sexta-feira, 29 de julho de 2011

TS: Se mak Haksumik-a’an iha Tiruteius nia Kotuk?


Filipe Rodriguês Pereira)*

Iha fulan hirak ne’e nia laran populasaun Dili komesa sente tauk tamba mosu tiruteios (kilat tarutu) iha Dili laran. mosu tiruteios iha Komoro, Becora, Bebonuk, Mascarenhas no fatin sel-seluk tan iha Dili laran. tiruteios nebe’e havitima ona vitima ida iha Bidau-Santana no Fatuhada. Ho aktus tiruteios ne’e populasaun komesa hanoin hikas ba kotuk, katak iha tinan 2006 mosu mos tiruteios hanesan agora daudaun akontese iha Dili laran, gerra civil iha tinan 1975 hahu’u mos husi tiruteios hanesan ita rona daudaun iha fulan hirak ne’e nia laran.

Aktus tiruteios iha tinan ne’e hahu’u husi aksaun grupu-diskonhsidu nebe’e husi inisiu halo aksaun krimi ho kareta pajero nebe’e choke no ta’a ema nebe’e kalan la’o iha dalan, aktus pajero ne’e mosu depois de Unmit deklara atu hakotu ninia missaun iha 2012. Maski akontesimentus hirak temi daudaun ne’e akontese dala hirak maibe governu liu husi instituisaun polisial no inteligen ladauk konsege identifika ka kaptura ema ka grupu ida hodi husu sira nia responsabilidade.

Hare ba aktus krimninal iha leten, liliu aktus tiruteius nebe’e ikus ne’e mosu maka hamosu kestaun, karik aktus ne’e nudar nakar baibain ka iha motivu politika ruma?

Resposta simples ba primeira kestaun dalaruma ita bele dehan katak sei la iha ema ida mak nakar hodi hakarak hasa’an risku nebe’e bo’ot iha nia vida, tiru ema ou halo tiruteios tamba deit razaun nakar an sich. Maibe, sosiadade politika iha nasaun ne’e hare katak  aktus tiruteios iha ligasaun ho intereses-politikas. Hanesan temi ona iha leten aktus krimi liu husi aktus kareta pajero mosu depois de Unmit deklara atu hokotu ninia missaun iha 2012, aktus tiruteios akontese ho tensaun ida a’as wainhira doadores sira hala’o hela enkontru iha Dili. No mos, aktus tiruteius ne’e mosu iha eventu politika ida nebe’e mosu figura potensia balun hakarak kandidata-a’an ba Prezidente da Republika iha eleisaun 2012. Kandidatu ida sente ‘ameasadu’ ho kandidatu seluk nia prezensa.

Hakerek’nain hakarak dehan, kualidades krimi hanesan temi iha leten karik mosu relasiona ho eventu politika iha rai laran. Aktus krimes liu husi tiruteius ka forma seluk nebe’e mosu semppre hamutuk ho eventu hirak hanesan temi iha leten, tambane’e ikus publiku buka hakait aktus krimes refere ho kompetisaun politika iha rai laran no aktus krimes ne’e bele mosu tamba mos iha intereses-politika ruma husi rai leur.

Wainhira mak aktus tiruteios hanesan temi iha leten mosu tamba intereses politika maka sei la taka probabilidades aktus hanesan sei akontese pre no pirante eleisoins geral nebe’e sei halo iha 2012 mai. Tamba tuir Hakerek’nain aktus nebe’e temi iha leten hatudu katak politiku Timor-Leste sei kontinua habitua-a’an uza kilat hodi kompete no kombate malun duke uza kompetisaun de ideias. Mos, wainhira habitua-a’an atu buka kombate imajen-ideias ho kilat maka politiku sira iha tendensia atu buka subar no uza kilat ka utiliza kilat’nain (militar/polisia) hodi alkansa sira nia objektivu politika. Maibe, utilizasaun kilat ho objektivu politika iha kontestu nasional sei la la’o ho buras wainhira individualmente ka institusionalmente militar no polisia tau a’an neutral iha jadres politika nasional. Liu neutralidade militar no polisia maka sei hamate espasu grupu-diskonhesidu nebe’e mak ik-ikus ne’e hamosu aktus tiruteios hodi havitima populasaun iha nasaun ne’e nia laran.

Relasiona ho tiruteios, informasaun nebe’e namlekar iha populasaun nia let dehan katak, primeiru, tiruteios ne’e mosu tamba iha grupu-intereses balun uza kilat restu husi akontesimentos tinan 2006 nebe mak estadu sidauk rekolha hotu, segundu, uza kilat nebe tama illegalmente husi rai-seluk. Terseiru, sala uza kilat legal nebe’e iha PNTL ka F-FDTL tamba ladauk iha gestao das armas ka weapons management nebe’e diak.

Weapons management nebe’e diak tenki mai husi governu no estadu. Governu no estadu presiza kria regulamentu hodi regula utilizasaun kilat no munisoins. Wainhira halo komparasaun entre F-FDTL no PNTL sobre potensia sala uza kilat, maka dalaruma membros husi instituisaun PNTL iha liu tendensia atu sala uza kilat tamba instituisaun PNTL rasik legalmente ladauk define membros PNTL ho deviza sa deit mak bele lori ka ka’er kilat/pistola, prezente kuaze membros PNTL hotu lori kilat, no instituisaun PNTL ladauk mos hari palhol ruma atu asegura no kontrola kilat no kartus iha instituisaun PNTL nia laran. iha ne’e weapons management sai nudar necesidade imediata ida atu halo atu nune’e bele hase’es membro F-FDTL no PNTL uza sala kilat no kartus. Governu ka estadu tenki iha uluk good will ida atu “rekolha” kilat no munisoins nebe’e sidauk maneija ho diak iha instituisaun PNTL nia laran antes de halo operasaun konjuta F-FDTL-PNTL. Karik la’e no relasiona ho informasaun nebe’e mak dehan mos katak tiruteius mai husi kilat legal nebe’e sala ninia utilizasaun maka implementasaun operasaun konjunta F-FDTL-PNTL sei opera-a’an rasik.

Relasiona ho aktus tiruteius no planu operasaun konjunta, Hakerek’nain hakarak sugere mos atu dahuluk governu no estadu tenki hala’o operasaun inteligen ho maduru atu nune’e bele detekta ka indentifika motivus no suspeitus husi aktus tiruteius nebe’e mosu iha nasaun ne’e. Bazeia ba informasaun ka data intelijen nebe’e validu maka estadu buka atu tetu, karik presiza hala’o duni operasaun tama-sai bairro ka hili hodi hala’o operasaun ho tipu seluk. Hakerek’nain sente konfuzu, tamba foin dadauk iha parte ida governu liu husi Sekretariu Estadu Siguransa rekonhese katak SNI (Servisu Nasional Intelijen) nia servisu seidauk maksimal hasoru aktus tiruteius refere, maibe iha parte seluk governu-estadu iha planu atu atoa situasaun ne’e liu husi operasaun konjunta F-FDTL-PNTL. Halo operasaun ida sem dadus intelijen nebe’e kredibel?! Operasaun konjunta presiza halo bazeia ba rezultadu analiza data intelijen nebe’e validu, se la nune’e maka dalaruma sei akontese mak paniku massivu iha populasaun nia let tamba deit operasaun konjunta, maibe kilat nebe’e mak sai nudar objektivu operasaun nian nunka mais atu hetan. ***End***

)*  Observador Politika no Sosial, Sobrevivente husi  Komite 12 de Novembro, no Dosente iha  Programa Postgraduasaun, Universidade da Paz, Dili.

quinta-feira, 28 de julho de 2011

Enkontro Maubisse II: Mari Manha (Manya) no Ameasa atu Estraga Enkontro Maibe Xanana ho Bispo Basilio Haraik Aan hodi Salva

TDF: Foin dadauk ne, iha enkontro iha Salaun Nobre Lahane, halao enkontru Maubisse II. Enkontro ne Igreja Katolika, liu hosi Bispo Basilio hosi Diocese Baucau mak loke no modera.

Tuir info nebe hetan hosi ema nebe tuir iha laran, enkontro ne falta witoan Falha tanba Mari ho Lu_0lo halo manha iha enkontro laran, no ameasa atu sai hosi enkontro. Amo Bispo Basilio do Nascimento, esforsa aan makaas akalma sira nain rua hodi bele tur fali iha fatin, no Primeiro Ministro Xanana, ho haraik aan, ses hodi fo fatin ba Mari ho Lu-Olo atu tur.

Enkontro ne rasik, halo ho intensaun atu halibur lideransa tuan ho lideransa emerjentes sira atu koalia konaba destinu rai ne nian, no oinsa kontribuisaun Partidos Politikus nian ba paz ho estabilidade iha eleisaun 2012.

Istoria konaba hahalok Manhozo ne komesa nune: Bainhira to iha fatin enkontro dadesan ne, komisaun organizadora tau tiha ona naran lideres historicos sira ho lideres emerjentes hosi partidus politikus sira iha meza idak-idak. Lideres istoricos tur iha Oin liu, no lideres emergentes hosi partidus politikus tur iha karaik.


Mari ho Lu-Olo to ba, tanba konsiderado lideres istorikus sira nia kadeira hamutuk ho Maun Xanana ho Ramos-Horta sira. Maibe Mari Alkatiri ho Lu-Olo tur iha segunda fileira, no bainhira hare ida ne, Mari ho Lu-Olo komessa rabuja no muda ba fali tur iha kadeira nebe tuir lolos, Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes ho Josee Reis mak tur, hodi haruka Arsenio Bano ba tur fali iha kotuk.

Hare ba ida ne, Amo Bispo Basilio haraik aan, no gava mari Mari Alkatiri iha nia leitura de abertura. Bainhira ba hemu tiha  kafe, no fila fali ba enkontro, Lu-Olo ho Mari Alkatiri komesa fali ona halo rabuja. Sira alasan dehan naran sira iha meza leten (tuir lolos Arsenio Bano, Jose Manuel Fernandes ho Jose Reis nia kadeira) ne laos sira nain rua nia naran. Mari Alkatiri ho Lu-Olo hamriik kedas no protesta, hodi ameasa katak sira atu sai ona hosi enkontro.

