quarta-feira, 19 de janeiro de 2011

AMP HALO VIZITA DE ESTUDO BA XINA NO IMPRESTIMO LA IHA DEZVANTAGEN BA TL

Saturday, 27 November 2010



Hafoin tinan tolu partidu lima ne’ebe forma Governu Alianca Maioria Parlamentar (AMP) kaer ukun, iha semana uluk fulan ne’e Dr. Deonisio Babo Soares, lidera ekipa ida MAK kompostu husi Partidu CNRT rasik, PD, Undertim, ASDT ho PSD hodi hala’o vizita de estudo ida ba Xina hodi haree ho besik situasaun politika, sosio no ekonomia iha nasaun ne’ebe dezde 1975 sempre apoiu Timor Leste. Atu hatene diak liu tan rejultadu husi vizita ne’e tuir mai Tempo Semanal (TS) hala’o dada lia eskluxivu ho DR. Deonisio Babo Soares (DB) hanesan tuir mai iha okos ne’e.

TS: Karik bele esplika objetivu principal vizita ba Xina nian mai ami?
DB: Foin dadaun governo Xina konvida Partidos sira iha Aliansa Maioria Parlamentar atu halo visita ba Xina. Visita de estudo ba Xina ba Xina hosi dia 6 to 16 de Novembro 2010 halo ho intensaun atu hare besik liu tan konaba desenvolvimento iha rai neba.

Objectivo prinsipal visita ne'e atu hare no estuda liu tan dezenvolvimento iha aspekto hotu-hotu iha Xina, liu-liu hosi parte politika, ekonomia, dezenvolvimento em geral no koalia assuntos relasionados ba problema sosial nebe mossu iha neba. Iha visita ne, alem de ba konhese mos historia Xina nian, vkontigensia ne vizita mos ZONA IPTEK, fabrika Aviaun Xian'xi, fabrika makinas pezadas infraestrutura nian ho seluk tan.

Iha diskussaun barak sobre dezenvolvimento hosi parte parte politika, mossu perguntas balun atu intende didiak politika Xina nian nebe hetan kritika bebeik hosi mundo internasional liu liu iha parte direitos humanos. Iha mos esplikasaun hosi professor universitarios balu katak sistem politiak Xina nian ne uniku no buka atu ajusta ba realidade nasaun ho povo Xina nian. Tanba ne’e, ema barak iha rai seluk la kumprende, tanba karakteristika Sosialista Xinese obriga governo atu manteim paz, establidade, hodi bele asegura povo nia moris liu hosi programa dezenvolvimento.

Ba ema Xina laiha buat ida mak aat ho sira nia sistema, tanba atu hametin paz, estabilidade no dezenvolvimento sira preciza iha sistema ida rasik ne’ebe bele asegura buat sira ne’e hotu. Sira mos respeita nafatin sistem demokrasia seluk ne’ebe rai seluk adopta no lakoi atu mete iha ema rai seluk nia problema.. Ba Xina, relasaun ho rai seluk baseia ba prinsipio de igualdade, no non-inteferensi iha assunto internal paiz idak idak nian.

TS: Duarnte iha Xina karik ekipa ne'e konsege hetaan ninia objetivu?

DB: Iha buat barak mak ekipa ne’e aprende hosi Xina, liu liu kona ba oinsa ita bele iha mentalidade ida diak hanesan estadista (negarawan) hodi dezenvolve ita nia nasaun. SIstema komunista/sosialista xinez la’os hanesan kapitalista sira sempre dehan katak aat no ladiak. Governo Xinez halo bebeik avaliasaun no mudansa ba sira nia sistema rasik. Sira mos rekonhese katak uluk sira halo salah barak, no agora sira hadia sistema . Ne’e hotu hodi garante povo bele moris diak no estabilidade be asegura iha sira nia rain. Hanesan paiz soberano, ita respeita Xina nia sistema tanba ne’e depende ba povo no ema Xina mak bele deside sobre sira nia futuro. Jadi objectivo vizita ne’e hetan duni objectivo tanba bele aprende buat barak hosi vizita ne’e.

TS: Sa ida maka ita bo’ot sira sei halo ho rezultadu vizita ne'e?
DB: Vizita ne’e hanesan vizita de estudo hodi halo komparasaun ba sistema ne’ebe ita iha ho sistema ne’ebe sira mos iha. maske Xina nasaun boot no riku, sira nia sistema la haneasn ho ita. Maibe iha buat barak ne’ebe diak mak ita bele aproveita, liu hosi maneira de sira maneja sira nia rain, ekonomia no establidade hodi asegura dezenvovimento (kesejahteraan) sira nia rain no povo.

Iha buat tolu mak ami hetan hosi vizitz de estudo ne’e katak Xina iha Governo ida ne’ebe forte, Disiplina ho ethos servisu povo nian ne’ebe maka’as no iha Lei ne’ebe forte hodi garante sidadaun hotu nia direito. Maske iha aspektu legislasaun ho direitos humanos rasik ema barak mak sei kritika maibe ne’e hare hosi objectivu sistema nian atu asegura estabilidae no dezenvolvimento, ita bele kumprende.

TS: Karik Ita bo’ot bele esplika, ekipa ne'e kompostu husi sese no tan ba sa?
DB: Membros partido CNRT ho AMP (PD, ASDT, UNDERTIM, PSD) seluk halao vizita ba provinsia boot tolu Chizuan, Xian'xi no Bejing. Kontigente AMP ne’e hamutuk ema nain walu ho naran hanesan tuir mai ne’e: Dionisio Babo Soares (Sekretario Geral CNRT); Feliz Sekywara Gusmao (Kord CNRT DILI) Jose Virgilio R. Perreira (Vice Presidente Juventude CNRT); Carlos Godinho (Vice Presidente Juventude PD) Elisabet Mendosa (ASDT); Francisco Salsinha ho Afonso Rangel (UNDERTIM) ho Adelino Amaral (PSD).

Membros sira ne’e, sira nia partido mak haruka no foo konfiansa atu bele hetan experiencia liu tan atu bele kontribui ba ita nia nasaun iha futuro.

TS: Karik ita sira mos ba haree oin sa atu bele Estadu TL bele hetan Imprestu osan husi Xina?

DB: Governu Xinez hatene katak ita nasaun ki’ik, maibe sira mos respeita ita nia soberania no hakarak iha relasaun ho ita hanesan nasaun nebe independente. Xina la iha ambissaun territorial ka amibisaun militar ba rai seluk. Sira iha problema barak iha sira nia rain ne’ebe sira tenki rezolve, hanesan kazu TIBET, kazu entre ethnis uha norte, povo ne’ebe sei kiak barak (por volta de 150 jutas). Tanba ne’e sira hakarak iha relasaun diak ho estado hotu iha mundo atu bele iha relasaun ekeonomia, loke merkadu para sasan tama no iha koperasaun ne’ebe fo benefisiu ba hotu-hotu.

Xina hanesan potensia ekonomia boot iha mundo, sai mos parseiro importante ida ba ita Timor. Nune mos Xina preciza atu trata Timor Leste hanesasn nasaun ne’ebe sira respeita hodi bele mos iha relasaun ekonomia diak ho sira.

Foin dadaun Presidente Ramos Horta hasoru malu ho Primeiro Ministro Wen Ja Bao iha Macau hamutuk ho paizes da lingua Portuguesa seluk. Xina promete atu fo 5o milhoes ba ajuda dezenvolvimento iha Timor Leste durante tinan hirak liu mai ne’e. Maibe ita mos tenki hatene aan katak ne’e mesmo mai hanesan grant (hibah) la’os signifiak katak ne’e saugati de’it. Iha relasoens internasionais ne’e hanesan jestu de kooperasaun ho tulun, maibe ita mos tenki resiproka ho jestu de komersiu seluk hodi bele mos fo benefisiu ba sira. Ne’e mak ema bolu benefisiu mutuo iha relasoens internasionais.

TS: Oin sa nu'udar Sekretariu Jeral Partidu ne'ebe agora ukun hela haree ba hanoin atu imprestu osan husi Xina hodi harii infraestrutura iha nasaun ne'e?

DB: Hau hakarak dehan de’it, se ita iha serteza katak iha tinan sanulu mai iha ossan atu dezenvolve ita nia rain, nusa mak ita tenki hein to tinan sanulu?.. Ita bele empresta daudauk ona mais selu ho osan ne’ebe ita sei bele hetan tinan sanulu mai. Se ita hein to tinan sanulo mak foin halo, sasan karun liu, problema sosial barak sei la rezolve no osan ne’e bele mos tiha hodi gasta ba buat seluk. Buat emprestimo ne’e normal no nasaun barak mak halo emprestimo hodi bele dezenvolve sira nia aan. Iha Europa, America, no mos Xina rasik, emprestimo ne’e sira halo ona. Hanesan Sekretario Geral Partido CNRT hau apoia totalmente saida mak Primeiro Ministro (Presidente Partido CNRT) halo tanba hau hatene nia iha intensaun diak atu hadia ita nia rain.

