domingo, 7 de agosto de 2011

Xanana Bolu Atensaun ba Nasionalismu Foun

By Ato Costa*

Iha workshop Panorama Orsamentu Geral Estadu (OGE) iha Centru Konvensaun, loron 1-2 Agusto nebe partisipa husi Direitor Geral sira, Ministrus, Secretariu Estadu no Asesores sira, Premeiru Ministru (PM) Kayrala Xanana Gurmao hahu ninia diskursu no koalia aspeitu sira husi orsamentu nian maibe mos koalia kona ba nasionalismu foun. Premeiru Ministru la halo definisaun konkreta saida lolos ninia intensaun wainhira temi nasionalismu foun maibe nia temi lia fuan ne’e hodi hateten tan katak nasionalismu foun laos ona koalia kona ba se mak partisipa ka la partisipa. Nia la hatete lolos signifikasaun husi partisipa ka la partisipa maibe iha lia fuan ne’e hau siente refere liu ba partisipasaun ka la iha partisipasaun iha luta ba ukun rasik an nian. Karik Premeiru Ministru atu hateten lolos katak nasionalismu foun ne’e laos ona refere ba se mak halo no la halo funu maibe liu-liu atu tuir deit saida mak hakerek ona iha Konstituisaun. Hakerek ida tenta atu loke diskusaun ba saida mak PM hato’o ona.

Referensia balun Nasionalismu foun iha referensia istoria dala barak refere mos ba Theodore Roosevelt, Presidente Amerika dala-26, nia speech iha kampanye presidensial nian iha 1912. Tese Nasionalismu Foun, Roosevet koalia hodi bolu atensaun ba intensaun atu promove reforma social no pulitika, no mos justisa ekonomia. Hau hakarak cita lia fuan balun nebe hau siente importante tebes hodi sai referensia ba Timor – Leste. Ideas hirak nebe Roosevelt koalia ne’e ideas progresivu iha tempu neba. Liafuan hirak nebe tradus iha ne’e la tuir lolos textu original tan hau hakerek deit pontus nebe hau hanoin relevante.

…..Nasionalismu foun fo konsiderasaun uluk ba nesesidades nasional do que interese seksional ka vantajen pesoal nian. Nasionalismu foun ne’e konsidera poder exekutivu nudar mahein ba moris diak publiku nian. Nasionalismu foun ne’e ejiji representante povo nian atu representa sidadaun hotu-hotu laos deit sesaun ida husi povo nian ka klase ida husi povo nian. Ema ida tenki manan osan dolar ida liu husi servisu nebe justu. Ema ida labele manan dolar ida liu husi joga maibe mai husi duni pelayanan nebe nia halo. Servisu bot liu ba agrikultor sira mak servisu nebe fo benefisiu duni ba sira fen no oan sira laos deit atu hatudu metodu agrikultura nebe diak. Se instituisaun pulitika sira diak mak sira la halo pulitika nebe domina ho osan deit. Ita tenki halo lideransa pulitika sira atu lalais liu no sensivel liu hodi atende sidadaun nebe sira serbi.Progresu material no moris diak nasaun ida nian depende tebes ba sidadaun nebe diak. Hau fiar katak moral sidadaun nian importante tebes, se ida ne’e la iha, lei nebe diak no administrasaun nebe diak sei la iha folin…..

Ba hau importante tebes atu kaer ba lia fuan nasionalismu foun hodi refere ba servisu oin-oin nebe autor governo nian fornese nune mos autor sira seluk husi seitor privadu no sociedade sivil nian. Iha hau nia hakerek dala uluk kona ba Nasionalismu no Kompensasaun, nebe hatun iha jornal STL no Timor Post fulan rua liu ba, hau refere nasionalismu nudar orijinalidade komun, kultura (inklui kultura siviku) nebe habelit ema ho rai, lian nebe ema hotu koalia, istoria, tradisaun no kustumi sira nebe regula relasaun, atitude no hahalok membru nasaun nian. Nune’e ita mos bele hateten katak ita nia atitude no hahalok nudar ema iha nasaun ida importante tebes hodi hatudu ita nia nasionalismu.

Iha hakerek ida ne’e hau hakarak extende uituan tan definisaun nasionalismu. Nasionalismu ne’e mak atitude nebe membru nasaun ida hatudu oinsa sira kuida/peduli ba sira nia identidade nasional. Nasionalismu mos mak asaun nebe membru nasaun nian halo hodi mantein/memelihara nasaun nia vida.