Amo Bispo Basilio, maske hatene katak Mari ho Lu-Olo nia moras maka ne duni, dala ida tan husu deskulpa ba sira nain rua nebe halo ema hotu sente ladiak. Tuir lolos, amo Bispo bele hosik sira sai, maibe, tanba deit komitmentu Igreija Katolika nian ba paz ho estabilidade, amo Bispo Basilio haraik aan hodi husu deskulpa.

Hare ba ida ne, Maun Xanana s’ees an hosi nia kadeira, hodi loke tan espasu hodi fo fali Mari ho Lu-Olo atu tur iha nia fatin. Maun Xanana rasik ba tur fali iha fatin seluk hamutuk ho Fernando lasama. Situasaun ne halo ema barak mak moe no sente ladiak baa mo Bispo Basilio tanba deit kaprixu Mari ho Lu-Olo nian.

General Taur Matan Ruak ho Brigadeiro Lere Anan Timur, hare hahalok ne, doko ulun hodi hamanasa hodi bisu-bisu ba malu, no lider partidu politiku seluk mos hamanasa, tanba sira hare hanesan hahalok ida "dibuat-buat".

Partisipante ida hatete katak, nia nunka fiar katak Mari ho Lu-Olo ne laran metan nune. Sira nia atuasaun ne mos hatudu falta de respeito ba amo Bispo, Padre Martinho no liu-liu ba Igreija Katolika.

quarta-feira, 27 de julho de 2011

Timor-Leste - Xanana Gusmão desloca-se a Madrid para assinar acordo com o Real

Díli, 15 jun (Lusa) -- O primeiro ministro de Timor-Leste, Xanana Gusmão, desloca-se a Espanha em setembro, a convite do Real Madrid, com cuja fundação deverá assinar um memorando de entendimento para a dinamização de escolas de futebol em Timor-Leste.

A informação foi dada hoje à agência Lusa por fonte do seu gabinete, que apontou como data provável o dia 20 de setembro para a assinatura do memorando em Madrid.

O convite foi endereçado ao primeiro ministro timorense pelo diretor da Fundacion Real Madrid, Júlio Gonzalez Rocio.

O secretário de Estado da Juventude e Desporto, Miguel Manetelo, havia já anunciado que iria ser assinado um memorando de entendimento com a Fundação Real Madrid, para criar escolas de futebol nos distritos de Díli, Baucau e Bobonaro.

"O Governo de Timor-Leste e a Fundação Real Madrid planeiam a criar uma escola de futebol, para desenvolver o talento para o futebol dos jovens timorenses", declarou em maio Miguel Manetelo aos jornalistas.

De acordo com o secretário de Estado da Juventude e Desporto o plano é criar pólos da escola de futebol Real Madrid nos distritos de Díli, Baucau e Bobonaro, em cooperação com a Fundação Xanana Gusmão, que ficará encarregada de implementar o acordo.

FRANCISCO DIONISIO FERNANDES ALIAS MAUCURA

AKTIVIS POLITIK YANG SUKSES JADI DIPLOMAT


Sejak kecil saya selalu suka dan belajar bahasa ingris, dan cita cita saya waktu itu adalah ingin menjadi seorang diplomat bagi negeri ini,” begitu impian Francisco Dionisio Fernandes alias Maucura kecil, setiap waktu selalu digunakannya untuk belajar dan berusaha menguasai bahasa inggris agar cita-cita yang diimpikannya dapat terwujud.

Pria kelahiran Dili, 24 Juni 1974, buah hati hasil pasangan Paulo Fernandes dan Jacinta da Gloria ini mencerita dirinya memutuskan terjun ke dunia gerakan bawah tanah atau klandestin ketika itu adalah untuk berjuang bersama rakyat Timor-Leste melepaskan diri dari pendudukan militer Indonesia selama 24 tahun.

“ Semuanya berawal dari Colmera. Saat itu saya baru SMP, ada senior klandestin yang bernama marcos saldanha yang pada waktu itu ia berkerja di Bank Pembangunan daerah, dan ia mendapat kontak dengan seorang saudara estafeta bernama cancio sebagai kontak person dengan FALINTIL (David Alex dan Rodak) kemudian Marcos dan cancio membawa kaset kaset hasil rekaman pesan pesan Maun bot Kay Rala Xanana Gusmão sebagai KOMANDO DA LUTA, saat itu kami beberapa Pemuda yang masih belia bersama dengan saudara Natalino dos Santos, kini seorang angota Parlemen dari Fraksi CNRT dipangil oleh marcos untuk mendengar kaset kaset itu dirumahnya, dan tiga kaset yang telah kami dengarkan dan nasionalisme saya terpangil ketika kaset terakhir Xanana mengatakan Lorico rai Nain labele fo fatin ba Garuda, pesan inilah yang mengugah hati saya unutk ikut berjuang membebaskan tanah Timor-Leste dari Indonesia”, cerita Maucura

Kepada JN Diário, sabtu (23/7), di Colmera, DILI. Usai mendengarkan pesan pesan Xanana Gusmão, Maucura dan para Pemuda Colmera (Asato, Apeu, Anata dan Abrao dll) ketika itu lansung membentuk kelompok gerakan bawah tanah yang dinamakan Repolho, kemudian sebagai sebuah Kaixa Lansado.

Dibukanya Timor-Timur saat itu, usai kunjungan Paus João Paulo II, dan Mulai banyaknya para turis asing yang masuk ke BUMI Lorosae’e ini, bermodalkan bahasa inggris yang cukup, alumni SMP 2 Comoro-Dili angkatan 1991 ini oleh kelompok repolho di percayakan memduduki jabatan informasi Luar Negeri.

“” Tugas saya adalah mendekati para turis ini kemudian memberikan informasi tentang perjuangan rakyat negeri ini agar dapat disebarluarkan di negara mereka, intinya adalah mempromosikan perjuangan kemerdekaan rakyat Timor-Leste”, Jelas Mantan Koordinator Hubungan Luar Negeri organisasi DPP IMPETTU se Jawa-Bali ini yang pernah berorasi dengan bahasa inggris dengan judul Referendum is the best way for East Timor, Di depan halaman kantor DEPLU RI, Jakarta.

Tugas Mulia Maucura ini sebagai klandestin akhirnya membuahkan hasil pada tahun 1993, seorang turis Politik asal Amerika Serikat yakni Yoseph Nevins yang berprofesi sebagai aktivis ETAN. Misi Maucura ini pun berhasil karena selama pertemuannya dengan Yoseph, meski sempat dimata-matai oleh Intelejen Indonesia(SGI) kala itu, Maucura berhasil menyerahkan dokumen dokumen rahasia dari ailaran kepadanya untuk disebarluaskan.

“Pertemuan saya dengan Yoseph ini selalu diikuti SGI dalam radius 100 meter, karena kebetulan saat itu saya juga menjual koran, mereka tidak terlalu curiga meski sempat menanyakan apa kepentingan saya bertemu dengan turis ini. Lalu saya katakan karena dia orang asing, saya suka bahasa inggris, saya bilang kepada SGI ini, saya sedang melatih bahasa inggris saya dan saya bilang mereka tenang saja, saya bilang Indonesia baik baik saja disini, tapi kenyataan saya sampaikan kepada turis ini tentang perjuangan rakyat Timor-Leste sangat kuat sekali untuk melepaskan diri dari Indonesia”, Cerita Maucura yang pernah menjadi angota RENETIL di Malang-Jawa-Timur tahun 1996 dan sempat mejadi wakil sekretaris-Jeneral RENETIL untuk periode tahun 2000-2004, bersama Minguel Manetelu, kini sekretaris estado untuk urusan pemuda dan olah-raga.

Selama keterlibatnya di dunia klandestina, Maucura sempat megalami trauma ketika terjadi penembakan di Gereja Motael pada tanggal 28 Oktober 1991 yang menewaskan Sebastiao Gomes. “, Saat itu Kebetulan kami pemuda dari Colmera yang bertugas menjawa gereja saat itu, saya menyaksikan peristiwa itu dan sebatiao gomes tewas tertembak di hadapan saya, dan siapa saja yang melakukannya saya tahu semua”, jelas Maucura yang lolos juga dari tragedi pembantaian santa cruz,12 november 1991.

Maucura juga sangat berterima kasih dengan pemerintah yang telah menetapkan 12 November sebagai hari Nacional Pemuda. Karena, dari Santa Cruzlah awal perjuangan kemerdekan negeri ini bangkit kembali di forum Internasional.

Alumni SD 2 Farol angkatan 1987 ini sangat senang sekali ketika matan Presiden B. J Habiebie memberikan opsi Politik kepada rakyat negeri ini. Mayoritas meninginkan kemerdekaan, dengan penguasaan bahasa inggris yang dimilikinya, suami milik DULCE DA GLORIA MARTINS ini mendaptkan kesempatan ikut pelatihan diplomatik bersama 49 rekan-rekan lainya termasuk saudara Gilson ramos dan mengikuti pelatihan Senior Diplomatik di Institute Diplomatic training di Kuala-Lumpur, Malysia bersama juga dengan kedua rekanya seperti Roberto Soares, Kini Duta besar RDTL di Singapore dan Jorge Trindade, kini Sekretary-Jeneral DEPLU Timor-Leste di tahun 2000 di sponsori oleh UNTAET.

Termasuk ketika Pemerintahan PM Mari Alkatiri dirinya mendapatkan kesempatan ikut Pelatihan diplomatik dan sekaligus kursus bahasa inggris lagi pada tahun 2004, tidak hanya itu, matan menteri luar negeri dan aktual President Republik, Dr Jose Ramos-Horta pada tahun 2001 setelah sekembalinya dari kuala-lumpur, malaysia, pun sempat memberikan kesempatan kepadanya untuk mengikuti pelatihan tentang IMF di singapura, namun karena ingin menyelesaikan pendidikan universitasnya di universitas katolik widya karya, Malang, Maucura memutuskan melanjutkan pendidikannya.

“, Usai dari malang, saya kembali lagi mengabdi dikementerian Luar Negeri Timor-Leste sampai kini”, kata Maucura yang bergelar Sarjana Ekonomi Manejemen dan memulai debut Pertemuan internasionalnya mengwakili Timor-Leste ketika pertama kali menghadiri Montreal Protocol on Ozon Layer di Canada tahun 2003.

