tinan ida ne’e prezepio mak barak maibe ema ba misa ladun barak. “Ita lahatene preokupasaun ba ekonomia ka ou tristi ho ekonomia, liu-liu foin sae mane sira barak ladun partisipa iha Misa Natal nian, satan misa babain iha Domingu,” nia kestiona.
Atu atu hadia mentalidade sira ne’e, nia dehan, perzisa servisu hamutu entre sarani sira ho igreja, Estadu ou governu, parte Religiaun, kultura, ekonomia, Sosial, Edukasaun no sira seluk, liu-liu mentalidade foin sae sira nian, se lae mak bele fo impaktu ne’ebe ladun diak ba setrasaun foin sae sira ba, nune’e bele apeita ba Nasaun no Igreja, nia salenta. */gus
Subscrever:
Comentários (Atom)