Imajina deit se membru ka sidadaun nasaun ida nian mak la iha interese ona ka la hatudu sira nia hakarak atu kuida sasan no matenek sira, inklui simblo, kultura, no matenek tradisional nasaun nian? Nasaun bele lakon identidade nasional nebe habelit ema hotu ka kesi hamutuk diferensa sira iha nasaun laran. Imajina mos se sidadaun nasaun ida nian mak la halo asaun sira nebe buka mantein no memelihara nasaun nia vida liu husi hatudu respeita ba sasan sira nebe estadu hari ka oferese ba publiku? Wainhira ida ne’e akontese mak estadu kontinua sai fragile no nasaun sei monu.

Reforma Hahalok

Premeiru Ministru ninia intervensaun iha Workshop Panorama OGE nian hato’o katak reforma administrative tenki lao hamutuk ho reforma hahalok. Reforma administrative signifika halo mudansa organizasional no ninia institusional, inklui muda hahalok servidor publik nian atu nune bele hasa’e efetividade no efisiensia pelayanan hodi nune’e bele atinji vizaun nebe hato’o iha Planu Estratejiku Dezenvolvementu nian. Iha parte ne’e persija nota katak nasionalismu ne’e moris no ativu. Sidadaun hahu siente katak nasionalismu Timor–Leste nia oan sira nian menus wainhira governasaun estadu fo benefisiu deit ba grupo balun, partido balun, familia balun. Nune’e estadu neneik – neneik sai deit korneta ba ismu/isme dezenvolventu nebe la sadere ba interese sidadaun hotu-hotu nian. Tan ne’e iha nasionalismu foun ita laos koalia deit kona ba simblo sira maibe mos liga ho prosesu hametin estadu.

Nasaun barak hatudu tiha ona katak nasionalismu ka koesaun social mak vantajen save ida ba kresimentu ekonomia. Hakerek nain ida husi Indonesia, nebe hakerek ba Jakarta Post (Setembru 2009) hato katak, ‘Identidade nasional fo motivasaun, sai mos nudar katalisator ba prosesu dezenvolvementu nasional ida nebe klaru no ho objetivo nebe uniforme’. Nasaun nebe tau ses valores nasionalismu iha sira nia prosesu dezenvolvementu ne’e hanesan mos ho ‘kuda matan a’at’. Kuda matan a’at kontinua lao maibe la hatene los atu ba nebe. Dezenvolvementu ala kuda matan a’at nian signifika, dezenvolvementu lao maibe la hatene atu ba nebe.

Timor–Leste laos nasaun nebe halo nia dezenvolvementu ho metodu ‘kuda matan a’at’ nian. Premeiru Ministru tau importansia bo’ot ba nasionalismu foun nudar mata dalan ba dezenvolvementu ida nebe sustentavel. Iha nasionalismu ida ne’e, nia bolu atensaun ba funsionariu publiku sira atu kuidadau rekursu estadu nian. Maibe Premeiru Ministru la bele kontrola ho detailhus falhansu sira nebe akontese iha Ministeriu ka Sekretaria Estadu ida-idak nia fatin. Nune’e hahalok ‘kuda matan a’at’ nian iha nafatin. Exemplo ki’ik ida, funsionariu publiku sira tama servisu iha oras 8 nia laran, maibe durante tempu ida ne’e sira la produs servisu ruma. Wainhira hanesan ne’e iha konklusaun balun nebe ita foti. Ida, tanba la iha orientasaun servisu husi ninia chefe. Rua, nia rasik la iha inisiativa. Tolu, nia chefe rasik la hatene atu fo orientasaun saida. Hat, nia ministru la preokupa ho se mak servisu se mak la servisu. Maibe iha tempu hanesan sira kontinua simu mina ba ense kareta/motor.

Komputador lakan nafatin, game kontinua. Air Contioning/AC kontinua funsiona. Salariu lancar nafatin. Wainhira nune, despeza estadu kontinua sa’e maibe produsaun servisu la iha no ninia returno financial no mos social mos susar atu hetan.

Lideransa etiku

Premeiru Ministru iha loron daruak (2 Agusto) husi Workshop Panorama OGE nian iha Centru Konvensaun mos hato’o katak kestoens sira nebe koalia iha loron rua nia laran iha workshop ne’e mos kona ba etika. Maibe oinsa liga etika ho nasionalismu foun?