Ita preciza mak ajuda governo atu hadia sistema, planeia didiak, no halakon ema sira nebe hakarak aproveita hodi hariku aan. Tanba ba CNRT, ne’e osan povo nian no tenki uza ba povo nia moris. Se Xanana mak kaer governo nafatin, hau senti buat ne’e sei la’o diak liu tan hanesan ema ne’ebe luta hodi lidera nasaun ba independencia, hau laiha duvida no sei apoia hamutuk ho komponente CNRT tomak, no mos partido seluk atu bele alkansa objectivo moris diak no dezenvolvimento ita nia rain nian.

TS: Karik ita bo’ot bele esplika uitoan vantajen no dezvantajen husi imprestu ne'e?

DB: Laiha desvantagem hosi emprestimo ne’e, kuando ita uza ho diak osan ne’e atu dezenvolve ita nia rain. Indonesia deit, empresta osan dezde 1945 too agora mos sei empresta nafatin. Maibe ita empresta tanba ita hatene katak ita iha osan atu selu, rai seluk balun empresta mais tenki kelola fali osan ne’e hodi bele hetan lukro mak foin selu tanba sira nia osan la too atu selu dala ida deit.. Ba ita Timor laiha problema tanba ita iha osan, so ke osan ne’e so bele foti tinan hirak iha oin sedangkan ita preciza agora.

Ita preciza mak hadia jestaun no iha plano didiak. Tenki mos iha lei forte hodi kaer korruptor sira no hatama ba prizaun kuando sira komete korrupsaun. Ita preciza sosiedade sivil nebe forte atu halo kontrolo sosial no tau matan ba gastos estado nian atu nune’e, ita bele moris dame, iha estabilidade, dezenvolvimento no trankuilidade nia laran.

PN Reduz Orcamento Hatun Pobreza Husi Gabinete Prezidente Republika


PDF Print E-mail
Written by */CJITL   
Thursday, 20 January 2011
ImageDili flash, Quarta feira semana ne’e (19/1) deputados iha parlamentu nasional maioria vota afavor ba proposta redusaun orsamentu iha gabinete Prezidente Republika ne’ebe aprezenta husi proponente Arsenio Paixao Bano.
Parlamentu aprova ho votasaun 44 afavor hodi hasai US$1 milhaun Fundu Redusaun Pobreza neebe iha tinan kotuk aprova montante hanesan atu Presidenti Republika nian bele halau nia promesa politika atu fo liman ba kiak iha Timor-Leste.

“Iha tinan 2008 bancada FRETILIN halo petisaun ba Tribunal Rekursu neebe deklara inkonstitusional fundu redusaun pobreza neebe aloka iha gabinete Presidenti Republika iha tempu neeba ho montante US$250,000. Maske hetan deklarasaun inkonstitusional iha tempu neeba, osan gasta tiha hotu. Too ohin loron la iha ema ida neebe responsabiliza ba osan neebe fakar hotu maske inkonstitusional. Ikus mai iha preokupasaun balun kona ba jestaun fundus nee, liliu iha Gabinete Presidenti Republika nian,” deklara Xefe Bancada FRETILIN nian deputadu Aniceto Guterres.

Komissaun C Parlamentu nasional nian mos rekomenda iha numero 5, pagina 78, iha sira nia relatorio kona ba proposta OGE 2011 atu elimina montante ida nee.

Tuir konstituisaun PR la iha knaar ida ezekutivu kona ba atuasaun politika social hanesan halakon kiak.

“Bancada FRETILIN felicita deputadus hotu neebe apoia proposta eliminasaun ida ne’e tanba iha interese atu tau buat hotu iha ita nia estadu nia funsionamentu iha nia fatin tuir lei no konstituisaun, Ita hotu hakarak halakon kiak iha ita nia rain, maibe ita hotu hare osan neebe usa liu gabinete PR nian nunee la iha impaktu ba halakon kiak” hateten komunikadu ba imprensa husi Fretilin ne’ebe CJITL online simu.

Komunikadu ne’e mos hatutan liu tan katak bancada FRETILIn sei ejiji mos atu iha investigasaun ba osan ida nee ema ruma involve iha hahalok abuso poder ka ma jestaun iha tinan orsamentu rua liu ba,” informa Xefe bancada FRETILIN Aniceto Guterres ba media nasional. (*/CJITL)

Governu Prepara Tokon Hat Ba Igreja , Amo Basilio : "Hein Aplikasaun La’o Diak”

Timor Post - Tersa, 18 Janeiru 2011

Dili-“IV Governu Konstitusional oferese milloens Hat ho balun ($4,5) Dollar Amerikanu ba Diocese sira iha Timor Leste, entertantu Bispo Baucau, Dom Basilio dos Nascimento espera OJE 2011 impelemnta ho diak.
Osan milloens $4,5 ho balun dollar Amerikanu Governu aloka liu husi fundu social ne’ebe mak iha gabinete Primeiru Ministru nia okos.

Ba tinan 2011, Diocese sira ne’ebe mak sei hetan fundu ne’e mak hanesan, Diocese Baucau, Diocese Dili, Diocese Maliana.

Bispo Dioseze Baucau Don Basilio do Nascimento hateten katak OJE 2011 ho montante $985 milloens nebe bo’ot teb-tebes nia parte hein katak ninia aplikasaun sei diak liu tinan 2010.

“Hau la tuir tamba loron hirak ne’e hau okupadu, hau la tuir nebe opiniaun konaba debate orsamentu 2011 nian hau husu deskulpa mais haul abele hatene buat ida, ita atu loke ibun buat sabraut tiha,”informa Amo kona ba observasaun debate OJE.

Espera Bispo Dioseze Baucau ne’e, aplikasaun orsamentu nian tinan ida ne’e diak liu tinan uluk nian.

Hau hatene deit katak, orsamentu ne’e bo’ot liu, hau rona ema hotu-hotu dehan prioridade ida ne’e, prioridade iha neba, perioridade iha rai laran, prioridade iha loro monu, prioridade iha loro sae,”dehan Amo Sexta feira (14/1).

Amo hateten katak, maske nia parte rona liafuan perioridade maibe “husi sorin seluk mos nia parte hare buat balun monu dadaun”.

“Hau repete fali dala ida tan ema la gosta maibe “ponte vemase ne’e buat ne’ebe la tama iha hau nia ulun, foin halo hotu ponte atu monu, ne’e exemplo ida”.

Hafoin ida seluk mos luron sira kuak tun kuak sae, tambem hodi bainhira hau rona Ministru ida dehan katak los duni prioridade ami nian mak luron, maibe tinan ida ne’e komu bain loron la iha nebe husu pasencia;”haktuir amo.

Informa tan katak “diak ita kala pasencia tamba mos kompriende katak tempo la dun fo biban atu emprezariu sira halo ou halao prioridade ne’ebe ke governu dehan katak sai prioridade ba nasaun, hau hein katak tinan ida ne’e pelumenus maromak tulun, Sao Pedro mos taka torneira oituan iha leten ba ita hodi hare’e tok Sao Pedro bele tulun ita hodi bele halo avaliasaun ida ba Ministru sira nia hakarak,”hatan Amo.

Amo Bispo mos haktuir katak, promesa nebe sira halo ne’e, atu sai prioridade tebes, labele sai hanesan aimoruk aspirina nebe foe ma moras hodi hasai sira nia kosar hodi manas bele tun, hateten ho kompara.

“Ne’ebe hau heion katak, osamentu bo’ot hanesan ne’e, iha tinan ida ne’eita hare to’ok buat ruma, e ba buat ida hau rekhonese la’o duni, tamba ohin loron kuandu ita la’o husi Dili ba Baucau, husi Baucau ba Dili, pelomenus tore hirak be China sira halao ne’e halo ita senti dehan ho…. Ita nia rai oan ne’e mos agora ne’e pelomenus basik hanesan ho malae nia rai, hau hateten besik,”hattan tan.

Agora la hatene, bainhira mak ahi tama, la hatene ahi tama agora ka, tama 2012 ka, ka agora prepara deit ba tinan 2017, agora tinan 2012 ne’e hari’i rin depois rin hotu ahi tama kedas nune’e para ita iha Baucau hetan netik “Ahi Moris Permanente”, Husu Amo tan. (*)