terça-feira, 26 de julho de 2011

Inkontru Maubisse II, Hamutuk Buka Konsensu Iha Elisaun 2012 PDF


CJITL Flash, Inkontru Maubisse II, halao iha Salaun Nobre Lahane Tersa 26/7  ne’ebe involve Jerasaun tuan no Jerasaun foun, foka liu atensaun ba estabilidade atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun 2012.

Inkontru ne’ebe lidera husi Bispo dioseze Baucau  Dom. Basilio do Nascimento no Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, ho tema Prinsipal atu iha konsensu hamutuk buka solusaun ba paz no estabilidade iha elisaun jeral.

Prezidenti Republika iha nia deskursu hateten inkontru ne’e importante tanba nesesidade duni konsentra hamutuk Jerasaun tuan no jerasaun fou,  hodi koalia konaba elisaun 2012.

Konsensu ne’ebe sira buka atu kontribui para elisaun ne’e bele lao ho susesu, transparansia, la iha amiasa pisikolojika.

Iha inkontru ne’e mos, sira halibur hamutuk atu follow up inkontru Maubisse I, tamba inkontru ne’e hanesan kontinuasaun husi inkontru Maubisse I.

Nune’e Bispo Dioseze Baucau Dom. Basilio do Nascimentu hateten bainhira organiza buat ruma ne’ebe marka vida hodi fo dinamiza ba hahalok, tenki iha naran ida tanba naran fo hanoin ba buat barak ne’ebe hola parte ba aktividade ida.

Inkontru ne’e mos marka prezensa Jerasaun tuan mak hanesan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Sekretariu Jeral Fretilin Mari Alkatiri,  Francisco Guterres Lu-Olo, Prezidenti Republika Jose Ramos Horta, proklamador RDTL Francisco Xavier mak larka prezensa tanba la ketan konvite.(Domingos da Silva/CJITL)

Kaderneta Organizasaun Jornalista TL Nakonu ho Valor Mean


Raimundo Oqui

Timor-Leste iha ona organijasaun jornalista hamutuk lima mak hanesan Assosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL), Sindikatu Jornalista Timor-Leste (SJTL), Assosiasaun Radio Komunidade Timor-Leste (ARKTL), Assosiasaun Fotografia Timor-Leste (TILPA) no Centru Jornalista Investigativu (CIJTL). Entre assosiasaun jornalista hirak ne'e mesak hetan valor mean iha sira nia kaderneta tanba to'o ohin loron seidauk iha membru ida nomos la iha misaun no vijaun ne'ebe klaru. Maske nune'e, tuir opiniaun Presidente SJTL, Sindikatu Jornalista Timor-Leste Otelio Ote atual direktur jeral Timor Post katak “AJTL no SJTL mak organizasaun jornalista rua ne'ebe sai tiha ona membru organijasaun jornalista mundu nian ho naran Federasaun Internasional Jornalista ka International Federation for Journalist”. Kona ba ida ne'e publiku liu-liu jornalista sira fo valorizasaun no elojia ba AJTL no SJTL ne'ebe nudar ona membru Federasaun Internasional Jornalista. Presidente Assosiasaun Jornalista Timor-Leste mak senhor Gil Guterres no Presidente SJTL mak senhor Otelio Ote. Atan hau nudar mantan wartawan STL, Agencia Lusa Portugal nowartawan pemula sente hakfodak no hakarak atu halo revolta tanba entre organizasaun jornalista lima ne'e (espsial AJTL no SJTL) hetan valor mean iha sira nia kaderneta ho rajaun to'o ohin loron seidauk iha membru ida. No liderasan iha organizasaun sira ne'e nunka troka malu, sempre nafatin hela deit to'o tinan ba tinan nafatin, Amin.
 
Timor-Leste Press Club iha ona desde tinan 2007 ho nia primeiru Presidente mak Domingos Saldanha atual deputi STL. Mandatu Presidente Press Club durante tinan rua deit. Iha tinan 2010 jornalistas tomak inklui korrespondentes media estranjeiru iha rai laran ne'ebe hamahon a'an iha Press Club realiza kongressu ba daruak iha Sentru Juvenil, Taibesi, Dili, Sabadu 18 Dezembru 2010. Orador prinsipal iha kongresu ne'e mak Presidente Republika Jose Manuel Ramos-Horta. Depois diskursu Presidente Horta, jornalista sira ba dahaluk halo debate estatutu no rejistu membrus foun Press Club nian. Hafoin ne'e mak jornalista sira halo eleisaun hodi konsege hili fali Paulino Quintas nudar Presidente Timor-Leste Press Club ho mandatu tinan rua, 2011-2012. Media imprime sira ne'ebe hamahon'an iha Timor-Leste Press Club (TLPC) mak hanesan STL, Suara Timor-Lorosa'e no Diario Nacional no Independente.
 