Nasionalismu foun husu ka bolu atensaun atu sidadaun hotu-hotu, liu-liu servidor publik sira atu konsidera sira nia servisu tuir duni prosedimentu no regulamentu sira nebe estadu hatu’ur ona hodi serbi deit interese ema hotu nian. Ne’e hahalok ida nebe husu konsiensia nasionalismu. Hahalok sira nebe Premeiru Ministru temi nudar buat hirak nebe la etiku mak inklui, abuzu usa kareta estadu nian, usa mina no fan kupon mina estadu nian.

Komponente importante iha lideransa etiku mak karakter moral servidor publik nian no valores etiku sira nebe habelit lideres ho ninia membru liu husi vizaun, artikulasaun no programa. Sidadaun jeralmente sei la iha konfiansa ba progresu dezenvolvementu wainhira nota katak sira nia lider nasaun nian la iha karakter moral nebe sira bele fiar. Exemplo, oinsa mak Ministru Mariano halo viazen ba distrito Oecusse uza orsamentu estadu ba atividade estadu nian, bele uza mos opurtunidade hanesan hodi halo konsolidasaun partido. Ne’e karakter moral nebe halo abuzu ba poder.

Komponente importante tuir mai mak valores etiku nebe kesi lideres ho ninia membro sira. Valores etiku ida ne’e bai-bain hamosu iha lejislasaun, kode etiku organizasaun nian, Standard Operating Procedure (SOP) sira, no decisaun enkontru sira.
Lideres barak tenta atu manipula valores sira nebe temi ona hodi atende nesesidades sira nia partido nian ka familia nian. Wainhira hahalok ne’e akontese ambiente servisu organizasaun sai la saudavel ona, kredibilidade moral lider nian monu, no publik lakon fiar ba saida mak organizasaun ne’e halo.

Nune’e, oinsa mak ita bele dezenvolve nasionalismu foun liu husi reforma hahalok no dezenvolve lideransa etiku iha organizasaun estadu nian? Spiritu reforma administrativa mosu tiha ona iha governasaun AMP nian, no Premeiru Ministru rasik iha political will atu halo mudansa. Lahatene se Ministru ho Sekretariu Estadu sira share political will Premeiru Ministru nian ka lae. Se ema hotu aseita halo mudansa entaun servisu importante dala uluk mak muda ulun (mind set) lider governo nian (inklui funsionariu publik) kona ba intensaun no kontiudu husi reforma administrativa, nebe hatama mos reforma hahalok. Ne’e exersisiu bo’ot ida nebe bolu atensaun koletiva husi Ministru no Sekretariu Estadu hotu-hotu. Servisu importante ida seluk mak muda kultura organizasaun (culture set) nebe hamate produtividade no kontinua fo opurtunidade ba violasaun valor normativu organizasaun nian. Parte ida ne’e liu-liu hatudu liu husi exemplu sira nebe tenki akontese bei-beik iha birokrasia governu nian. Nune’e bele hamosu kultura foun nebe favoravel ba interese publik. Wainhira ne’e akontese mak hau fiar nasionalismu foun kontinua moris no ativu iha sidadaun hotu-hotu nia fuan no hahalok.

By Ato Costa* Renetil

*) Hakerek nain, Ativista Renetil iha Dili, Assesor SEJD, Avenida Dos Dereitos Humanos, Lecidere, Dili, Timor-Leste.

sexta-feira, 5 de agosto de 2011

CNRT Fo Kapasitasaun Ba Feto Iha Distritu Baucau


Feto nudar elementu importante iha vida politika, iha direito tomak hanesan mos mane hodi bele partisipa aktivamente iha vida politika Timor nian. Feto partidu CNRT nudar mos elementu prinsipal ida ne, tenki iha serteza ho firmeza atu bele kontribui ba vida politika partidu nain. Lia hirak ne kasu hosi Sekretario Geral Partidu Congresu Nasional Rekonstruksaun Timor Leste-CNRT, Dionisio Babo Soares baihira loke ofisialmente treinamento hodi fo kapasitasaun ba nia militantes Feto iha Distritu Baucau.

