segunda-feira, 22 de agosto de 2011

Marie Alkatiri no Eleisaun Pakote Uniku: Entre Desperadu 2011 no Eleisaun 2012

Husi: Samuel R. Leite
Bachelor of Political Science, Rejiaun Australasian
(Email: sr.leite87@gmail.com)

Hau hakerek ona artigu ida iha fulan kotuk kona-ba Alkatiri, Xanana no mos sira ida-idak nian kapitál simbolíku, sosiál no mos kultura. Iha artigu ida ne’e hau hakarak foka ba aspeitu seluk husi líder rua ne’e: oinsá sira nain rua hetan dalan atu sai líder nasionál no mos kaer metin sira nia poder.

Antes komesa, ita hotu hatene Timor-Leste tinan oin sei halao eleisaun jerál atu hili Presizente Repúblika no parlamentu nasionál foun. Tanba ida ne’e, vida sosiál no polítiku iha nasaun ne’e sei domina ho téma festa demokrasía ne’e to’o Presidente no Governu foun hari’i.

Dezde kedas tinan 2000, dinámika pulítiku nasionál Timor-Leste sempre hale’u iha figura rua ne’e: Xanana ho Alkatiri, no hau fiar sei kontinua nafatin hanesan ne’e parese to’o tinan 2017, tempu ne’ebé ita hein katak jerasaun tuan sei prepara jerasaun foun atu kaer responsabilidade dezenvolvimentu iha nivel nasionál no mos kontribuisaun iha nivel rejionál no internasionál.

Ohin, ita nia diskusaun sei limite ba tópiku oinsa líder nain rua ne’e hetan dalan atu sai líder nasionál, sira nia maneira atu haburas influénsia no poder iha palku pulítiku Timor. Xanana Gusmao no Alkatiri involve iha luta libertasaun nasionál iha nivel no frente ne’ebé diferente tebes. Istória oinsa sira nain rua to’o sai hanesan lídera iha nivel nasionál mos inkomparavel tanbá liu husi dalan kontrariu. Xanana Gusmao, komesa ni-nia dalan atu sai hanesan líder nasionál liu husi reorganizasaun luta ba ukun-rasik an iha periódu ne’ebé susar tebe-tebes: membru CCF iha ailaran barak mak mate ona, movimentu forsa FALINTIL ne’ebé limitadu tebes tanba espansaun husi forsa militár Indonézia, no liu-liu ita nia espiritu luta ne’ebé mínimu tebes tanba iha tempu neba ita lakon ass-wain barak, ita lakon familia barak no mos ita lakon dadaun ita nian rain no teritóriu Timor-Leste ba forsa Indonézia. 

Maske nune’e, mehi ukun rasik an sei la mate. Mehi ne’e la mate tanba deit sei iha ASS-WAIN FALINTIL mak kaer kilat halo funu gerília hasoru forsa Indonézia. Ass-wain FALINTIL ne’ebé mak halo funu iha Komandante XANANA GUSMAO nia okos. Dezde tempu ne’e kedas, naran Xanana Gusmao sai hanesan naran lulik ba ema hotu ne’ebé mak hakarak Ukun Rasik-An! Naran Xanana Gusmao sai hanesan SÍMBULU ba luta ukun rasik-an! Xanana Gusmao konsege muda estratéjia funu hodi hakuak grupu no organizasaun seluk iha Timor, no transforme prosesu luta hodi kria ideolojia funu foun: ideolojía UKUN RASIK AN: Libertasaun Pátria, Libertasaun Povu! Ida ne’e mak Xanana Gusmao nia dalan sai nu’udar líder nasionál Timor-Leste.

