quinta-feira, 4 de agosto de 2011

Xanana: Ministru Hotu Atu Implementa Didiak Ezekusaun OJE Hodi Hadia Povu Nia Moris

DILI: Ministériu Finansa sira,  Segunda-Feira (01/08/11),  hala’o enkontru ho ministériu tomak hodi deskuti kona-ba kalendáriu orsamentu jerál 2012 nian.
Priméiru Minístru , Kay Rala Xanana Gusmão husu ba ministériu hotu atu implementa didiak sira nia planu ezekusuan OJE hodi nune'e planu tomak ne'ebé implementa bele hadi'a povu nia moris.

“Enkontru ne’e importante tebes, atu nune'e ita bele hatene ezekusaun ministériu idak – idak  nia osan,” dehan Xanana.

Xefe Governu dehan tan katak, funsionáriu públiku labele servisu baruk ten no toba deit iha uma, maibé tenke servisu maka’as atu kontribui ba konstruksaun estadu.

“Ita boot sira toba tiha ona, tamba ita nia imprezáriu sira mos ami hasoru malu, ami husu sira atu iha nasionalismu foun ne'ebé ita presiza atu halo mudansa ba rai ne’e, husu nasionalsimu foin atu hamate ne’e tiha saida maka ita ko’alia beibeik se maka uluk partisipa no se maka uluk la partisipa, iha 20 de Maio 2002, ita nia konstituisaun fó sidadania ba ita hotu, maibé iha ita nia komprimentu loro-loron nia tuir fatin ne'ebé ita servisu ba tenke fó laran hadi'a povu ida ne’e,”

Nia dehan, TL iha  konstruksaun estadu, tanba ne’e sorumutu ohin ne’e  parte ba prosesu reforma barak  iha hahalok no reforma mos ba iha ita nia hahalok.

Xefe Governu hatutan tan katak harii KPF atu haree kondisaun  hotu hodi avalia servisu FP tomak la’os atu sa’e ba direitu, maibé atu servisu ba povu.

Enkontru ne'ebé halo atu dodok nafatin ,   ita hotu bele hamrik no hader ,  presiza hadi'a nafatin ita hotu nia servisu, labele reklama ba vensimentu deit maibé tenke hanoin ba povu.

“Ita tenke hadi'a an bebeik tamba se ita la hadi'a an beibeik ita nia rain sei monu, no  povu sei terus, tamba kultura atu haree ita hotu nia hahalok no komportamentu atu hadi'a hahalok ne'ebé sei halo ita kaer metin ita nia estadu ho metin,” “Ita atu konta kamãra  konta sira nian  atu akompaña saida –saida maka ita halo ba rai ne’e, tamba ne’e enkontru importante sira ne’e tenke halo beibeik,”

Governu ida ne’e bainhira tama , sente katak buat hotu sentralizadu ona, tamba ne’e fó kbii’t ba Timoroan sira ne'ebé hala’o administrasaun  públika hodi hetan nia kbiit dudu servisu la’o ba di'ak. Depois tinan 4 governu ne’e ita haree hanesan desentralizasaun halo ita liras naruk no liras boot no ita simo arbiru deit. Ohin ita hotu hamutuk iha ne’e,  membru governu ho diretor sira ,  ita tinan 4 ita koñese malu ona no hatene malu se maka halo servisu lalais no se maka servisu tarde.

Iha tinan hat  , saida maka depende ba orsamentu maibé tur iha ne'ebá lahatene buat ida, no diretur sira mos balun hanesan deit ,  ita koñese malu hela. “Aprova tiha orsamentu iha PN haree orsamentu la la’o ho diak, tamba ita koñese malu hela,  ita hakilar ministériu, ministériu sira dehan diretur maka halo tarde, orsamentu ne'ebé ita tenke hadi'a, tamba ita nia povu hakarak ita hadi'a ita nia  tanba ita nia povu presiza atu ita hadi'a, tanba ita labele lohi malu, tanba ita hatene malu hela”.

Primeiru Ministru husu ba ministériu hotu-hotu tenke kaben ho señora rua, senhora dívida, senhora ida naran dívida nia la koñese bokur  tebes ho milaun, balun krekas  maran ho duaratus ribu, tamba sa maka la konkorda, tamba hotu–hotu ezije fundu kontijénsia,  tamba señra ida urjente , ida sela’e, ami taka ami nia kioske. Tamba lakohi ita nia estadu fraku tamba ne’e maka ohin ita hasoru malu atu husu ba malu halo servisu maka’as

Xanana husu durante enkontru loron rua ne’e tenke halo reforma barak ba sistema no orsamentu sira hodi bele hadi'a rai ne’e.

Sem comentários:

Enviar um comentário