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmao lansa tiha ona PEDN, Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional iha nasaun doadores sira iha eventu Timor-Leste and Development Partner's Meeting. Nune'e mos estrutura foun TLPC, Timor-Leste Press Club dadauk ne'e iha ona prosesu laran atu hametin nia estrutura no implementa planu estratejiku ne'ebe iha tiha ona. Implementasaun ba planu estratejiku ida mak sei haruka jornalista husi kada media tantu imprime no elektroniku ba hasa'e ka aumenta konhesementu area jornalizmu nian iha rai liur.
 
Durante ejistensia Timor-Leste Press Club iha nasaun ida ne'e bele dehan fo duni protesaun ba jornalista sira nia moris. Board TLPC kuandu rona no hetan informasaun ruma katak jornalista ida hetan krime ka violensia husi ema seluk, sira sempre hakilar ba publiku no Polisia hodi prosesa suspeitu tuir dalan legal.
 
Organizasaun jornalista uniku ho naran TLPC, Timor-Leste Press Club mak to'o ohin loron konsege rejista membru jornalistas hamutuk nain atus ida sanulu resin rua (112Jornalistas) husi teritoriu tomak. Numeru membru jornalistas TLPC nian ne'e bazeia ba rejultadu segundu kongresu ne'ebe hala'o iha Sentru Juvenil Taibessi tinan 2010. Natureza estrutura TLPC nian mak koletivu, katak kada tinan rua jornalista sira ne'ebe nudar membru ba TLPC sempre iha kongresu nasional hodi hili liderasan foun.
 
Papel Organizasaun Jornalista
 
Papel fundamental husi organizasaun jornalista mak atu defende direitu no dignidade jornalista sira wainhira hetan violasaun ruma tantu husi kompanhia media no ema seluk. Asembleia konstituente konsagra ona iha konstituisaun da Republika ne’ebe restaura hikas nia indepenedensia iha 20 de Maiu 2002 ho naran RDTL (Republika Demokratika de Timor Leste). Iha konstituisaun Timor-Leste kompostu husi orgaun soberanu ha’at. Primeiru, Presidente Republika, Parlamentu Nasional, Governu, Tribunais no pilar ikus liu mak Media ka organijasaun jornalistas. Idade demokrasia iha nasaun ne’e sei kosok hela. Tanba ne’e persija tebes ema hotu nia partisipasaun liu husi meius oin-oin atu oinsa promove no haburas demokrasia iha rai laran hodi sai buras liu tan. Media nudar meius prinsipal ba prosesu haburas demokrasia.
 
Media nudar instituisaun pro-demokrasia. Media sempre defende sira ne’ebe sai vitima ba kazu ruma, sira ne’ebe kiak, sira ne’ebe la koalia (voice of voiceless) liu husi publikasaun loron-loron. Alem de ne’e, media mos nudar instituisaun ne’ebe promove demokrasia ba ema hotu. Tuir Presidente Republika Jose Ramos Horta katak papel media ideal maka atu informa publiku kona ba lalaok naksalak iha Justisa, demokrasia no ikus liu mak kontribui ba dezenvolvimentu nasional. 
 
Nune’e “oinsa lalaok organijasaun jornalista iha Timor-Leste”?
 
Maske iha ona organjiasaun jornalista barak maibe to'o ohin loron seidauk iha membrus. Nojornalista sira sempre hasoru problema wainhira hala'o kobertura iha terrenu maibe organijasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL, ARKTL, TILPA no seluk tan nunka iha vontade diak hodi defende no proteje vida jornalista. So uniku Timor-Leste Press Club mak iha misaun no vijaun klaru kona ba defende no proteje direitu jornalista. Ijemplu konkretu mak TLPC konsege proteze no hakilar ba direitu jornalista Diario Nacional Joao da Silva ne'ebe hetan baku husi membru PNTL wainhira hasai foto iha jogu futebol kopa mundial 2010 entre Portugal no Brazil iha Palacio do Governo.
 