Iha tempu hanesan, Alkatiri mos existe hanesan membru CCF ne’ebé mak sai ba estranjeiru ho serbisu atu halao luta diplomasia defende interese Timor-Leste iha rai leur. Alkatiri kontinua serbisu iha frente diplomatíka iha tinan barak nia laran, foka liu iha paíz sira iha Áfrika neba. Tanba naturalidade serbisu iha rai leur ne’e mak halo naran Alkatiri kompletamente maioria povu Timor-Leste la koñese (so koñese nia maun-alin balun ne’ebé mak infelizmente serbisu hamutuk ho forsa militár Indonézia). Tanba serbisu iha rai leur, Alkatiri nia dalan ba lideransa nasionál Timor-Leste nian mos limitadu tebes, tenke liu hosi maneira oi-oin hasoru membru delegasaun esterna sira seluk hanesan Jose Luís Guterres. Atu habadak istória, iha 1998 iha Sydney Australia, Alkatiri Cs subar-subar organiza Konferensia Fretilin iha Jose Luís Guterres (Lugu) nia kotuk. Maske Lugu mak xefi delegasaun Fretilin iha rai leur, Alkatiri sira organiza Konferénsia ne’e la bolu tan Lugu. Ida ne’e mak Alkatiri nia dalan ba lideransa nasionál Timor-Leste!

Saida mak akontese iha Sydney hatudu momos buat ida: Alkatiri hetan pozisaun iha nível nasionál ho LEJITIMIDADE ne’ebé mak MENUS TEBES. Infelizmente, Alkatiri kontinua halo nia moras hetan pozisaun liu husi dalan ILEJÍTIMU. Iha Kongresu 2006, Alkatiri hamosu sistema demokrasia foun iha mundu: Hili lideransa nasionál Fretilin liu husi dalan FOTI LIMAN! Tipu demokrasia ida ne’e KONTRA prinsipiu UNIVERSÁL eleisaun iha kualker rai demokrátiku ida: Eleisaun LIVRE no Eleisaun ne’ebé ganrante Segredu! Foti lima iha ema barak nia oin konserteza halo-lakon ema nia liberdade atu hili, no mos halo-lakon ema nia vota ne’ebe segredu! Ema tomak iha mundu ne’ebé mak sei iha common sense (Akal sehat) kondena makas rezultadu eleisaun ida ne’e, no konkluzaun mak: Lideransa Alkatiri ne’ebé hili iha Kongresu Fretilin 2006 ne’e LAIHA LEJITIMIDADE!

Ohin loron, tinan ida antes tama ba eleisaun jerál 2012, Alkatiri parese tanba rona lia barak ona husi mundu internasionál kondena ni-nia hahalok halo eleisaun FOTI-LIMAN, mosu fali ho mekanizmu eleisaun foun iha Timor-Leste: Eleisaun DIRETA ba hili lideransa nasionál. Ideia diak. Problema mak iha Eleisaun ida ne’e, so iha deit KANDIDATU ÚNIKU! Laiha ema seluk mak atu kontra pakote Alkatiri-Lu-Olo. Hanesan kuda halai taru karik, Fretilin OBRIGA Kuda mesak ida atu Halai taru nafatin, MASKE laiha KUDA seluk atu halai kontra nia! Hahahahaha! Hanesan Tinju karik, Fretilin Obriga MIKE TYSON atu kontinua Tuku-malu iha Ring leten kontra ninia lalatak rasik hanesan ema bulak to’o ronde 12! Hahahahaha!

Nasaun Timor-Leste kontinua hare táktiku pulítiku ne’ebé mak IRRATIONAL (tidak masuk akal). Buat hirak ne’e só bele akontese tanba razaun ruma. Razaun ne’e mak LEJITIMIDADE ne’ebé mak MINIMU TEBES. Alkatiri hatene momos katak Eleisaun Foti Liman 2006 la fornese lejitimidade ne’ebé mak nia presiza. Entaun iha 2011, tanba DESPERADU tebes ba lejitimidade ne’e nia hamosu mekanizmu seluk ne’ebe mak tuir lolos bele duni fornese lejitimidade ne’ebe mak nia desperadu tebes atu hetan, infelizmente, Alkatiri sei lakon liu tan lejitimidade ne’e tanba eleisaun ne’e eleisaun kontra kaixa mamuk ida, eleisaun ne’e kontra sira nia lalatak rasik!