Di pemerintahan konstitusi kedua, PM Dr Jose ramos-horta, dan menteri Luar negeri, Dr Jose Luis Gueteres, Alumni SMU Kolese Sao Jose angkatan 1994/1995 ini dipercayakan menduduki jabatan sebagai sekretaris satu dan merangkap counselor pada kedutaan Besar Timor-Leste di manila, Filipina, jabatan tersebut dijalaninya mulai 1 april 2007 hingga december 2010.

Kini, ayah dari Denise (11), Henrique (5) dan Olivia (3) ini oleh Menteri Luar negeri Zacarias Albano da Costa dipercayakan memduduki posisi Direktur Nasional untuk kerjasama internacional yang dijalaninya sejak januari 2011.

“, Semua Tugas yang diberikan kepada saya sangat menghargai dan ini merupakan cita-cita yang dulu saya impikan. Tugas tugas ini pun akan saya jalankan sebaik-baiknya, sesuai dengan tugas negara”, komentar anak nomor satu dari 7 bersaudara (kini tingal 5, pria 3 dan perempuan 2) ini.

Mantan militante Partai FRETILIN yang kini menjadi anggota Conselho Diraccao Nacional (CDN) Partai FRENTI-MUDANCA ini juga berkomentar “keputusan dirinya meningalkan FRETILIN dan bergabung bersama F- MUDANCA karena dia melihat FRETILIN kini telah berbeda dangan yang dulu.

“kalau Dulu FRETILIN berjuang untuk membebaskan rakyat negeri ini dari penjajahan, kini FRETILIN berjuang untuk kekuasaan semata dan banyak hal-hal yang sudah tidak se- rel lagi yang berjalan dipartai sejarah ini, karena itulah saya memutuskan untuk bergabung dengan FRENTI-MUDANCA”, kata mantan Juru kampanha CNRT tahun 1999 mengwakili região 5 Jawa dan bali, untuk berkampanhe di wilayah Timur, Timor-Leste yakni di Manatuto, Baucau, Viqueque dan Lospalos bersama Mariano Asanam Sabino” kini Menteri Pertanian Timor-Leste.
Maucura yang pernah tergabung dalam kaixa Geral Halbur no Caixa dez, ini berharap kehadiran Partai FRENTI-MUDANCA dapat menjadi Partai alternative bagi rakyat dalam membangun negara ini kedepan.

Maucura juga menjelaskan, bahwa dirinya memutuskan masuk FRETILIN karena Ayahnya dulu adalah orang FRETILIN dan Mantan Milisi FRETILIN tahun 19975 ketika terjadi kudeta kontra kudeta antara FRETILIN dan UDT. Selama Perjuangannya, sang ayah megambil bagian dalam pasukan railakan yang bersenjata bazoka dibawah komandan Rogerio Lobato dan pertempuran hingga sampai wilayah perbatasan, sempat mengontak dengan pasukan marinir Indonesia di wilayah perbatasan dekat manduki, Atabae. Sebelumya sang ayah adalah mantan tentara arteleria Portugis di KG 13, Laklubar, manatuto dari tahun 1967-1970!

Fonte: Jornal Nacional Diário (JND), edisaun 25/07/2011!

Hakerek nain: Journalista, GANTRY MEILANA

terça-feira, 26 de julho de 2011

Inkontru Maubisse II, Hamutuk Buka Konsensu Iha Elisaun 2012 PDF


CJITL Flash, Inkontru Maubisse II, halao iha Salaun Nobre Lahane Tersa 26/7  ne’ebe involve Jerasaun tuan no Jerasaun foun, foka liu atensaun ba estabilidade atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun 2012.

Inkontru ne’ebe lidera husi Bispo dioseze Baucau  Dom. Basilio do Nascimento no Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, ho tema Prinsipal atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun jeral.

Prezidenti Republika iha nia deskursu hateten inkontru ne’e importante tanba nesesidade duni konsentra hamutuk Jerasaun tuan no jerasaun fou,  hodi koalia konaba elisaun 2012.

Konsensu ne’ebe sira buka atu kontribui para elisaun ne’e bele lao ho susesu, transparansia, la iha amiasa pisikolojika.

Iha inkontru ne’e mos, sira halibur hamutuk atu follow up inkontru Maubisse I, tamba inkontru ne’e hanesan kontinuasaun husi inkontru Maubisse I.

Nune’e Bispo Dioseze Baucau Dom. Basilio do Nascimentu hateten bainhira organiza buat ruma ne’ebe marka vida hodi fo dinamiza ba hahalok, tenki iha naran ida tanba naran fo hanoin ba buat barak ne’ebe hola parte ba aktividade ida.

Inkontru ne’e mos marka prezensa Jerasaun tuan mak hanesan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alkatiri,  Francisco Guterres Lu-Olo, Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, proklamador RDTL Francisco Xavier mak larka prezensa tanba la ketan konvite.(Domingos da Silva/CJITL)

Kaderneta Organizasaun Jornalista TL Nakonu ho Valor Mean


Raimundo Oqui

Timor-Leste iha ona organijasaun jornalista hamutuk lima mak hanesan Assosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Sindikatu Jornalista Timor-Leste (SJTL), Assosiasaun Radio Komunidade Timor-Leste (ARKTL), Assosiasaun Fotografia Timor-Leste (TILPA) no Centru Jornalista Investigativu (CIJTL). Entre assosiasaun jornalista hirak ne'e mesak hetan valor mean iha sira nia kaderneta tanba to'o ohin loron seidauk iha membru ida nomos la iha misaun no vijaun ne'ebe klaru. Maske nune'e, tuir opiniaun Presidente SJTL, Sindikatu Jornalista Timor-Leste Otelio Ote atual direktur jeral Timor Post katak “AJTL no SJTL mak organizasaun jornalista rua ne'ebe sai tiha ona membru organijasaun jornalista mundu nian ho naran Federasaun Internasional Jornalista ka International Federation for Journalist”. Kona ba ida ne'e publiku liu-liu jornalista sira fo valorizasaun no elojia ba AJTL no SJTL ne'ebe nudar ona membru Federasaun Internasional Jornalista. Presidente Assosiasaun Jornalista Timor-Leste mak senhor Gil Guterres no Presidente SJTL mak senhor Otelio Ote. Atan hau nudar mantan wartawan STL, Agencia Lusa Portugal nowartawan pemula sente hakfodak no hakarak atu halo revolta tanba entre organizasaun jornalista lima ne'e (espsial AJTL no SJTL) hetan valor mean iha sira nia kaderneta ho rajaun to'o ohin loron seidauk iha membru ida. No liderasan iha organizasaun sira ne'e nunka troka malu, sempre nafatin hela deit to'o tinan ba tinan nafatin, Amin.
 
Timor-Leste Press Club iha ona desde tinan 2007 ho nia primeiru Presidente mak Domingos Saldanha atual deputi STL. Mandatu Presidente Press Club durante tinan rua deit. Iha tinan 2010 jornalistas tomak inklui korrespondentes media estranjeiru iha rai laran ne'ebe hamahon a'an iha Press Club realiza kongressu ba daruak iha Sentru Juvenil, Taibesi, Dili, Sabadu 18 Dezembru 2010. Orador prinsipal iha kongresu ne'e mak Presidente Republika Jose Manuel Ramos-Horta. Depois diskursu Presidente Horta, jornalista sira ba dahaluk halo debate estatutu no rejistu membrus foun Press Club nian. Hafoin ne'e mak jornalista sira halo eleisaun hodi konsege hili fali Paulino Quintas nudar Presidente Timor-Leste Press Club ho mandatu tinan rua, 2011-2012. Media imprime sira ne'ebe hamahon'an iha Timor-Leste Press Club (TLPC) mak hanesan STL, Suara Timor-Lorosa'e no Diario Nacional no Independente.
 
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmao lansa tiha ona PEDN, Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional iha nasaun doadores sira iha eventu Timor-Leste and Development Partner's Meeting. Nune'e mos estrutura foun TLPC, Timor-Leste Press Club dadauk ne'e iha ona prosesu laran atu hametin nia estrutura no implementa planu estratejiku ne'ebe iha tiha ona. Implementasaun ba planu estratejiku ida mak sei haruka jornalista husi kada media tantu imprime no elektroniku ba hasa'e ka aumenta konhesementu area jornalizmu nian iha rai liur.
 
Durante ejistensia Timor-Leste Press Club iha nasaun ida ne'e bele dehan fo duni protesaun ba jornalista sira nia moris. Board TLPC kuandu rona no hetan informasaun ruma katak jornalista ida hetan krime ka violensia husi ema seluk, sira sempre hakilar ba publiku no Polisia hodi prosesa suspeitu tuir dalan legal.
 
Organizasaun jornalista uniku ho naran TLPC, Timor-Leste Press Club mak to'o ohin loron konsege rejista membru jornalistas hamutuk nain atus ida sanulu resin rua (112Jornalistas) husi teritoriu tomak. Numeru membru jornalistas TLPC nian ne'e bazeia ba rejultadu segundu kongresu ne'ebe hala'o iha Sentru Juvenil Taibessi tinan 2010. Natureza estrutura TLPC nian mak koletivu, katak kada tinan rua jornalista sira ne'ebe nudar membru ba TLPC sempre iha kongresu nasional hodi hili liderasan foun.
 
Papel Organizasaun Jornalista
 
Papel fundamental husi organizasaun jornalista mak atu defende direitu no dignidade jornalista sira wainhira hetan violasaun ruma tantu husi kompanhia media no ema seluk. Asembleia konstituente konsagra ona iha konstituisaun da Republika ne’ebe restaura hikas nia indepenedensia iha 20 de Maiu 2002 ho naran RDTL (Republika Demokratika de Timor Leste). Iha konstituisaun Timor-Leste kompostu husi orgaun soberanu ha’at. Primeiru, Presidente Republika, Parlamentu Nasional, Governu, Tribunais no pilar ikus liu mak Media ka organijasaun jornalistas. Idade demokrasia iha nasaun ne’e sei kosok hela. Tanba ne’e persija tebes ema hotu nia partisipasaun liu husi meius oin-oin atu oinsa promove no haburas demokrasia iha rai laran hodi sai buras liu tan. Media nudar meius prinsipal ba prosesu haburas demokrasia.
 