Kronolojia akontese PNTL baku jornalista Joao da Silva, ba dahuluk ami nain rua hasoru malu iha Palacio Governu nian oin. Kuandu joga hahu, ami nain rua fahe malu. Nia (Joao-red) kaer nia kamera digital ba Palacio Governo parte weste no hau kaer handy cam Agencia Lusa Portugal nian iha parte leste. Kalan ne'e iha parte weste barulhu los tanba joven sira halai motor la uja kapasete no gas motor lian makas. Nune'e membru PNTL hapara motor hirak ne'e, jornalista Joao da Silva direitamente hasai foto. Ho ida ne'e derepeinte deit membru PNTL lobuk ida mai tuku-tebe no hadau tiha Joao nia kamera hodi hamos tiha foto sira ne'ebe Joao hasai. Depois ida ne'e board inklui membru TLPC balun halo kedas konferensia imprensa hodi husu ba komandante jeral PNTL no orgaun soberanu sira seluk atu tau matan ba aktividade jornalista sira nian iha kualkaer fatin no tempu. Ba kazu ida ne'e organizasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL no seluk tan la iha preokupasaun. Sira la tau importansia ba direitu no dignidade jornalista sira nian.
 
Hafoin segundu kongresu iha tinan 2010, liderasan Timor-Leste Press Club deklara ba publiku katak Press Club sei la kolabora no la hakruk ba International Center for Journalist (ICFJ).
AJTL no SJTL ne'ebe nudar belun diak ICFJ nian, to'o ohin loron sira nia total membru hamosu pergunta bo'ot. Sira nia membru hira los? Press Club foin mosu iha tinan hirak liu ba maibe iha ona membrus jornalistas hamutuk atus ida sanulu resin rua (112 jornalistas) husi teritoriu tomak.
 
Historikamente AJTL mosu iha tinan 1999 no SJTL iha tinan 2010 to'o ohin loron, maibe publiku sei duvidas no preokupa kona ba misaun, vijaun no programa. Iha publiku organizasaun hirak ne'e deklara katak sira mak defende no proteze direitu jornalista sira. Maibe, realidade hatudu oin seluk tanba durante tinan barak ona ejisti organizasaun jornalista barak maibe nunka iha kongresu nasional. Nunka iha eleisaun ba lideransa. Lideransa sira mak nafatin hela deit to'o mundu ne'e naben karik. Ida ne'e mak provoka no kontrbui ba hetan valor mean iha sira nia kaderneta. Press Club la hetan valor mean ka lae?. Parese iha valor mean, maibe Press Club la hanesan ho organizasaun jornalista hanesan AJTL, SJTL no seluk tan. Press Club iha prinsipiu katak lideransa Timor-Leste Press Club koletivu katak kada tinan rua sempre iha kongresu no eleisaun ba lideransa.
 
Press Club la persija kanta demais ba organijasaun internasional hira mak nia iha ligasaun, tanba importante ba nia mak oinsa nia fo benefisiu duni ba jornalista sira iha rai ida ne'e. Klaru katak benefisiu sai membru assosiasaun internasional ida ne'e iha tanba iha aktividade jornalizmu barak mak oferese ba jornalista lokal sira. Maibe, pergunta mak aktividades sira ne'e durante ne'e fo benefisiu ba se? Keta kada fulan ka kada tinan lider sira mak troka malu hela deit ba halo viajen ba rai liur? Entaun, ida ne'e ita bele dehan hari assosiasaun jornalista hodi nune'e sira rasik mak bele ba hare rai liur no dezenvolve sira nia kapasidade.
 
Hakerek nain dala barak dadalia ho membru estrutura Timor-Leste Press Club (TLPC) kona ba oportunidade sira ne'ebe oferese husi komunidade internasional. Membru ka lider TLPC sira katak lakohi programa sira ne'e fo vantajen deit ba lider bo'ot TLPC nian, maibe tenke fo vantajen ba jornalista sira hotu iha rai laran.
 
Koalia kona ba kolaborasaun assosiasaun jornalistas ba debate lei media nian, keta haluha katak TLPC mos iha vontade durante ne'e hodi partisipa iha debate lei media. Ijemplu konkretu mak membru TLPC mos involve iha ekipa preparasaun ne'ebe assosiasaun jornalistas tomak ho parte Konselu Ministrus hari'i hodi halo preparasaun ba kriasaun futuru konselu media/imprensa Timor-Leste nian. Se ita koalia kona ba debate lei media komunikasaun sosial iha tempu uluk, konserteja TLPC ladun kolabora tanba ema sira ne'ebe involve iha prosesu ne'e konsidera sira mak matenek liu, no tuir lolos projektu ne'e Programa Nasoes Unidas ba Dezenvolvimentu(PNUD)/ United Nation Development Program (UNDP) mak hala'o. Rejultadu husi projektu ne'e jornalista sira barak mak la konkorda ho draft lei ne'e. Agora lei ne'e iha ne'ebe? Pendente hela iha gaveta uma fukun Parlamentu Nasional. Ho situasaun ida ne'e mak TLPC hakarak iha ambiente foun. La'os situasaun ida naran-naran deit.
 