Iha esperiénsia rai leur, infelizmente mos, eleisaun pakote úniku ne’e akontese deit iha nasaun DITADURA barak ho líder Ditadór ne’ebe mak hetan poder liu husi GOLPE. sira hatene rasik sira laiha lejitimidade. Tanba ne’e mak sira organiza eleisaun pakote úniku! Eleisaun pakote úniku iha nebe deit rezultadu ne’e sempre hanesan: Sei iha ema barak mak partisipa tanba tauk (se la vota bele hetan kastigu), no mos sei iha ema barak mak vota ba líder Ditadór ne’e tanba deit LAIHA OPSAUN SELUK no mos tauk konsekuénsia. Husi esperiénsia eleisaun pakote úniku iha nasaun Ditadura hirak ne’e, ita bele halo prediksaun katak eleisaun pakote úniku Alkatiri-Lu-Olo mos sei hetan rezultadu hanesan. Tanba deit so ema ne’ebe mak iha interese ba sira nain rua mak sei ba kole-kolen vota ba sira!

Alkatiri desperadu tebes atu hetan lejitimidade. Infelizmente Alkatiri sei la hetan lejitimidade ne’e husi eleisaun pakote úniku, tanba rezultadu eleisaun ne’e só bele deit kompara ho eleisaun hanesan iha nasaun DITADURA SIRA iha ÁFRIKA neba! 

“Lejitimidade” ne’ebe mak Alkatiri buka parese to’o deit iha nivel INTERNAL partidu Fretilin! Mai ita analiza liu tan tanba saida mak Alkatiri hamosu eleisaun pakote úniku. Alkatiri parese hatene ona katak IMPOSÍVEL ba Fretilin atu manan iha eleisaun 2012, tanba ne’e mak Alkatiri nia objetivu lolos, laos ona ba eleisaun 2012, maibe ni-nia obejtivu lolos mak atu salva-guarda ni-nia pozisaun liu-tiha eleisaun 2012. Alkatiri hatene mo-mos katak Fretilin sei kontinua hanesan opozisaun iha period 2012-2017. Alkatiri mos hatene mo-mos katak sei iha REZISTÉNSIA makas iha Fretilin nia laran kontra Alkatiri, tanba ema barak mak lakohi ona atu kontinua moris hanesan opozisaun ba tinan naruk nia laran. Ema barak mos komesa realiza katak Alkatiri duni mak OBSTAKULU boot ba Fretilin atu fila ba ukun iha Governu.

Entaun, Alkatiri tenke salva-guarda ni-nia pozisaun liu tiha eleisaun 2012. Dalan ida deit mak atu salva nia: Eleisaun Direta husi militante partidu Fretilin rasik! Ho eleisaun direta pakote úniku, maske mundu internasionál sei kondena Alkatiri, maibe iha internál Fretilin Alkatiri nia pozisaun sei forte tebes, tanba LAIHA ema seluk iha Partidu Fretilin nia laran mak hetan “lejitimidade” (quote-unquote) hanesan Alkatiri.

Infelizmente ba Partidu Fretilin, Alkatiri hakarak kontinua kaer ukun iha Partidu nia laran maske akontese failansu barak dezde nia ukun hanesan Primeiru Ministru: rezultadu eleisaun 2007 ne’ebé Partidu Fretilin mak úniku partidu ne’ebé lakon votu (tun to’o besik metade -50 %), lakon eleisuan ba Prezidente Repúblika, la konsege konvense partidu seluk atu hari Governu. Ho fenomena Eleisaun diréta pakote úniku, hatudu mo-mos katak Alkatiri prepara nia an didiak tiha ona atu kontinua kaer ukun iha Partidu nia laran, MASKE Partidu Fretilin nia votu tun, no kontinua moris hanesan opozisaun ba tinan naruk nia laran. 