Media nudar instituisaun pro-demokrasia. Media sempre defende sira ne’ebe sai vitima ba kazu ruma, sira ne’ebe kiak, sira ne’ebe la koalia (voice of voiceless) liu husi publikasaun loron-loron. Alem de ne’e, media mos nudar instituisaun ne’ebe promove demokrasia ba ema hotu. Tuir Presidente Republika Jose Ramos Horta katak papel media ideal maka atu informa publiku kona ba lalaok naksalak iha Justisa, demokrasia no ikus liu mak kontribui ba dezenvolvimentu nasional. 
 
Nune’e “oinsa lalaok organijasaun jornalista iha Timor-Leste”?
 
Maske iha ona organjiasaun jornalista barak maibe to'o ohin loron seidauk iha membrus. Nojornalista sira sempre hasoru problema wainhira hala'o kobertura iha terrenu maibe organijasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL, ARKTL, TILPA no seluk tan nunka iha vontade diak hodi defende no proteje vida jornalista. So uniku Timor-Leste Press Club mak iha misaun no vijaun klaru kona ba defende no proteje direitu jornalista. Ijemplu konkretu mak TLPC konsege proteze no hakilar ba direitu jornalista Diario Nacional Joao da Silva ne'ebe hetan baku husi membru PNTL wainhira hasai foto iha jogu futebol kopa mundial 2010 entre Portugal no Brazil iha Palacio do Governo.
 
Kronolojia akontese PNTL baku jornalista Joao da Silva, ba dahuluk ami nain rua hasoru malu iha Palacio Governu nian oin. Kuandu joga hahu, ami nain rua fahe malu. Nia (Joao-red) kaer nia kamera digital ba Palacio Governo parte weste no hau kaer handy cam Agencia Lusa Portugal nian iha parte leste. Kalan ne'e iha parte weste barulhu los tanba joven sira halai motor la uja kapasete no gas motor lian makas. Nune'e membru PNTL hapara motor hirak ne'e, jornalista Joao da Silva direitamente hasai foto. Ho ida ne'e derepeinte deit membru PNTL lobuk ida mai tuku-tebe no hadau tiha Joao nia kamera hodi hamos tiha foto sira ne'ebe Joao hasai. Depois ida ne'e board inklui membru TLPC balun halo kedas konferensia imprensa hodi husu ba komandante jeral PNTL no orgaun soberanu sira seluk atu tau matan ba aktividade jornalista sira nian iha kualkaer fatin no tempu. Ba kazu ida ne'e organizasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL no seluk tan la iha preokupasaun. Sira la tau importansia ba direitu no dignidade jornalista sira nian.
 
Hafoin segundu kongresu iha tinan 2010, liderasan Timor-Leste Press Club deklara ba publiku katak Press Club sei la kolabora no la hakruk ba International Center for Journalist (ICFJ).
AJTL no SJTL ne'ebe nudar belun diak ICFJ nian, to'o ohin loron sira nia total membru hamosu pergunta bo'ot. Sira nia membru hira los? Press Club foin mosu iha tinan hirak liu ba maibe iha ona membrus jornalistas hamutuk atus ida sanulu resin rua (112 jornalistas) husi teritoriu tomak.
 
Historikamente AJTL mosu iha tinan 1999 no SJTL iha tinan 2010 to'o ohin loron, maibe publiku sei duvidas no preokupa kona ba misaun, vijaun no programa. Iha publiku organizasaun hirak ne'e deklara katak sira mak defende no proteze direitu jornalista sira. Maibe, realidade hatudu oin seluk tanba durante tinan barak ona ejisti organizasaun jornalista barak maibe nunka iha kongresu nasional. Nunka iha eleisaun ba lideransa. Lideransa sira mak nafatin hela deit to'o mundu ne'e naben karik. Ida ne'e mak provoka no kontrbui ba hetan valor mean iha sira nia kaderneta. Press Club la hetan valor mean ka lae?. Parese iha valor mean, maibe Press Club la hanesan ho organizasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL no seluk tan. Press Club iha prinsipiu katak lideransa Timor-Leste Press Club koletivu katak kada tinan rua sempre iha kongresu no eleisaun ba lideransa.
 
Press Club la persija kanta demais ba organijasaun internasional hira mak nia iha ligasaun, tanba importante ba nia mak oinsa nia fo benefisiu duni ba jornalista sira iha rai ida ne'e. Klaru katak benefisiu sai membru assosiasaun internasional ida ne'e iha tanba iha aktividade jornalizmu barak mak oferese ba jornalista lokal sira. Maibe, pergunta mak aktividades sira ne'e durante ne'e fo benefisiu ba se? Keta kada fulan ka kada tinan lider sira mak troka malu hela deit ba halo viajen ba rai liur? Entaun, ida ne'e ita bele dehan hari assosiasaun jornalista hodi nune'e sira rasik mak bele ba hare rai liur no dezenvolve sira nia kapasidade.
 
Hakerek nain dala barak dadalia ho membru estrutura Timor-Leste Press Club (TLPC) kona ba oportunidade sira ne'ebe oferese husi komunidade internasional. Membru ka lider TLPC sira katak lakohi programa sira ne'e fo vantajen deit ba lider bo'ot TLPC nian, maibe tenke fo vantajen ba jornalista sira hotu iha rai laran.
 
Koalia kona ba kolaborasaun assosiasaun jornalistas ba debate lei media nian, keta haluha katak TLPC mos iha vontade durante ne'e hodi partisipa iha debate lei media. Ijemplu konkretu mak membru TLPC mos involve iha ekipa preparasaun ne'ebe assosiasaun jornalistas tomak ho parte Konselu Ministrus hari'i hodi halo preparasaun ba kriasaun futuru konselu media/imprensa Timor-Leste nian. Se ita koalia kona ba debate lei media komunikasaun sosial iha tempu uluk, konserteja TLPC ladun kolabora tanba ema sira ne'ebe involve iha prosesu ne'e konsidera sira mak matenek liu, no tuir lolos projektu ne'e Programa Nasoes Unidas ba Dezenvolvimentu(PNUD)/ United Nation Development Program (UNDP) mak hala'o. Rejultadu husi projektu ne'e jornalista sira barak mak la konkorda ho draft lei ne'e. Agora lei ne'e iha ne'ebe? Pendente hela iha gaveta uma fukun Parlamentu Nasional. Ho situasaun ida ne'e mak TLPC hakarak iha ambiente foun. La'os situasaun ida naran-naran deit.
 
Kooperasaun ho International Center for Journalist (ICFJ) tuir informasaun ne'ebe hakerek nain rekoelha katak TLPC lakohi ona atu kolabora ho ICFJ tanba nia konsidera organijasaun husi Estadus Unidus Amerika nian ne'e la implementa sistema ida diak hodi dezenvolve media lokal sira iha Timor-Leste. Klaru katak maluk sira husi assosiasaun sira seluk apresia tebes ho prejensa ICFJ tanba mai ho osan bo'ot no konsege hari'i Uma Rejional ba Jornalista sira hodi uja no hari'i tan National Press Center (NPC), hasai salariu bo'ot ba ema sira ne'ebe serbisu ho nia, maibe TLPC la kohi mosu ba lasu ICFJ nian. TLPC nia ema sira iha prinsipiu rasik. Organijasaun ne'e mosu la'os tanba buka osan ba nia interese rasik, maibe hamrik hodi sai moru ba interese komun jornalista sira. Karik kada lider kompania media bele hasai sira nia opiniaun kona ba prejensa ICFJ ne'e.
 
Se ICFJ mai ajuda duni media sira iha Timor-Leste, iha pergunta ida katak jornalista hira ona mak sira produz? Nia serbisu deit ho kompania media balun, ne'e mos ita la bele dehan kualidade media emjeral durante ne'e sempre hamosu preokupasaun bo'ot iha publiku nia le'et.
 
National Press Center bele hari'i no assosiasaun jornalista sira bele uja, maibe atu ho objektivu saida? Uja atu halo tan saida? Ita hotu hein katak fatin National Press Center ne'e bele sai fatin sorumutu ba jornalista sira hotu ka ba interese ema ida nian fali. Edifisiu National Press Center dadauk ne'e sei iha hela prosesu laran, maibe iha liderasan media balun deklara ona ba iha publiku katak “projektu hari'i edifisiu NPC ne'e mai husi nia idea rasik”. Komik los wainhira ita rona lia fuan ne'e. Karakteristiku ida ne'e mos karik halo TLPC duvida hodi hamutuk tanba organijasaun foun ne'e hamrik iha prinsipiu rasik. Prinsipiu ne'ebe bazeia duni ba demokrasia. La iha heroi ida iha TLPC ka organijasaun ida ne'e la'os ema ida nian maibe membru tomak nian. La hanesan ho organijasaun sira seluk ne'ebe dehan buat hotu ema ida deit mak halo. Ne'e perigu tebes.
Maibe TLPC atu kolabora ho organijasaun no assosiasaun seluk atu uja sentru ne'e ka lae? Komforme desijaun estrutura. Tuir informasaun ne'ebe hakerek nain halibur katak buat ne'e seidauk tama iha sira nia programa tanba sira hamrik la'os ho objektivu atu halo sentru ne'e nudar projektu individual.
 
Antes hakotu no habadak lia hirak ne'e atan ba dahuluk hakarak dehan persija jornalista sira hamutuk. Maibe, Timor-Leste Press Club lakohi buka naran. Importante mak oinsa nia bele sai ponte ida ne'ebe bele fo benefisiu ba nia membru tomak. Ba futuru jornalistas iha Timor-Leste, ita persija jornalistra ida ne'ebe haraik'an, la'os foti a'an. Jornalista ne'ebe foti a'an hanesan mos jornalista ne'ebe hakarak buka kadeira hanesan ho politikus sira. Modelu jornalista hanesan ne'e mak jornalista abnormal.
 
