quarta-feira, 31 de agosto de 2011

TS: Importansia Nasionalismo atu dezenvolve rai Timor.


Opini husi: Geraldo S. Ximenes, 
                    email asukai3brothers@gmail.com
Komandante en Xefe das Falintil simbolikamente
entrega tonkat ba saudozu Rodak hafoin de reorganizasaun
 rezistencia iha Marcu 1981 iha Maubai ne'ebe konsege
 fahe rejiaun de gerilia tolu hanesan funu nafatin,
 nakroman ho haksolok (foto arkivu rezistencia)
Nasionalismo  definisaun simples ( Cambridge dictionary) katak hadomi o nia nasaun, no considera nia sidadaun hotu hanesan. “Nationalism makes one think that the people belonging to one’s own country should be considered one’s equal”. Interesante mai hau bainhira primeru  ministro fo statement katak Timor preciza nasionalismo foun  no dotor Flavio fo tangapan nebe publika iha media iha dia 15/8/2011 . Doutor Flavio kompara sistema tratamento saude, ba dezenvolvimento politika no nasionalista no mos hahalok projetu no seluk tan e primeru ministro fanu gerasaun foun nudar timor oan atu sai nationalista  nebe diak ba futuru .
No autor fiar katak, nationalism foun iha USA nia historia (1910) Rosevelt mos koalia liafuan ida nee.  New Nationalism” atu inspire governasaun nebe diak no hadia economi no vida social maski nia faila, maibe Se ida nee hnesan ho Timor, entaun nasionalismo foun nudar obrigasaun ida ba partidu politikus no lideransa nebe deit tuir mai atu kaer governo hodi pratika lolos hahalok nasionalista nudar timor oan no kosidera rai timor nudar inan ba ita hotu. (Timor Leste is a mother for all of us, from the educated and the well –off to the poor, the needy and the jobless ones, and we all should love our precious nation) No ema timor oan nebe iha potensi atu kaer governo husu ba nia an, hau hadomi rai no povu ida ne galae? Ou hau hadomi mak rai nee nia riku soin? Ou hau hamlaha ba poder atu kaer governo haluha obrigasaun nudar sidadaun diak? Perguntas hirak, nee se bele mosu iha timor oan hotu –hotu nebe kaer posisaun, hanesan halo lei, halao projeitu atu hare infrastrutura karik ho qualidade , no kaer kargu atu implementa lei nebe vigora karik rona mos sidadaun sira nia halerik,  hodi nunee bele fo sai desizaun nebe ho qualidade no bele impaktu diak ba future.
Tuir autor nia hanoin, nasionalismo nee so mosu husi ema ida-idak nia fuan ho laran. Gerasaun uluk la iha ema ida hnaorin no sira ho fuan ho laran hodi liberta povu ho nasaun,  nune’e mos se Gerasaun foun atu sai nasionalismo, tenki mosu husi nia fuan no laran rasik hodi hadomi rai nee no povu mukit nebe hakilar, ba stabilidade, saude, edukasaun no buat seluk tan. Laos ibun nasionalista maibe laran hanoin hela bolsu atu ense nakonu ho dollar, hein bainhira sae boot no tur iha kadera governo nian. Povu nebe terus no mukit iha tempo nakukun sei terus ba bebeik, no ema nebe buka moris iha rai seluk, iha tempo nakukun sai goja no kontenti iha nasaun nia bokur no riku soin leten, la ho nasionalismo nebe diak.
Tuir mai, demokrasi buras teb-tebes iha ita nia rain, tuir lolos nasionalista mos buras hanesan ho demokrasi nee, maibe primeru ministro sei husu nafatin  atu gerassaun foun sai nasionalismo foun, signifika katak nudar ema nebe hasai nasaun no povu mukit husi nakukun sinti triste ho hahalok lideransa gerasaun foun actual balun nebe durante tempo nakukun sira iha liur (excile) no la sinti povu timor nia terus. Hanesan sira nebe iha Australia, mosambique, no Portugal la hatudu hahalok positive ba dezenvolve nasaun nebe hamrik maibe karik hadomi mak nasaun nia bokur. ( husu an rasik se mai ukun hodi dezenvolve, hakerek nain la temi maibe se mai atu ukun, manan projetu no fila ba rai nebe imi hela ba iha tempo nakukun, entaun merese tama duni katak ukun la ho nasionalista)
Ida mos Hanesan quota nebe Novel peace Laurete Nelson Mandela iha 1990 an hateten katak “sometimes it falls upon generation to be great. You can be that great generation” Timor Leste no lideransa nebe hasai povu noo rai husi nakukun hanesan primeiro ministro ho asuawain sira seluk, preciza gerasaun ida nee  great one atu lidera no dezenvolve rai nee ba oin. Signifika gerasaun ba gerasaun bele iha mudansa positive nebe bele benefisiu ba povu ho nasaun, tau interese publiku a’as liu interese privado ou pessoal.