Kooperasaun ho International Center for Journalist (ICFJ) tuir informasaun ne'ebe hakerek nain rekoelha katak TLPC lakohi ona atu kolabora ho ICFJ tanba nia konsidera organijasaun husi Estadus Unidus Amerika nian ne'e la implementa sistema ida diak hodi dezenvolve media lokal sira iha Timor-Leste. Klaru katak maluk sira husi assosiasaun sira seluk apresia tebes ho prejensa ICFJ tanba mai ho osan bo'ot no konsege hari'i Uma Rejional ba Jornalista sira hodi uja no hari'i tan National Press Center (NPC), hasai salariu bo'ot ba ema sira ne'ebe serbisu ho nia, maibe TLPC la kohi mosu ba lasu ICFJ nian. TLPC nia ema sira iha prinsipiu rasik. Organijasaun ne'e mosu la'os tanba buka osan ba nia interese rasik, maibe hamrik hodi sai moru ba interese komun jornalista sira. Karik kada lider kompania media bele hasai sira nia opiniaun kona ba prejensa ICFJ ne'e.
 
Se ICFJ mai ajuda duni media sira iha Timor-Leste, iha pergunta ida katak jornalista hira ona mak sira produz? Nia serbisu deit ho kompania media balun, ne'e mos ita la bele dehan kualidade media emjeral durante ne'e sempre hamosu preokupasaun bo'ot iha publiku nia le'et.
 
National Press Center bele hari'i no assosiasaun jornalista sira bele uja, maibe atu ho objektivu saida? Uja atu halo tan saida? Ita hotu hein katak fatin National Press Center ne'e bele sai fatin sorumutu ba jornalista sira hotu ka ba interese ema ida nian fali. Edifisiu National Press Center dadauk ne'e sei iha hela prosesu laran, maibe iha liderasan media balun deklara ona ba iha publiku katak “projektu hari'i edifisiu NPC ne'e mai husi nia idea rasik”. Komik los wainhira ita rona lia fuan ne'e. Karakteristiku ida ne'e mos karik halo TLPC duvida hodi hamutuk tanba organijasaun foun ne'e hamrik iha prinsipiu rasik. Prinsipiu ne'ebe bazeia duni ba demokrasia. La iha heroi ida iha TLPC ka organijasaun ida ne'e la'os ema ida nian maibe membru tomak nian. La hanesan ho organijasaun sira seluk ne'ebe dehan buat hotu ema ida deit mak halo. Ne'e perigu tebes.
Maibe TLPC atu kolabora ho organijasaun no assosiasaun seluk atu uja sentru ne'e ka lae? Komforme desijaun estrutura. Tuir informasaun ne'ebe hakerek nain halibur katak buat ne'e seidauk tama iha sira nia programa tanba sira hamrik la'os ho objektivu atu halo sentru ne'e nudar projektu individual.
 
Antes hakotu no habadak lia hirak ne'e atan ba dahuluk hakarak dehan persija jornalista sira hamutuk. Maibe, Timor-Leste Press Club lakohi buka naran. Importante mak oinsa nia bele sai ponte ida ne'ebe bele fo benefisiu ba nia membru tomak. Ba futuru jornalistas iha Timor-Leste, ita persija jornalistra ida ne'ebe haraik'an, la'os foti a'an. Jornalista ne'ebe foti a'an hanesan mos jornalista ne'ebe hakarak buka kadeira hanesan ho politikus sira. Modelu jornalista hanesan ne'e mak jornalista abnormal.
 
Artigu ne'e mos publika ona iha diariu Independente edisaun Sesta, 23 Julho 2011
Raimundo Oqui, eis jornalista STL
oki98@ymail.comroqui@lusa.pt