Artigu ne'e mos publika ona iha diariu Independente edisaun Sesta, 23 Julho 2011
Raimundo Oqui, eis jornalista STL
oki98@ymail.comroqui@lusa.pt

PARLAMENTARES TIMORENSES VISITAM ASSOCIAÇÃO DE MUNICÍPIOS

Uma autêntica “aula” de municipalismo, foi o que tiveram os deputados do país irmão que, com agrado e tomando várias notas, ouviram a explanação de Francisco Tavares sobre o poder local cabo-verdiano
Francisco Tavares e Vicente Guterres, vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste
Francisco Tavares e Vicente Guterres, vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste
Praia, 26 de Julho – Uma delegação composta por 10 parlamentares timorenses visitou, hoje de tarde, a Associação Nacional de Municípios Cabo-verdianos (ANMCV). Recebida por Francisco Tavares, presidente do Conselho Directivo, e pela Secretária-geral da ANMCV, Arlinda Neves, a delegação chefiada pelo vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste, Vicente da Silva Guterres, encontra-se no nosso País para conhecer a realidade municipalista cabo-verdiana, colher informações e estabelecer pontes de cooperação tendo em vista a aprovação, até final de Setembro, de legislação tendente a dotar Timor-Leste de uma estrutura administrativa municipal. A delegação timorense, composta, entre outros, por dois ex-ministros (da Administração Interna e da Justiça) ouviu atentamente a explanação de Francisco Tavares sobre a história dos municípios cabo-verdianos, suas competências e utilidade para o aprofundamento da democracia.
Começando por contextualizar o surgimento dos concelhos em Cabo Verde, Francisco Tavares relevou a circunstância de os estrangeiros, a residir no País há três anos, poderem votar nas eleições autárquicas e, aqui residindo há cinco, poderem mesmo candidatar-se e ser eleitos, o que – no seu entender – faz com que “os eleitos locais tenham uma base de legitimidade muito mais avançada”, referindo que ele próprio foi eleito também com o “voto de chineses, angolanos e senegaleses que vivem em Santa Catarina”, concelho de cuja câmara é presidente.
 
PODER LOCAL: BRAÇO DA DEMOCRACIA
 
Para o presidente da ANMCV “o poder local é um poder de proximidade, a primeira referência das populações”, porque “o cidadão, quando tem um problema, dirige-se logo à câmara municipal”, adiantando que “o poder local só vale a pena se um conjunto de competências públicas forem colocadas sob sua responsabilidade”.

Ouvido atentamente pelos parlamentares timorenses, que tomavam notas, Francisco Tavares alertou para os riscos de se avançar para a organização municipal sem o Estado estar devidamente consolidado, mas defendendo que, salvaguardada essa circunstância, “a descentralização é um braço do exercício da democracia e da cidadania”, alegando que “o municipalismo facilita e favorece a amadurecimento da democracia”, alertando porém para as pressões “económicas e políticas” a que o poder local é sujeito.
Da convergência intermunicipal, à cooperação com o governo, passando pelos Planos Directores Municipais (PDM), enquanto “instrumentos fundamentais de gestão do território” e de participação cidadã, Tavares imprimiu um entusiasmo contagiante aos visitantes e suscitou várias perguntas, só interrompidas por urgência de cumprimento de agenda da delegação.

FRENTI-MUDANÇA vs FRETILIN...Mari Alkatiri sei lori Fretilin hanesan PDI Suryadi?

Aileba - Dili, Iha Indonesia, iha Partai Demokrasia Indonesia (PDI), wainhira mosu kongresu iha tinan 1993-1994, hahu luta ba poder iha PDI nia laran. Mosu KLB (Kongres Luar Biasa) dala rua, iha Medan no surabaya. Mosu figura foun ne´ebe maka bele halai hadau malu, Suryadi ne´ebe hetan suporta husi Rejime Suharto no figura Megawati Sukarno Putri. Tanba tempu ne´eba rejime forte neduni Megawati la konsegue tanba hetan sabotajen oi-oin husi kubu Suryadi ho aparelu estado Orde Baru. Ikus mai iha tinan 1996/97, Megawati ho ninia forsa harii partido mesak hodi fo naran PDIP, demarka husi PDI. Iha era demokrasia, PDIP manan iha eleisaun jeral 1999 no PDI Suryadi, lakon no agora la iha representasaun iha DPR!

Historia mos hanesan iha partido FRETILIN, iha Grupo Fretilin Mudança (GFM), mosu hodi halo oposisaun ba lideransa Mari Alkatiri. Sira tenta envolve ba debates politika iha kongresu 2006, apresenta sira nia kandidatu rasik ba lideransa. Maibe hetan sabotajen husi aparelu ne´ebe domina partidu Fretilin.

Ho tempo, ikus mai GFM transforma ona ba partidu politika ho sigla: FRENTI-MUDANÇA. Ba eleisaun 2012, Partidu FRENTI-Mudança no partidu FRETILIN sei ba hadau eleitoradus FRETILIN nian. Ida defende kontinuidade ka status quo no seluk ruptura ho lideransa partidu. Mari Alkatiri ho Fretilin, sei lao tuir dalan PDI Suryadi iha Indonesia. Hein hodi hare!

quinta-feira, 21 de julho de 2011

CNE Apela Ba Partidu Politikus Atu Konsolida A’an

CJITL Eleisaun, Prezidente Comisaun Nasional ba Eleisaun-CNE Foustino Cardoso hasoru malu ho lider Partidu Politiku sira iha Parlamentu Nasional, hodi apela ba Partidu Politiku atu Konsolida A’an.

Prezidente Parlamentu Nasional Fernando La Sama de Araujo hateten CNE hatama karta ida mai Parlamentu Nasional hodi apela konaba  Partidu politiku sira oras ne’e dadaun konsolida nia A’an,  tanba iha Partidu balun halo konsolidasaun hanesan fali halo kampania, buat sira ne’e maka perkupasaun CNE nia.

“tuir hau nia hakarak maka ema hotu tenke moris iha ambiente nia laran, moris hakmatek fo liman ba malu, atu nune’e Partidus Politukus ida-idak ba halo nia konsolidasaun ho laran hakmatek, tanba ida ne’e hanesan prosesu ida ne’ebe ita perpara ba elisaun 2012, atu nune’e povu iha duni ambiente ida ne’ebe livre para sira bele partesipa iha elisaun ne’e ho diak” dehan La Sama tersa 19/7, iha Parlamentu Nasional hafoin halo enkontru.

Nune’e mos Deputadu Natalino do Santos hateten katak CNE koalia hanesan ne’e dala ruma tuir sira nia observasaun Partidu balun halo konsolidasaun hanesan fali halo kampania, tanba ne’e sira hakarak fo hanoin ba Partidu Politiku sira.

“Dala ruma  Partidu balun ba halo konsolidasaun, maibe buat ne’ebe sira Promesa ba militantes hanesan lolos sira halo kampania, ida ne’e maka ita mos labele hatene, maibe ne’e politika ema ida-idak nian”dehan Natalino.(Domingos da Silva/CJITL)

Bankada CNRT : Fundu Minarai Tenke Investe Iha Timor Leste.

Dili-Deputadu husi Bankada Partidu Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste (CNRT) hateten katak fundu minarai ne’ebé oras ne’e dadaun iha Banku Amerika ne’ebá tenke mai investe iha Timor Leste hodi nune’e   bele hala’o dezenvolvimentu iha rai laran.

Deputadu husi Bankada  Partidu CNRT Aráo Noe haktuir katak atu foti no tau osan refere mai Timor Leste ne’e pasu diak ida atu  hala’o dezenvolvimentu iha rai laran .

Tamba ne’e agora dadaun submete ona ba lei altersaun ,lei fundu petrolífero, no lei imprestimu, tamba ne’e ita hotu  konkorda ho obsaun ida ne’e katak hasai osan mina nian atu mai investe iha Timor Leste, atu  ita mos tenke halo dadauk ona sistema investe 90% iha “bons” Amerika no depois 10% mak ita invste iha liur ita hetan ninian lukru boot liu fali 90 % ne’ebé maka  ita investe iha Amerika tamba Amerika hetan deit 0,3 % menus,se ita investe iha liur ita bele hetan 3 %  ”

Osan ne’ebé foti tan husi osan Tmor Leste rasik iha banku Amerika ne’e atu investe fali iha fatin seluk hodi hetan lukru liu tan , signifka katak 50% mantein investe iha Banku Amerika, no  50 % ita investe iha liur.
Deputadu Arão Noe subliña lia hirak ba jornalista sira Tersa-Feira(19/07) iha Parlamentu Nasonal.

 Tamba ne’e lei fundu petrolífero ne’e atu fó dalan mos ba Timor Leste bele hala’o imprestimu katak osan ne’ebé garansia Banku imperesta fali  osan ne’e halo investimentu iha rai laran depois tinan sanolu mak selu.
 Iha fatin hanesan Deputadu husi Bankada Partidu Demokratika (PD) Rui Menezes afirma katak Fundu minarai ne’e tenke investe iha ita nian Nasaun rasik tamba ida ne’e importante teb-tebes ba ita nian povu no ita mak hanesan nain ba osan, tamba ne’e mak povu merese duni atu obrigatoriamente atu rekeja investe fila fali iha povu, atu nune’e  povu sira bele sente katak investimentu ne’ebé nasaun ka estadu halo fó benefísiu duni ba povu ain tanan sira.

 “Hau la fiar tan katak ita gasta hotu ita nia osan  ba Amerika,Amerika atu fó deit osan tamba ne’e ita Timor labele tabele  hanoin ba mala’e ne’e ita klot” Tenik Riu Menezes iha Parlamentu Nasonal (19/07)

quarta-feira, 20 de julho de 2011

Konsolidasaun Partidu CNRT iha Aldeias Buibela/Lenaa, Atu Hametin estrutura Iha Baze


Afoloicai- Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) ho Kbi’it tomak hodi realiza konsolidasaun Partidu nian iha Aldeia Buibela no Lena, Suku Afaloikai Sub-Distritu Baguia Distritu Baucau hodi hametin estrutura Partidu nian iha nivel Aldeia.

