quarta-feira, 24 de novembro de 2010

CNRT GARANTE AMP SEI TOO ROHAN


CNRT GARANTE AMP SEI TOO ROHAN:
SEI LAIHA ELEISAUN ANTISIPADA

Sekretario Geral CNRT, Dionsio Babo, deklara katak Primeiro Ministro Xanana Gusmao sei lidera nafatin governo AMP (Aliansa Maria Parlamentar) atu kaer ukun ne’ebe povo fo ona konfiansa to iha rohan. Tanba ne’e, katak sekretario Geral CNRT ne’e, lalika fiar boatos ne’ebe politiku sira halekar iha povo nia let katak sei iha eleisaun antisipada iha tempo badak ka iha 2011.

Deklarasaun ne’e Dionísio Babo hatoo iha Tersa-Feira semana ne’e, iha sede Partido CNRT, Bairro dos Grillos. Tuir Dionisio Babo, Primeiro Ministro ne’ebe nudar mos president CNRT hetan konfiansa makaas tebes hosi povo lorosae to loromonu. Prova mak ita hare durante konsulta PEDN (Plano Estrategico ba Dezenvolvimento Nasional), ne’ebe ezige katak Presidente CNRT ne’e tenki halo esforso maka’as atu bele Liberta Povo ida ne’e hosi kiak, mukit, hamalaha, terus, tauk ho forma de opresaun seluk tan.

Primeiro Ministro Xanana Gusmao, durante ne’e halao konsulta ba plnao estrategico halaeo nasaun laran tomak hetan apoio no partisipasaun makaas hosi povo rai ulun too rai ikun. Xanana, lider Resistencia ba Independencia Nasional, hatudo nia maturidade no lideransa ho sentido de estado boot tebes hodi hakuak ema hotu-hotu iha Timor-Leste atu hanoin ba oin, no soe hela hahalok aat sira uluk nian. Nia apela katak too ona tempo atu Timor Oan hotu hamutuk fo liman ba malu hodi hateke ba oin.
Primeiro Ministro Xanana Gusmao mos husu, iha okaziaun barak durante nia vizita iha distritos, Timor Oan atu labele hateke bebeik ba kotu no sura nia kole. “Uluk ita iha veterannos da Resistencia (funu nain sira), agora ba oin ita preciza iha veteranos foun, veteranos ba dezenvolvimento” tenik Xanana iha Likisa foin dadaun ne’e.

Plano Estrategico ne’ebe Primeiro Ministro no Presidente CNRT nian ne’e halao, hanesan sasukat ne’ebe preciza atu atinge vizaun 2020 ne’ebe tau hamutuk ona iha tinan balun liu ba, Dionisio Babo hatutan. Primeiro Ministro nian hanoin katak, ita hotu tenki soe ona hahalok aat ne’ebe ita halo liu ba hodi alkansa mehi aswain sira nian, “A Libertasaun Total do Povo”.

Tanba ne’e CNRT garante katak sei esforsa aan liu tan hodi implemeta programa ne’ebe trasa tiha ona iha IV Governo Konstitusional, hodi fo benefisiu ba povo timor oan tomak. Ho konfiansa ne’ebe Primeiro Ministro Xanana Gusmao hetan durante nia viagem de konsulta iha distrito tomak hatudu katan konfiansa boot povo ida ne nian labele hosik monu ba rai. CNRT garante katak, Primeiro Ministro Xanana Gusmai sei esforsa no fo nia vida tomak ba processo dezenvolvimento ida ne’e too rohan, too 2012 tuir Konstitusaun haruka.
Primeiro Ministro remata ona nia konsulta PEDN nian iha oekussi no sei mai liu hosi Atambua hodi hasoru maluk Timor Oan sira iha ne’eba molok mai hodi taka ka encerra konsulta ne’e iha Dili iha fulan Novembro ne’e.

Lere: Husu Ba Governu Haruka Fila FSI

.
Josefa Parada - Kuarta, 24 Novembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Segundu Komandante, Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Brigadeiru Jeneral (Brijen), Lere Anan Timor, husu ba governu atu haruka fila Forsa Estabilidade Internasional (FSI), ba sira nia rain, tanba sira nia misaun laiha ona.
“ Diak liu, ita nia governu haruka FSI fila ona ba sira nia rai, tanba iha ne’e agora sira nia misaun laiha. Tanba durante ne’e Australia halo fali fatin timor hanesan treinamentu, agora sira halo fali saida mak iha Parte Soul ne’eba, iha Lospalos, Illomar, ita nia governu sei hare ida ne’e. Ita nia nasaun labele sai fatin treinu ba military, ida ne’e segredu military, diak liu ba treinu iha nia rain,” hatete Lere ba Jurnalista iha Hotel Timor, Kuarta (24/11).

Nia reforsa tan katak, bainhira FSI hakarak mai iha Timor atu halo treinamentu, entaun tenke kria treinamentu konjunta hamutuk ho forsa F-FDTL. Maibe realidade agora FSI halo ketak-ketak sira nia treinamentu.

Iha oportunidade ne’e mos, Brijen fo haoin tan katak Nasoens unidadas agora iha TL, kumpri tiha ona nia misaun, importante maka governu atu kria lalais rekursu umanu atu bele jere nasaun ida ne’e ba oin.

Ba sira nia tulun no apoiu durante tinan hirak ne’e ba timor, estadu no povu ida ne’e fo agradesementu ba sira, ba pais sira ne’ebe ajuda TL tanba sira nia kontribuisaun, esforsu no sakrafisiu.

“Sira to ona tempu atu bele fila, ita timor oan rasik tenki kaer ita nia kuda tali rasik no ukun ita nia rai. Tanba ita nia forsa armada bele ona atu lori nasaun ida ne’e. Timor oan preparadu ona atu lori nasaun ida ne’e ba iha future,” nia informa.

Ne’eduni fo hanoin deit katak durante estadu Timor maka konvida sira mai, ne’eduni tenki hatene haruka sira fila, la senifika katak atu hakotu relasaun, maibe kuntinua hametin relasaun ba iha futuru. Oscar Salsinha