PARLAMENTARES TIMORENSES VISITAM ASSOCIAÇÃO DE MUNICÍPIOS

Uma autêntica “aula” de municipalismo, foi o que tiveram os deputados do país irmão que, com agrado e tomando várias notas, ouviram a explanação de Francisco Tavares sobre o poder local cabo-verdiano
Francisco Tavares e Vicente Guterres, vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste
Francisco Tavares e Vicente Guterres, vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste
Praia, 26 de Julho – Uma delegação composta por 10 parlamentares timorenses visitou, hoje de tarde, a Associação Nacional de Municípios Cabo-verdianos (ANMCV). Recebida por Francisco Tavares, presidente do Conselho Directivo, e pela Secretária-geral da ANMCV, Arlinda Neves, a delegação chefiada pelo vice-presidente do Parlamento Nacional de Timor-Leste, Vicente da Silva Guterres, encontra-se no nosso País para conhecer a realidade municipalista cabo-verdiana, colher informações e estabelecer pontes de cooperação tendo em vista a aprovação, até final de Setembro, de legislação tendente a dotar Timor-Leste de uma estrutura administrativa municipal. A delegação timorense, composta, entre outros, por dois ex-ministros (da Administração Interna e da Justiça) ouviu atentamente a explanação de Francisco Tavares sobre a história dos municípios cabo-verdianos, suas competências e utilidade para o aprofundamento da democracia.
Começando por contextualizar o surgimento dos concelhos em Cabo Verde, Francisco Tavares relevou a circunstância de os estrangeiros, a residir no País há três anos, poderem votar nas eleições autárquicas e, aqui residindo há cinco, poderem mesmo candidatar-se e ser eleitos, o que – no seu entender – faz com que “os eleitos locais tenham uma base de legitimidade muito mais avançada”, referindo que ele próprio foi eleito também com o “voto de chineses, angolanos e senegaleses que vivem em Santa Catarina”, concelho de cuja câmara é presidente.
 
PODER LOCAL: BRAÇO DA DEMOCRACIA
 
Para o presidente da ANMCV “o poder local é um poder de proximidade, a primeira referência das populações”, porque “o cidadão, quando tem um problema, dirige-se logo à câmara municipal”, adiantando que “o poder local só vale a pena se um conjunto de competências públicas forem colocadas sob sua responsabilidade”.

Ouvido atentamente pelos parlamentares timorenses, que tomavam notas, Francisco Tavares alertou para os riscos de se avançar para a organização municipal sem o Estado estar devidamente consolidado, mas defendendo que, salvaguardada essa circunstância, “a descentralização é um braço do exercício da democracia e da cidadania”, alegando que “o municipalismo facilita e favorece a amadurecimento da democracia”, alertando porém para as pressões “económicas e políticas” a que o poder local é sujeito.
Da convergência intermunicipal, à cooperação com o governo, passando pelos Planos Directores Municipais (PDM), enquanto “instrumentos fundamentais de gestão do território” e de participação cidadã, Tavares imprimiu um entusiasmo contagiante aos visitantes e suscitou várias perguntas, só interrompidas por urgência de cumprimento de agenda da delegação.

FRENTI-MUDANÇA vs FRETILIN...Mari Alkatiri sei lori Fretilin hanesan PDI Suryadi?

Aileba - Dili, Iha Indonesia, iha Partai Demokrasia Indonesia (PDI), wainhira mosu kongresu iha tinan 1993-1994, hahu luta ba poder iha PDI nia laran. Mosu KLB (Kongres Luar Biasa) dala rua, iha Medan no surabaya. Mosu figura foun ne´ebe maka bele halai hadau malu, Suryadi ne´ebe hetan suporta husi Rejime Suharto no figura Megawati Sukarno Putri. Tanba tempu ne´eba rejime forte neduni Megawati la konsegue tanba hetan sabotajen oi-oin husi kubu Suryadi ho aparelu estado Orde Baru. Ikus mai iha tinan 1996/97, Megawati ho ninia forsa harii partido mesak hodi fo naran PDIP, demarka husi PDI. Iha era demokrasia, PDIP manan iha eleisaun jeral 1999 no PDI Suryadi, lakon no agora la iha representasaun iha DPR!

Historia mos hanesan iha partido FRETILIN, iha Grupo Fretilin Mudança (GFM), mosu hodi halo oposisaun ba lideransa Mari Alkatiri. Sira tenta envolve ba debates politika iha kongresu 2006, apresenta sira nia kandidatu rasik ba lideransa. Maibe hetan sabotajen husi aparelu ne´ebe domina partidu Fretilin.

Ho tempo, ikus mai GFM transforma ona ba partidu politika ho sigla: FRENTI-MUDANÇA. Ba eleisaun 2012, Partidu FRENTI-Mudança no partidu FRETILIN sei ba hadau eleitoradus FRETILIN nian. Ida defende kontinuidade ka status quo no seluk ruptura ho lideransa partidu. Mari Alkatiri ho Fretilin, sei lao tuir dalan PDI Suryadi iha Indonesia. Hein hodi hare!