Tuir Sekretáriu Jeral Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) Dionísio Babo, partidu CNRT sempre nakloke no namkari iha fatin-fatin, maske iha suku ne’ebé ijoladu tebes maibe ita ho esforsu an tomak hodi hakat ba to’o iha Matebian nian hún ne’e tamba fatin ne’e mos hanesan fatin Istória.
“Prezensa Partidu CNRT nian iha fatin ne’e signifika katak iha valor importante tebes ba partidu CNRT tamba iha foho Matebian nian ne’ebé uluk baze apóiu hahú husi iha foho Matebian ne’e nomos ema barak mak lakon sira nian vida iha foho Matebian ”dehan Babo iha Palácio Do Governu Tersa (19/07).

Iha parte seluk hanesan Koordenador Partidu CNRT Sub-Distritu Baguia Luis de Oliveira hateten ba STL katak Mitante no simpatizante sira partidu CNRT nian mai hamutuk iha Aldeia Lena hodi kumpri programa partidu nian tamba Aldeia Lena sai mos hanesan fatin istória ba Povu Timor Leste.

“Partidu CNRT nakloke ba ema hotu atu bele tama no partidu CNRT mos la taka dalan ba ema atu sai husi partdu CNRT no atu hili partidu ida tuir ida-idak nian direitu atu skolla partidu ne’ebé deit mak nian atu hili no atu bele ukun rai ida ne’e”dehan Luis.

Nian mos informa tan katak maske Timor Leste foin mak ukun  an maibe iha Partiodu politiku barak mak agora dadaun iha ita nian rai la signifika sira ne’e atu kaer ukun hotu maibe defende ba iha idak-idak nian programa atu nune povu bele hili sira tuir sira nian programa partidu nian.

Iha parte seluk Militante Partidu CNRT Leopoldo Pinto hateten ba STL katak konsolidasaun Partidu CNRT iha Aldeia Lena atu hametin estrutura partidu nian iha nível aldeia atu nune’e bele garantia ba iha eleisaun jeral 2012.

“Ho konsolidasaun ida ne’e hau fiar katak iha Suku Afolikai Partidu CNRT sei manan maiória tamba Partidu CNRT forma ona nian estrutura iha Suku Afolikai no mos to’o iha Aldeia”dehan Leopoldo.

FH: FRENTI-Mudanca sei compete ho partidu FRETILIN

Dili. Partidu Frente Reconstrucao Nacional Timor-Leste-Mudanca (FRENTI-MUDANCA), oficialmente hetan rekonecimentu husi Tribunal Rekursus (TR) nudar partidu Politika hodi halai taru ba eleisaun jeral 2012 nudar forsa politika ida. Tuir Noticias husi Jornal Nacional Diario (JND) iha ninia edisaun Terca-Feira (19/07) katak “ DezisaunTribunal Rekursus FRENTI-Mudanca sai partido, hodi compete ihaeleisaun jeral 2012 (JND,19/07,paj.1 e 15)”.

Tuir JND, TR legalija Frente Nacional Reconstrucao Timor-Leste (FRENTI-MUDANCA) nudar partido tanba kumpri ona formalismu legal tuir artigu 13 Lei No.3/2004, konabapartidu politikus, hanesan mos dispostu husi No.1 ho 2, artigu 12 husiLei No.3/2004 .Nune’e mos tuir termus artigu 15, diploma legal ne’e fó deskrisaun definitiva ba partidu politiku Frente Reconstrucao Nacionalde Timor-Leste Independente-Mudanca ne’ebe adopta siglaFRENTI-Mudanca.

Iha parte seluk, Sekretariu Jeral Partidu Frente RevolucionarioTimor-Leste Independente (FRETILIN) Mari Alkatiri, afirma foin dadaun ne’e ihakongresu Distrital Dili,Partidu FRETILIN, katak,”FRETILIN Garantemanan 60 % iha Eleisaun 2012 (Timor Post,19/07/2011,paj.19)”.

Hatan afirmasaun ne’e, fundador Partidu FRENTI-Mudanca, Vicente Maubocy, haktuir katak,” Partidu FRENTI-Mudanca, se ba compete hopartidu FRETILIN, ne’ebe lidera husi Dr. Mari Alkatiri iha eleisaunjeral 2012”.

Hatutan Vicente maubocy,” Dr.Mari Alkatiri niniaafirmasaun ne’e hanesan diskursu politika hodi hibur diri deit. Tuirlolos nia (Mari Alkatiri) tenki hatudu dadus ruma ka analizasientifiku ruma konaba ninia previsaun ba Vitoria 60% iha eleisaunjeral 2012”,kestiona fundador Partido FRENTI-Mudanca.

Oinsa maka partidu FRETILIN, ne’ebe lidera husi Mari Alkatiri belemanan no rekopera eleitoradus sira ne’ebe maka la vota ba partiduFRETILIN iha 2007?Sa tan ho existencia legal husi FRENTI-Mudanca,ne’ebe fornece ona espasu politiku ida ba eleitores sira ne’ebe husiFRETILIN maibe la konkorda ho partidu no ninia lideransa maka MariAlkatiri rasik, sira sei vota ba FRENTI-Mudanca”.

Iha kongresu Partidu FRETILIN iha fulan Maio tinan 2006,iha lista ruamaka halai taru ba lideransa partidu historika ida ne’e. Iha bibanne’eba lista ida apresenta husi kandidatura Lu’olo/Mari Alkatiri nolista seluk husi grupos Fretilin Mudancas (GFM) lidera husi VitorCosta, Vicente Maubocy, Jorge Teme,Cesar Moreira no sel-seluk tan,apresenta lista alternative hodi kandidatu José Luis Guterres nudarSektretariu Jeral.Maibe iha biban ne’eba meja kongresu ne’ebe lidera husi Estanislau daSilva la fó biban ba GFM hodi apresenta sira nia kandidatura.Mos mosusabotajen ho ameasas katak iha grupos armadas ilegais ne’ebe makainfiltra iha kongresu, ne’eduni husi GFM desiste husi kombatepolitika hasoru grupos Mari Alkatiri nian.Iha eleisaun Prezidencial no lejislativa 2007, GFM suporta Jose RamosHorta ba sai nudar Prezidencia Republika no suporta Xanana ho CNRT balejsilativa. Ikus mai GFM hola decisaun,deposi konsulta klean husimilitantes sira,hodi nakfilak ba partidu Politika hodi halai taru baeleisaun jeral 2012!

Banco Asiático de Desenvolvimento destaca forte crescimento em Timor-Leste, em 2011

Díli, 19 jul (Lusa) -- A economia de Timor-Leste vai manter este ano um crescimento de 10 por cento, impulsionada pelo aumento dos preços do petróleo e pelo investimento público, revela o mais recente relatório do Banco Asiático de Desenvolvimento.

De acordo com o relatório do BAD de monitorização das economias do Pacífico, divulgado segunda feira em Manila, Timor-Leste é a economia do Pacífico que mais vai crescer este ano, com uma expansão na ordem dos 10 por cento, seguida da Papua Nova Guiné (8,5 por cento), impulsionadas pela alta do preço do petróleo e pelo aumento do investimento público e na extração de recursos.

As Ilhas Salomão são a terceira economia da região com um crescimento assinalável, de cerca de 7,5 por cento, impulsionada pela retoma da mineração de ouro e pelo aumento da exploração madeireira.

As restantes 11 economias estudadas apresentam um crescimento médio bastante mais modesto, de 1,5 por cento em 2011, com a perspetiva de subirem para 1,9 por cento em 2012.

O relatório de julho do BAD assinala com preocupação a tendência inflacionária em 2011 na região, que deverá rondar os 8,4 por cento, com particular atenção a Timor-Leste, Papua Nova Guiné e Ilhas Fiji, economias fortemente dependentes das importações e por isso bastante sensíveis às flutuações dos preços dos bens alimentares e dos combustíveis.

O BAD produz no relatório uma recomendação geral para esses países se resguardarem dessa volatilidade dos preços, criando reservas de segurança alimentar pela diversificação da sua base agrícola e explorando energias alternativas.

Reniaun Alagrada 26 Julhu “Igreja-Lider 75 Apoiu Jerasaun Foun Kaer Vida Nasaun”

Husi: Eugenio Pereira - Jornal INDEPENDENTE - Kuarta, 20 Julhu 2011

Dili-Tuir Planu iha loron Domingu (26/7) Bispo Igreja Dioseze tolu sei hamutuk organiza reuniaun alargada hamutuk ho lider jerasaun tuan hodi fahe idea ba malu atu suporta ba jerasaun foun, hodi preparadu dezenvolve vida nasaun iha future.

Diretor Komisaun Justisa e paz, Pe Martinho Gusmao hateten, iha enkontru alargada ne’e sei koalia mos kona-ba preparsaun Timor-Leste atu selebra festa tinan 500 Portugues tama Timor Leste, tinan 100 funu Manufahi no tinan 10 restorasaun indepedensia Timor Leste.

“Ami koalia kona ba kontinuasaun husi forum Maubise II ne’ebe sei hala’o reuniaun alargadu ne’ebe sei realize iha loron 26 Julhu iha Palasio Nobre hodi koalia oinsa maka ita iha 2012 sei halo festa lubuk ida hanesan tinan 500 ita selebra Portugues tama TL, tinan 100 funu Manufahi, tinan 10 festa restaurasaun Indepedensia ni ita halo eleisaun jeral 2012, ne’ebe Partidu Politiku sira hakarak hamutuk ho lider historiku sira hamutuk halo konsilidasaun hari ita nia estadu ne’e metin ba futuru,” informa Amo Martinho, hafoin halao inkontru ho PM Palasio Governu, Tersa Horseik.

Nia dehan, ba kestaun ne’e rasik, nia parte koalia ona ho PR Horta ne’ebe fo apoiu maka’as ba enkontru ne’e, atu bele hametin liu tan estabilidade politika no paz iha Timor-Leste.

Tuir nia katak, durante ne’e Igreja Katolika liu husi Amu Bispo Dom Basilio do Nascimento mak lidera inkontru Maubise, tanba ne’e, fo fiar fali ba komisaun Justisa e paz nu’udar komite organizadora hodi prepara diak liu tan inkontru alargadu ne’e.

Padre Martinho hatutan, Jerasaun tuan sira ne’ebe mak sai inisiator ba inkontru ne’e mak, Marí Alkatir, PR Ramos Horta, PM Xanana, Major Jeneral Taur Matan Ruak, Eng Mario Viegas Carrascalao, Vise PM Jose Luis Guterres, Francisco Guterres Lu-Olo sira ne’e, sai nudar lider istoriku ne’ebe deside ona tuir rejultadu inkontru Maubisi.

Amo Martinho dehan, husi inkontru alargado ne’e sei involve diak liu tan lider Politikus historia balun ne’ebe hetan asentu iha Parlamentu Nasional sei tur hamutuk, tanba sei invove mos Amo Bospo Diaseze Dili, Dom alberto Ricardo da silva, Don Basilio do Nascimento no Bispo Diaoseze Maliana, Dom Norberto Amaral hodi haforsa estado TL.

Husi inkontru ne’e sei hametin unidade lideransa Timoroan no povu tomak hodi hakat liu eleisaun 2012 nudar tinan maziku.

“Lider sira sei tur hamutuk ita haree to’o 2012 ita bele haksoit liu ou it abele dehan tinan maziku, ne’ebe sei selebra tinan istoriku maibe ita tenke preparadu didiak,” dehan nia.

Nia hatutan, Igreja Katoliku hakarak liberta nafatin nasaun ho povu, no kontinua kontribui libertasaun povu no nasaun ne’ebe hamutuk ho estado TL.

Ba jerasaun foun, padre Martinho dehan, Igreja identifika tenki iha kapasidade, intelektual, professional, atu kontribui ba nasaun Timor Leste ba voa Dezenvolvimentu,” dehan Amo Martinho.
.

Pe. Martinho: " Xavier Bele Sai “Kambing Hitam "

Husi: Eugenio Pereira - Jornal INDEPENDENTE - Kuarta, 20 Julhu 2011

Dili-Padre Martinho Gusmao dehan Politiku na’in balun hakarak kandidatu Prezidente ASDT Francisco Xavier do Amaral tanba sira hakarak hetan sira nia mehi ba poder.

Ema sira ne’ebe fo deklarasaun apoiu Xavier ba Prezidente hakarak tara naha todan ba Xavier tanba sira nia interese atu hadau kadeira politiku,” dehan nia.

“Ha’u koalia nudar opiniaun pesoal, la prezenta CNE, hau hanoin tidak manusiawi (laos hanesan ema), tanba ho kondisaun avo nian hanesan ne’e (moras) ema ne’ebe dudu nia atu ba kandidatu prezidente atu sakrifika de’it avo, tamba avo bele sai “Kambing Hitam” sai vitima para ema seluk mencapai kekuasaan (to’o objetivo Poder),” informa Padre Martinho hodi hatan Pergunta Jornalista iha Palasio Governu horseik.

Nia dehan tuir lolos ema sira ne’ebe fo apoiu ba Avo Xavier atu sai kandidatu Prezidente tenki tetu didiak sira nia desizaun no labele matan dukur.

“Ema normal ida la halo politika mos hatene, se wainhira Avo ida katuas ona nia sei labele halo servisu barak no nia moras tenke deskansa barak hodi labele halo Avo sai instrument rasional ida ba emaseluk nia politika,” Amo Martinho hateten.

Nia dehan Xavier nia kandidatu ba prezidente ne’e depende ba desizaun tribunal,” Amo dehan tuir konstituisaun RDTL iha artigu 75, hateten momos katak, ema atu sai Prezidente sidadania original TL, goja kapasidade nudar hanesan kapasidade fiziku ba saude mental, tinan 35 no kriteriu seluk tan.

“Kriteriu iha konstituisaun klaru, maibe hau kolaia ne’e la reprejenta CNE nian, ami simu deit kandidatu hirak ne’e depois sei haruka ba tribunal rekursu mak deside, (katak nia figura ruma) sei bele kandidatu ba prezidente ka lae,” dehan nia.

Kriteriu seluk tan, dehan Padre Martinho katak, iha eleisaun povu maka bele deside, figura ne’ebe sira hakarak lidera Timor-Leste.

“Hau hanoin povu Timor-Leste haree no hatene, sira fo fiar ba ema ne’ebe mak bele sai Prezidente,” dehan nia.

Foin lalais ne’e, partidu politiku hanesan, PMD, ASDT, PDRT, TRABALISTA no PARENTIL, hamutuk forma Bloku Proklamador hodi kandidata Xavier ba Prezidente republika iha eleisaun 2012 oin mai.

Maibe, Partidu Trabalista dada an ona husi bloku ne’e tanba ninia Prezidente Angela Freitas mos hakarak sai kandidatu ba prezidente ida.

Jornal ne’e tenta konfirma Xavier do Amaral horseik kona-ba deklarasaun Amo Martinho nian maibe Prezidente ASDT ne’e seidauk bele fo komentariu tanba preokupa ho aktividade barak.

segunda-feira, 18 de julho de 2011

CNRT Realiza Konsolidasaun Iha Lena-Buibela

Segunda, 18 Julhu 2011 - 15:25:43 OTL

Posting Husi : Josefa Parada



AFALOICAI BAGUIA- Pertidu Congressu Nasional Rekonstruksaun de Timor Leste (CNRT) realiza konsolidasaun iha aldeia Buibela no Buibela ho Lena, suku Afaloicai sub distritu Baguia, distritu Baucau, atu hametin estrutura iha baze hodi prepara ba elisaun jeral 2012, Sekretariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo ho nia komitiva lao deit kuaze horas tolu nia laran mol;lok to iha neba.

Sekjer Pertidu CNRT Dionisio Babo, Vice Sekretariu Jeral CNRT Jacinto Rigoberto, Sekretariu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto, Sektrariu Estadu Seguransa, Francisco da Costa Guterres ho nia komitiva lao husi area Nedelai tama to’o aldea Buibela no lena kuaze kolimentu 6, tun foho no sae foho atu realiza konsolidasaun partidu CNRT iha Area neba.

“Ita tenki lao purvolta de 5 ka 6 kolimetrus no sae deit foho, ne’e defikulta teb-tebes relasaun entre komonidades,” dehan Sekretaiu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo ba Jornalista iha Buibela-Lena, Suco Afoloicai, Baguia Sabadu (16/7) hafoin konsolidasaun.

Dionisio Babo hatete katak nudar partido, ita lebele tur deit iha Dili mak koalia lori povo nia naran, maibe tenki tun to karaik, hasoru malu, kunhese realidade povo nian ho nia moris, foin nune mak bele kumpriende saida mak povo hakarak.

Iha fatin hanesan Coordenador, CNRT Sub Distritu Baguia, Luis de Oliveira alias Oan Fuik hatete, militante no simpatizante konsentra iha aldeia Lena atu kumpri programa CNRT nian, tamba aldeia lena mos hola parte historiku ba povu Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL web, Edisaun Tersa (19/7). Timotio Gusmão

Xanana Husu Povu Tomak Fiar Ba PEDN

CJITL Flash, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmaõ Husu ba povu hotu  atu  fiar ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional-PEDN, tanba  PEDN hanesan matadalan ba Dezenvolvimentu Timor Leste.

Xanana Gusmaõ  koalia ida ne'e ba povu Distritu Manatuto, Sexta-Feira 15/7 relasiona ho PEDN ne'ebe hetan ona aprovasaun iha Parlamento Nasional  hakat ba prosesu Inplementasaun, ba PDD.

"Hau fiar katak ho vontade ita sei lao ba oin, ita iha PEDN temi mos konaba agrukultura,tanba agrikultura ne'e importante, ne'eduni ita hotu tenki book a’an," dehan Xanana.


Nia hatutan katak  Nudar Primeiru Ministru fo apoiu ba Direktores Agrikultura temi
katak, apoiu ne'e laos deit ba Distritu ida, maibe ba Distritu hotu.

“Hau  husu ba komunidade  sira atu servisu e servisu nafatin,  la kleur  tan ho PEDN sei  halo  buat diak ba Timor-Leste” afirma Xanana.

Iha oportunidade ne’e  Adminsitrador Distritu Manatuto, Elvino Bonaparte fo nia reasaun positiva katak, ho esforsu Governu nian ne’ebe mak lideransa Kay Rala Xanana Gusmaõ, sei lori povu Timor Leste ba moris ne'ebe diak.

“Buat inportante maka hadia povu ne'e nia moris, bainhira povu ne'e moris diak ona,povu sei moris hamnasa” komenta Elvino.(Domingos da Silva/CJITL)

PEDN Sai Mata Dalan Ba Povu TL

CJITL Flash, “Plano Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional -PEDN, ne'ebe hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional –PN iha Segunda-Feira 11/07, sai nudar mata dalan ba Dezenvolvimentu ne'ebe ninia objektivu maka hadia povu nia moris” hateten Deputadu Natalino dos Santos husi Bankada CNRT.

Nia haktuir katak PEDN ne'e hetan akreditasaun husi populasaun Timor-Leste tomak, wainhira Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ba halo konsulta PEDN iha fulan Abril-Setembru tinan 2010 iha sub-distritus 65.

 "konsulta PEDN ne'e, laos konsulta oras ida ka oras lima, maibe kuase loron tomak dala ruma Primeiru Ministru  esplika hodi hatan ba perguntas sira ne'e to'o kalan bot" informa Natalino dos Santos segunda 18/7 iha Parlamentu Nasional.

Iha Fatin Hanesan Deputado Adriano dos Nascimento,husi  Bankada PD hateten katak katak PEDN ne'e reflete ba ispiritu Ukun Rasik a’an ne'ebe mehi ida ba povu tomak nian katak hametin ukun rasik a’an, harii Nasaun husi baze.

“Mehi ba povu no nasaun nia moris diak, fiar ba Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional-PEDN, no halo asaun hodi konkretiza tuir kbiit moral, politika no intelektual AMP nian.
Nia hatutan katak ho komitmentu ida ne’e, maka Partido Democratiku hakotu ona nia pozisaun hodi fo apoiu tuir kbit ida-ida nian, ba implementasaun Planu Estrateziku Dezenvolvimentu, husi fukun ida ba fukun seluk, no hosi tinan ida ba tinan seluk.

Adriano dos Nascimento, Razaun ne’ebe lori Bankada Partidu Demokratiku, hodi aprova no deklara nia komitmentu, mak hanesan Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar mehi ida, fiar ida no asaun ida.

“Planu Estrateziku Dezenvolvimentu nudar interese nasional ho razaun katak Planu Estrateziku Dezenvolvimentu ne’e atu responde  povu nia susar no terus ne’ebe mak durante ne’e sira hetan” Afirma Adriano.

Nune'e Mos Deputada Carmelita Moniz Husi Bankada CNRT hateten katak PEDN hanesan kontinuasaun husi PDN 2002 ne'ebe elabora husi Governu anterior lidera husi Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri ne'ebe hakerek mehi povu nian ne'ebe tau iha dokumentu Visaun2020.

"Iha PDN 2002, hakerek mos konaba revisaun ba dokumentus ne'e, tuir lolos halo iha Julho-Agosto 2003, maibe la iha biban tanba Governu iha perioridade seluk, tanba ne'ebe maka Governu AMP iha ninia programa ne'ebe apresenta iha fulan Setembru tinan 2007, tau mos perioridade ba elabora PEDN ne'ebe hanesan kontinuasaun husi PDN 2002" informa Carmelita.(Domingos da Silva/CJITL)

Mari Alkatiri dehan PEDN ne´e AMP no laos FRETILIN nian, Maubere-Aileba lalika vota tan ba Partidu ne´ebe lakohi dezenvolvimentu


Aileba - Dili. Mari Alktiri lori Sekretariu Jeral Partidu Fretilin nia naran, haktuir katak: "PEDN ne´e AMP nian, neduni Fretilin manan no ukun sei la uja PEDN (TVTL, 15/07/2011)". PEDN ne´e povu Maubere-Aileba sira nia oan maka elabora.

Ho sira nia matenek maka halo PEDN, oinsa maka lider ida, subar iha partidu historika nia liras hodi bosok povu Maubere/Aileba. Afinal Mari Alkatiri hakarak maka explora povu liu husi sira votus, e depois lakohi ba povu nia moris diak, lakohi dezenvolvimentu ba povu Maubere-Aileba sira.

Nia hakarak maka diak no moris luxu ba nia ho nia familia, sira hetan beneficiu husi Pensaun vitalicia ne´ebe aprova ho nakdedar molok termina nia mandatu. Hetan beneficiu hanesan: osan manan 100% hanesan sira ne´ebe maka ativu , hetan beneficiu ho exportasaun ba sasan husi liur livre husi taxa, hetan direitu ba facilidades sira seluk. Ida ne´e maka lider Maubere no Aileba? Laos, Mari Alkatiri lori bandeira Fretilin subar an hodi defende ba ninia interese burgesa.

Maubere no Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri no Partidu ne´ebe lidera husi nia rasik. Vota ba Alkatiri ne´ebe subar iha Fretilin hodi suku liras ba nia ho familia no sira nebe maka hetan beneficius maka moris diak.

Povo Maubere Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri tanba fo moris diak ba sira no sira nia grupos deit. Mai ita hamutuk dehan lae ba Mari Alkatiri ne´ebe explora povu Maubere/Aileba nia lian no votus manan votus no ukun haluha ona aileba no Maubere sira!

domingo, 17 de julho de 2011

PR Horta: Maski Nega iha Publiku, Alkatiri Apoia Muda Lei Fundu Petroliferu

Husi: Manuel da Silva - Jornal INDPENDENTE - Sesta, 15 Julhu 2011

Dili-Presidente Repúblika Dr. José Ramos Horta deklara, nia parte fo apoiu tomak ba politika Guvernu AMP atu muda lei fundu petroliferu.

Alende ne’e, president mos kontaktu ona ho lider opozisaun Marí Alkatiri, maski iha oin nega ba Publiku katak Fretilin lakohi mida lei Fundu Petroliferu maibe iha kotuk nia rasik konkorda ho politika guvernu atu nune’e Timor-Leste bele investe iha rai liur.

Relasiona ho deklarasaun PR Horta konaba apoiu Alkatiri ba politiku Governu AMP hodu muda lei FP, parte redasaun Jornal INDEPENDENTE tenta atu konfirma lider opozisaun Marí Alkatiri, maibe laiha fatin no sei hala’o viajen ba rai liur.

“Fretilin mos nonok-nonok konkorda, ha’u koalia ho Dr. Alkatiri, nia mos konkorda bele muda para ita mos iha fleksiblidade, agora porsentu 30 ou porsentu 50, ida ne’e kestaun sekundaria ida,” dehan Horta.

Tuir Presidente ne’e katak, lei petroliferu ne’e bele muda maibe labele arbiru.

Foin lalais ne’e, Ministra Finansas Emilia Pires hateten ovjetivu halo alterasaun (revizaun) ba lei fundu petroliferu ne’e hodi hetan return ba investimentu ne’ebe bo’ot.

“Ita halo revizaun ba lei fundu petroliferu atu bele hetan returnu de investimentu ne’ebe maka’as liu,” deklara MF Emilia hafoin halo audensia.

Mudansa ne’e, atu bele minimiza risku iha investimentu tanba agora dadaun Timor-Leste nia osan barak liu ho dollar Amerikanu ne’ebe tai iha nasaun Amerika.

“Muda ka la muda ne’e la’os kestaun, kestaun importante liu mak ita iha politika ida purdenti liu, ho matenek para investe osan ne’e ho matenek,” dehan Xefe estadu ne’e.

PR Horta dehan, Timor Leste labele tauk malisan rekursu hanesan akontese ba Governu Norwegia bainhira sira investe fundu petroliferu iha merkadu equites, tanba governu halo politika ida purdenti liu.

Entertantu Presidente Banku Pagamentu ba Autoridade (BPA), Abram Vasconselho hatete, oras ne’e dadaun lei funduperoliferu premite atu investe porsentu iha instrument seluk.

Entertantu oras ne’e dadaun, fundu petroliferu Timor-Leste, iha Banku Sentral Amerika hamutuk USD $8.3 billoens.

FH: FRETILIN 2012. Derrota ka Suksesu?

Iha buat 2 mak hau atu hakerek.

Primeiru Pontu, konaba pakote uniku (Mari Alkatiri no Lu Olo) nebe sai hanesan kandidatu uniku iha kongressu Fretilin nebe sei realiza iha fulan Agostu 2011.

Ita hotu sei lembra, iha fulan hirak liu ba mosu kampanya konaba ema se-se mak sei lidera partidu Fretilin periode 2011-2016. De faktu, publiku iha interesse atu hatene figura politiku foun atu hamrik iha partidu historiku nia oin. Tamba, duranti kampanya, Fretilin hateten beibeik katak "atu hatudu demokrasia ba povo Timor, Fretilin sei apresenta pakote 2 ou 3". Maibe, iha realidadi, depois de promessas no kampanyas oi-oin, finalmente, Fretilin avansa deit ho pakote 1 maka Mari no Lu Olo.

Fretilin la iha tan figura seluk?

Kestaun lideransa hanesan kestaun ida seriu tebes iha partidu nia laran. Partidu ida bele naran bo'ot to'o iha nebe, halo historia barak-barak, maibe kuandu lideransa la diak, entaun partidu ne sei monu.

Kongressu Fretilin nian nebe realiza iha fulan Agostu, laos atu buka lideransa foun, tamba, ita hotu-hotu hatene tiha ona ema se-se mak sei lidera Fretilin iha periode 2011-2016. Tuir hau nia hare'e, kongressu agora apenas atu trasa estratejia/planu foun hodi avansa iha eleisaun jeral 2012. Maibe, oinsa maka Fretilin bele hetan estratejia/planu foun, se Fretilin kontinua ho lideransa antiga?

Segundu pontu, hau sei hakerek konaba Fretilin abandona plenariu kuandu PM Xanana Gusmao apresenta PDN.

Hahalok ida la devia akontese iha tempu aktual. Iha kazu barak maka akontese iha governu AMP nia laran, i, Fretilin nudar partidu opozisaun la foti medida seria. Por exemplo: korupsaun.

Korupsaun nebe maka'as iha Timor, duranti ne'e Fretilin la husu halo censura hasoru governu AMP ou abandona plenaria se karik governu la seriu resolve korupsaun iha Timor.

Hahalok nebe foin daudaun Fretilin hatudu hodi abandona plenariu kuandu PM Xanana Gusmao apresenta PDN, mostra (1) inkapasidadi lideransa, (2) falhansu iha kalkulu politiku, i, (3) derrota politika.

Lusa, 13 de Julho
O embaixador de Portugal em Timor-Leste, Luís Barreira de Sousa, transmitiu hoje, em nome do Governo Português, o apoio ao Plano Estratégico de Desenvolvimento (PED) apresentado pelo primeiro-ministro timorense, Xanana Gusmão.

Ferid Belhaj, jornal independenti, 13 de Julho
Programa lubuk ida ne’ebe hakerek iha Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) pozitivu, maibe kestaun importante atu halo susesu planu ne’e mak kestaun kapasidade membru guvernu atu ezekuta, dehan Country Diretor Banku Mundial, Ferid Belhaj.

Jornal nacional diario, 13 de Julho
R Horta lakontenti ho atetude bancada FRETILIN iha Parlamentu Nasional (PN) ne’ebe kuandu aprova PEDN halai sai tiha husi Plenaria.

“La divia Bancada FRETILIN abandona PN, mesmu lakonkorda mos labele abandona, kontinua iha ne’eba, bele kontinua depois sira nia direitu la vota nein abstensaun, maibe partidipa laos abandona fali PN,” hirus PR Horta.

Maske nune’e, PR Horta dehan, Bancada FRETILIN iha rajaun para hirus governu tanba dokumentu ne’e foin maka intrega iha loron hira liu ba, iha fim de semana, laiha tempu para estuda, bele lori fulan ida para hotu-hotu bele estuda didiak, nune’e FRETILIN bele konkorda.

PR Horta rasik fo apoiu 100% ba PEDN ne’ebe PN aprova ona, tanba ne’e refleta duni povu tomak nia hakarak.

“Hau PEDN ne’e PM Xanana fo hau estuda iha fulan kotuk ona, ne’ebe pagina hira iha PEDN ne’e hau hatene hotu ona, e hau apoiu 100% PEDN ne’e,” dehan Xefe estadu.

Celso Oliveira