quinta-feira, 3 de fevereiro de 2011

BANKADA CNRT - FRETILIN Kondena João Gonçalves.

Timor Post - Kuarta, 02 Fevreiru 2011

Dili-“Bancada FRETILIN no CNRT lamenta tebes ho deklarasaun Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu, Joao Gonçalves, tanba kontinua azeita Timor Leste bele sai sentru refujiadu.
Joao Gonçalves hasai tan deklarasaun ne’e liu husi entervista Chanel 10 Sidney.

Deputadu José Teixeira husi Bancada FRETILIN hatete situasaun ne’e hatudu katak governu laiha kapasidade iha prosesu negosiasaun no inkapasidade Governu ne’ebe lahalo diferensia entre kestaun sentru refujiadus no griter sunrise.

“Ne’e hatudu inkapasidade no rende ona iha prosesu negosiasaun, FRETILIN kontra pojisaun ne’e,”lamenta nia iha Parlamentu Nasional tersa, (01/02).

Teixeira dehan, hafoin MED Joao Goncalves halo intervista ho chanel 10 sidney iha segunda-feira foin lalais ne’e iha programa GPM ho George Negus iha momentu ne’e kedas Chanel 10 sidney intervista mos ho nia (José Teixeira-red), maibe nia parte mantein pojisaun katak TL la sai sentru refujiadus no Pipeline tenke mai Timor Leste.

Deputadu FRETILIN hateten kestaun refujiadus no Greater Sunrise ne’e buat rua mak iha diferensia katak ba Greater Sunrise nian Timor Leste iha ekipa ida atu toma konta ba prosesu negosiasaun hanesan mos iha primeiru Governu konstitusional ne’ebe lidera husi Marí Alkatiri.

“Greater Sunrise ne’e ita iha tratadu ida iha akordu ne’ebe Parlamentu rua ne’e halo ona,”esplika nia.

LAMENTASAUN HANESAN MOS, deklara husi deputadu Arao Noe de Jesus husi Bancada CNRT katak Governu liliu Ministru sira tenki kuidadu atu deklara buat ruma ne’ebe liga ba interese nasional.

Nia dehan, kestaun refujiadus ne’e uluk kedas bancada CNRT liliu Parlamentu Nasional hasai rezolusaun ida kontra politiku ida ne’e,”CNRT mantein pozisaun lasimu pozisaun atu Timor Leste sai sentru refujiadus ne’e,”deklara nia.

Arao mos dehan tan, kestaun refujiadus no Griter Sunrise iha prosesu ketak, Governu labele kahur prosesu hirak ne’e,”ita seidauk rona loloos, maibe lalika kahor sasan ne’e. karik nia (João Goncalves-red), koalia hanesan PSD ok, ne’e depende nia,”lamenta deputadu CNRT ne’e.

ENTERTANTU, bainhira diariu ne’e tenta atu konfirma ho MED JoãoGoncalves maibe la susesu.”Ministru ohin sei ba enjkontru iha UNMIT.

Depois orsida lokraik sei iha Enkontru iha Konselhu Ministru, tan ne’e, karik Ministru sibuk,”haktuir sekretaria MED nian.(agus dos santos)

Veteranus Fiar Xanana Libertador Povu, Caetano: “Ami Nunka Husik Maun Boot”

Quinta-feira, 3 de Fevereiro de 2011

.
Josefa Parada - Kinta, 03 Fevereiru 2011 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI — Veteranus Falintil no Antigu Kombatentis libersaun nasional, tula fiar nafatin ba Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, atu dedika aan tomak hodi liberta povu ida ne’e husi ki’ak, mukit no atraza.
“Nudar veteranus, ami sempre tau esperansa ba Maun Bo’ot Xanana, ne’ebe desde tempu rezistensia iha ai-laran ho situasaun ida difisil tebes nia infrenta to’o ohin loron ita hetan ukun rasik aan. Tanba ne’e, veteranus sira la duvida ho lideransa Maun Bo’ot Xanana nian atu liberta povu ida ne’e,” afirma L-4 nudar veteranus ida wainhira dada lia ho STL iha Delta Nova, Dili, Tersa (1/2).

L-4 dehan, ho kapasidade no dedikasaun PM Xanana nian ba povu ho rai ida ne’e, bele sai garantia ba povu tomak atu dezenvolve rai ida ne’e ho diak no tuir duni mandamentu ne’ebe eis guereleiru ho saudozu sira tomak mehi durante tempu rezistensia nia laran.

Nudar veteranus, L-4 fiar katak, ho Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2011 ho montante U$ 1.306,018.000, bele lori dezenvolvimentu povu ida ne’e nian la’o ba oin. Tanba ne’e, governante tomak ne’ebe sai liman-an ba PM Xanana nian bele haka’as aan implementa programa governu nian ho diak tuir duni politika orsamentu estadu tinan ne’e nian.

Buat ne’ebe importante tebes atu kore povu ne’e husi mukit, tuir L-4, governu tenki ejekuta ho responsabilidade OJE tinan ne’e, liu-liu hadia lalais kondisoens infra-estutura baziku, hanesan estradas, ponte, bee mos, eletrisidade, saude ho kondisaun eskola iha nasional to’o area remotas.

Meta Mali, nudar mos veteranus ida sublinha tan, OJE tinan fiskal ne’e bo’ot tebes no tenki bo’ot duni atu bele reforsa komprimisiu PM Xanana nian, ne’ebe nia rasik halo durante funu tinan 24 nia laran.

Meta Mali reforsa tan, komprimisiu ne’ebe PM Xanana prega iha nia vida tomak perente tempu luta nian mai to’o ohin loron ukun rasik aan mak oinsa kore povu husi ki’ak, muda faluk ho oan ki’ak nia vida moris no mos muda veteranus sira nia vida.

“Hau atu hateten mos katak, se muda universalmente povu hotu nia vida iha tinan ida nia laran la fasil. Mas, to’o tempu ruma Xanana sei hatudu duni ninia komprimisiu bo’ot ba povu ida ne’e wainhira nia hetan nafatin fiar husi povu atu governa nasaun ida ne’e,” argumenta Meta Mali.

Meta Mali esklarese tan, nudar veteranus ba libertasaun rai ida ne’e, nia kontinua tau fiar iha PM Xanana atu liberta povu ida ne’e husi nakukun, ki’ak no mukit.

Iha fatin hanesan, Custodio Belo alias Alin Laek fo hanoin katak, buat hotu ne’ebe Parlamentu Nasional aprova iha OJE tinan fiskal 2011 nudar kondisaun ida atu bele fo asistensia ba povu ne’ebe sei moris iha ki’ak, mukit no nakukun laran.

“Hau fiar katak, ho ami nia Maun Bo’ot Xanana ne’ebe lidera funu no halo promesa ba povu iha funu laran katak, primeiru liberta nasaun no segundu liberta povu, sei sai duni realidade,” afirma Alin Laek.

Nia hatutan, lideransa Xanana iha governasaun ne’e bele lori duni hakmatek, paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu hodi goza produtu independensia ne’ebe sosa ho ruin, ran, no mata wen.

“Hau fiar, ami nia Maun Bo’ot Xanana nudar ema ne’ebe ho esperitu matenek ho forsa rai lulik no matebian Timor nian tuur iha nia leten hodi fo kbi’it nafatin ba nia atu liberta povu iha ukun rasik aan ida ne’e,” hateten Alin Laek. Naran Alain Laek rasik ho nia signifikadu katak, Alin Lakohi Integrasaun.

Caetano Gonzaga dos Santos alias Foching nudar mos veteranus ida hateten, governu ne’ebe PM Xanana mak lidera sei uja OJE ne’e ho didiak atu garante dezenvolvimentu ba povu ho nasaun ida ne’e nian.

Foching esklarese katak, vizaun Xanana nian desde iha ai-laran nia hatene muinto bem, ne’ebe hakarak duni dezenvolve povu ho rai ida ne’e.

“Iha ema ida-rua mak kala dehan, la fiar Xanana, maibe povu sei fiar nafatin Xanana. Ami veteranus rasik mos nunka husik Xanana, tanba ami hatene ninia vizaun politika ba povu ida ne’e diak tebes desde tempu rezistensia nian,” Foching hateten.

Antes ne’e, Vise Primeiru Ministru ba asuntus Sosiais, Jose Luis Guterres iha nia lia kmanek ba lansamentu Consorsium Contractor de Eletrisidade afirma katak, Xanana nudar eis komandante gerileirus ba libertasaun nasional hatudu duni ninia dedikasaun hakarak hatur paz, estabilidade no dezenvolvimentu ba povu ida ne’e.

Jose Luis dehan, desde simu knar lidera governasaun iha 2007, Xanana hatudu duni ninia kapasidade no karisma hodi hatur no garantia estabilidade ba povu ne’e.
Nia hatutan, PM Xanana mos komesa hatudu dau-daun ona sinal dezenvolvimentu ba povu, liu-liu oinsa fortifika ekonomia povu nian nai-naik maibe bei-beik.

Jose Luis argumenta katak, Xanana hanesna lider rezistensia ida ne’ebe sai Primeiru Ministru diak liu kompara ho Primeiru Ministru seluk-seluk iha mundu ne’e.

“Ita luta para lori paz no moris diak ba povu tomak. La bele familia ida ka grupu ida deit mak riku iha rai ida ne’e,” Jose Luis afirma hikas. sel
.