Primeru ministro, kaer governo iha 2007 positivu tebes. Nudar lideransa nia akumula gerasaun foun no matenek nain timor oan sira husi rai laran no husi rai liur, Australia, Portugal no seluk tan. Fo oportunidade tomak no hamutuk ukun la hare ba kor nakukun nian mutin ka metan, hamutuk hodi ukun povu mukit no halo planu atu dezenvolve rai nee ba oin, no hein katak sira mos bele sai nasionalismo ida nebe ke diak. Maibe dalaruma resultado nebe primeru ministro hetan kontrariu ho buat nebe nia hanoin ou hakarak husi sira. Entaun nia tenki apela tan dala ida para lideransa ou timor oan nebe iha potensi atu ukun, nebe tuir mai atu ukun sei ho nasionalismo nebe foun no furak.
Parte ida tan, nasionalismo nebe diak, hakerek na’in hanoin katak iha loron ida sekarik povu mukit no kiak nia oan sira mak iha kapasidade no iha oportunidade atu sai lideransa, nia mak sei sai nasionalista lolos. Ho rasaun katak, nia moris husi kiak, nia hatene lolos moris povu nian, hatene povu nia preciza, no hakarak. Nia sei simu realidade, sei respeitu justisa no instituisaun ida-idak nia funsaun, nia sei la uza poder hodi manan justisa no korupsaun, nia sei hanoin atu hadia no lakohi atu estraga. Hanesan, Gohier (2008) hakerek katak nasionalista lolos la moe atu simu realidade nebe iha, lakohi estraga maibe hakarak hadia“The true nationalists don’t shy away from reality, they want to improve it. True nationalists don’t want to destroy, they want to build” (http://www2.macleans.ca/2008/06/25/harper-gives-a-lesson-on-true-nationalism/)
Iha parte seluk desenvolvimento politika iha Timor la dun supporta atu timor oan ou gerasaun foun atu sai nasionalismo lolos, maibe sidadaun sai depedensia iha future. Lideransa politikus komesa uza osan ou materias hodi manan votus iha eleisaun duke ho programa dezenvolvimento nebe bele benfisiu povu emgeral ba future. Hanesan proverb chineza ninian nebe hateten :fo ikan ba ema ida nia han orsida kalan no aban sei hamlaha. Hanorin ema ida atu kail nia sei bele han iha nia vida tomak. “Give a man a fish and you feed him for a day. Teach a man to fish and you feed him for a lifetime”( http://www.quotationspage.com/quote/2279.html). Hakerek na’in laos kritika politik nain maibe, nudar sidadaun ida la dun aseita atu povu terus tan ba politik aban bainrua. Tamba liu husi politikus sira uza osan no materias bele kria impacto negative ba povu nia moris iha future mak hanesan tuirmai nee:
1. Hatun produtividade (Decrease productivity) sidadaun nian no hasae povu nia dependensi ba lideransa; tamba nia sei toman ho buat nebe nia hein simu deit,
2. Bele mos halo povu laran moras ba malu iha sira nia comunidade no kria instabilidade iha sira nia leet. No dala ruma, 
3. Sei kria mos naunegualidade (inequality) iha nasaun kona ba politik no direitu sidadaun ninian.  Sidadaun ida nebe ke nasionalista, nia sei hare lideransa ou partidu nebe sinti iha valor nasional atu hili, no sidadaun nebe vota ba lideransa ou partidu tamba osan ou materiais bele hatun ninian dignidade ba buat hirak nee.
Ikus liu no atu taka hakerek simples ida nee, hakerek nain fo konklusaun katak nasionalismo tenki mosu husi fuan ho laran, haburas nasaun nia interese nebe benefisiu ba povo, no pratika nasionalismo iha vida politika nebe bele fo benefisiu ba povu ou sidadaun iha future.
Abrasu no obrigado ba sira nebe lee, hakerek oan nee.
 Reference:
1.         http://www.differencebetween.com/difference-between-nationalism-and-vs-imperialism/#ixzz1WZ4NjXfn
2.         http://www2.macleans.ca/2008/06/25/harper-gives-a-lesson-on-true-nationalism/)
3.         http://www.quotationspage.com/quote/2279.html
4.     http://www.britannica.com.ezp01.library.qut.edu.au/EBchecked/topic/509347/Theodore-Roosevelt/8432/Later-years?anchor=ref673114
Opini husi: Geraldo S. Ximenes, email asukai3brothers@gmail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário