domingo, 26 de junho de 2011

(1) Mari Alkatiri hakarak salva an, hahu tabele ba naran Xanana: (2) Sunu Bandeira,probaganda baratu no uja metodo antiga

Sekretariu Jeral Partidu Fretilin/Revolucionariu, hahu dadaun buka dalan ba salva an. Iha dalan barak, oinsa maka fila lalais ba kaer ukun ka poder.Kadeira poder ne’e ba Mari Alkatiri ne’e, la hetan ne’e ladiak. Kalan toba la dukur, iha metodu rihun ida ho resin maka uja no buka aplika oinsa maka fila lalais ba kaer ukun. Hela kleur liu nudar Oposisaun ladiak,tanba ne’e maka wainhira AMP foin hahu ukun, Mari Alkatiri ho ninia diskursu katak target fulan nem (6) to’o tinan ida (1) AMP monu. Promete liu husi mobilize massa ba Marcaha ba Paz. Ikus mai iha 20 Maio tinan 2009, bandeira Monu, Mari Alkatiri hananu katak bandeira monu, governu Monu, Xanana monu.
Mari Alkatiri buka sai sik dor ida, maibe ninia sik sira ne’e dala barak maka faila.Tanba ema ne’ebe atu sik buat ruma los,tenki fiar ba buat ne’e,maibe Mari Alkatiri la fiar no hatene maka halimar nanal deit,bobar lia tun sae, tinan 3 ba kotuk dehan aat ba Xanana,insulta tun sae. Ikus mai dehan diak fali ona,atu salva husi tahu laran. Afinal lolos ne’e maka Mari Alkatiri maka iha tahu laran,oinsa uja Xanana hodi hasai nia husi tahu laran. Hanesan mos Mari Alkatiri uja naran Fretilin hodi ba kaer ukun,uja naran sira hanesan Rogerio Lobato hodi kaer ukun,ikus mai nia husik hela sira ne’e. Agora objektivu maka uja Xanana hodi atinji ba ninia objektivu pesoal maka fila ba kaer ukun no manipula ba aparelu poder politika,poder ekonomika no judicial! 
 


Sunu Bandeira,probaganda baratu no uja metodo antiga

Dili. Foin dadaun ne'e, komunidade hakfodak ho asaun sunu bandeira iha Suku Bekora,Sub-distritu Cristo Rei, Distritu Dili. Tuir sasin iha terenu katak, sunu bandeira ne'e provoka husi klosan sira husi partidu balun ne'ebe hemu tua to'o lanu tiha hafoin ba sunu iha bairo ne'ebe laos pertence ba partidu ne'ebe ninia bandeira sunu ne'e. Provoka reasaun husi klosan sira husi partidu ne'ebe maka sira nia bandeira hetan sunu. Tuir sasin husi sra. Bisoko ne'ebe konsidere nudar,"Keta Hakfodak Ba Ilustrasaun Polítika Sira Ne’e (http://partidocnrt.com)". Hakerek iha web CNRT nian,"Iha parte ida ne’e, hamosu provokasaun atu halo povu hakfodak no halai tan maibe povu la’os beik atu monu tan ba raikuak . Povu hatene ona saida maka diak no saida maka aat tamba ne’e husik povu maka deside nia hakarak tuir razaun no vizaun polítika ne’ebé partidu sira hato’o ba povu iha Nasional to’o Baze liu husi sira nia programa.
Iha parte seluk, hamosu provokasaun ne’e atu destroi relasaun no konfiansa povu ho lider politiku sira no lider ho lider sira. Ida ne’e sintoma moras politiku nia ne’ebé seidauk tasak. Ida ne’ebé halo ka sunu Bandeira ne’e karik nia la’os ema timoroan, se nia ema rai nain tenke hanoin uluk maka halo asaun la’os halo nara-naran deit.
“Ita tenke konsiente ba saida maka ita halo tamba bandeira ne’e objetu ida ne’ebé laiha liafuan ,ita mos tenke hanoin katak bandeira ne’e ema barak sosa ho ran , nia nega matebian sira nia ruin no ran, matebian sira sei husu no hare nia.(idem)”.


Se maka moris iha okupasaun Indonesia nia ukun,sunu bandeira ne'e probaganda ne'ebe konsidere nudar baratu no uja metodu ne'ebe uja iha Indonesia nia ukun. Oinsa maka sunu ka destroe objektu ne'ebe simboliku ka sagradu hodi provoka hirus ka eufuria husi komunidade. Exemplo deit, iha tempo okupasaun,dala barak maka destroe objektu sagradu sira hodi provoka hirus husi komunidade hasoru okupasaun Indonesia. Ida ne'e pratika ida iha tempo okupasaun nian. Agora mos hanesan,laos tempo ona karik.

Publiku mos kestiona ba Partidu Oposisaun Fretilin ne'ebe uja momentu ida ne'e hodi halo probaganda. Liu husi Parlamentu Nasional,liu media, hotu-hotu hananu muzika katak "Sunu bandeira bele provoka instabilidade". Karik ida ne'e duni maka objektivu, maibe hare husi reasaun komunidade,liu husi sasin sra.Bisoko no sel-seluk tan hatudu katak, povu mos matan moris no neon nain hela,lakohi monu tan ba lasu sira ne'e!