Tinan 2012 tuir lolos bele sai tinan diak ida ba Partidu Fretilin atu fila ba ukun iha Governu. Sekarik Partidu Fretilin hanoin atu halibur ema hotu ne’ebé iha relasaun emosionál ho luta ukun rasik an dezde 1975. Maibe ohin loron, Partidu Fretilin sai ona organizasaun eskluzivu ne’ebé mak hare ema seluk hanesan inimigu, laos hanesan potensia votante. Buat hirak ne’e akontese tanba deit ema no grupu kiik oan ida ne’ebé mak sira nia intensaun atu kontinua KAER UKUN maske nia rezultadu mak halo Fretilin nia papel minimu ba bei-beik iha Timor-Leste ukun rasik an nia laran. 

Em jerál, Timor-Leste sei hetan lisaun diak husi saida mak akontese ho ita nia líder sira: dalan ne’ebé sira foti atu kaer ukun, no mos maneira ne’ebé sira uza atu prezerva sira nia poder. Esperiénsia hirak ne’e sei sai hanesan lalenok no referensia diak ida ba líder jerasaun foun sira iha aban bai-rua no mos lisaun diak ba partidu seluk atu oinsá hili líder ne’ebé iha interese ba ema barak nia diak, laos deit ba nia an ka nia grupu nia diak.
publicada por FORUM HAKSESUK @ 11:41 PM

2 comentários:

  1. Maluk Samuel,

    Apresia tebes ita nia hanoin iha artigu ne. Apresiasaun ne'e bazeia ba hanoin ida: katak maluk Samuel hakerek artigu ne'e nudar adeptu husi partidu politiku seluk, liu-liu partidu nebe la gosta FRETILIN. Bele mos tanba maluk Samuel pessoa nebe iha problema pessoal ruma (rasa anti) ho Mari Alkatiri. So hanesan ne'e de'it mak ita nia artigu ne'e iha valor.
    Infelizmente, kargu ka pozisaun ne'e ita boot la atribui iha ita nia artigu ne'e. Maluk Samuel tau deit "gelar" seluk: Bachelor of Political Science. Sani (baca) ita nia artigu no hare ba ita nia "gelar", hau hakfodak uitoan tanba nudar "calon pakar politik", ita boot uza barak liu ita boot nia sentimentu "simpati buta" ba figura Xanana ho "antipati kronis" ba Mari Alkatiri atu halo analize politika. Politika nudar siensia do possivel (ilmu kemungkinan), la iha dalan at liu atu kaer poder. So iha dalan di'ak liu dalan ida seluk. Dalan ida diak liu bele sai nudar dalan ida la dun diak ba ema seluk tanba trava ema seluk atu kaer poder. Dalan 1 nebe Xanana uza iha 2006 atu dudu Mari Alkatiri tun husi poder, ne'e politikamente dalan 1 diak ba Xanana atu hetan poder, maski ba Mari Alkatiri dalan ne'e la diak. Tan ne'e se eleisaun direkta lideransa FRETILIN trava ema seluk atu kaer ukun no fasilita deit MAri Alkatiri atu kaer ukun, politikamente la'os pekadu mortal ida. Hau sujere atu maluk Samuel evita uza sentimentu pessoal hodi halo analize ba situasaun politika. Ne'e sientifikamente la admite tanba bias. Kecuali maluk Samuel ne'e ema husi partidu CNRT ka PD, ne'e la iha buat ida. Orbigado, Saudacoes

    ResponderEliminar
  2. Ho partisipasaun husi militante 150,000 resin iha eleisaun interna ne'e deit hatudu ona katak Mari-Lu iha liu legitimidade kompara ho Xanana. Apalagi militante liu 90% mak vota afavor ba Mari-Lu! Ida ne SR LEite ka Sr. Antonio Ramos la preokupa tamba yang ini adalah sesuatu fakta yang tidak dapat dilawan dan sangat menyakitkan bagi orang2 anti FRETILIN. Tuir lolos Antonio Ramos banati tuir ninia presidente PD, Sr. Fernando Lasama nebe iha netik coragem no maturidade atu fo parabens ba FRETILIN tamba halao eleisaun direta ba ninia lideransa ho suksesu no livre. Ida ne mak ita bele fiar duni katak SR Leiti nia gelar ne vale duni. Salam......

    ResponderEliminar