Iha treinamento nebe atende hosi feto nain 30 hosi distritu refere, ho mos kuadros politikus balun iha distritu neba, Sekretario Geral CNRT ne sublinha katak, importante maka CNRT mantem paz ho estabilidade hodi asegura vitoria iha eleisaun geral iha 2012. Tanba ne, tenik Babo, feto nia partisipasaun tenki makas tebes no aktivu liu-liu komessa agora ba oin atu fo forsa ba partidu hodi manaan iha eleisaun tuir mai.

Iha kapasitasaun ne’e hodi fo orientasaun ba feto iha vida politika, alem hodi preparasaun ba eleisaun 2012, atu kapasita fetos sira atu oinsa tun ba karaik hodi bele asegura politika partidu no mos kapasitasaun konaba estrategia no mekanismo atu implementa programa atu atraka feto-maluk sira hodi bele garante vitoria iha eleisaun geral 2012..

Formasaun ne'e halao durante loron rua entre loron 4-5 Augustu no hetan partisipasaun makaas hosi membrus nbno kuadros feto hosi partidu, inkluindo mos maluk feto balun hosi partidu seluk iha distritu Baucau..

Formasaun ne'e loke dereitamente husi Sektretariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo, no prezente iha neba maka Administrador Distritu Baucau, Prezidente OMP.Nasional, Kordenador partidu CNRT Distrito, Kordenador OMP Distritu baucau no mos dirijentes partidu CNRT seluk iha distritu.

Explikasaun husi Julio Sarmento alias Meta Malik konaba polemika “Xanana no Taur laos Funu Nain”

STL: Iha konsolidasaun Partido Democratico (PD), iha Suku Kaikoli, loron Sabado (30/07/2011), iha biban ne´eba hau koalia konaba historia Resistencia no Funu Naruk ida ne´e, hodi koalia konaba envolvimentu povo tomak iha procesu funu ida ne´e, to´o hetan “Independencia”. Tamba ohin loron, mosu funu nain no Assuwain barak, neduni buka soe hela ba povo konaba se maka funu nain lolos, povu ain tanan sira maka funu nain. Iha biban ne'e, atu hato deit intensaun hau ninia maka ne' e, atu cindir deit katak ohin mosu funu nain,assuwain oi-oin, maibe sira ne'ebe funu nain lolos nonok no la sura sura sira nia kolen konaba Funu nain ka lae, Assuwain ka lae. Ho ida ne' e maka referensia natural ba sira nain rua, tamba la iha ema ruma iha rai ida ne'e atu kestiona sira nain rua ninia lideransa ba procesu luta Ukun rasik an.

Atu dehan deit mos katak hau la moris iha liur, ne’e la konece maun Xanana- Taur Matan Ruak no sira nia kompaneirus sira balun ninia kontribuisaun ba Funu ba liberta rai lulik no povu assuwain ida ne’e. Tamba ne’e, iha rai ida ne’e, la iha ema ida maka bele sukat maun bot nain rua no sira kompaneirus sira ninia kontribuisaun ba funu ba rai ida ne’e.

Maibe Jornal Timor Post (TP) foti deit, referensia ne´ebe ba maun bot rua (Xanana + Taur), hodi hatun iha edisaun Segunda-Feira (01/08/2011), hakerek ho titulu hanesan:”Xanana no Taur La’os Funu Na’in (in Timor Post,01/08/2011,pajs.1 e 19)”.

Hanoin ida ne´e hanesan opsaun editorial Jornal nian ho ninia objetivu politika no mos komercial. Politika, tanba kada jornal sempre iha ninia lina orientasaun editorial, ninia tendencia ka inklina ba politika ne´ebe. Opsaun komersial, klaru ke, dada ema barak atu le ho titulu sira sensasional hanesan ne´e, tanba envolve figuras importante rua hanesan, Xanana e Taur.

Polemika ne´e naruk tanba envolve tan ema importante iha Nasaun RDTL ne’e, Presidente Ramos Horta. José Ramos Horta, nudar ema numeru um Timor-Leste nian, Presidente Republika (PR), mosu mai atu sai defensor ba maun Xanana no Taur, mai ho intensaun no interese Ramos Horta ninian ne´e klaru hela, hakarak defende Maun nain rua ne´e, hodi hetan netik buat ruma. Sa ida maka Horta nia hakarak, maka nia hakarak rekandidatu ba segundu mandatu Presidente Republika. Tuir Presidente Ramos Horta iha ninia deklarasaun katak :“deklarasaun sira ne´e hatudu iresponsabilidade (JND, 02/08 no TP,03/08).

Maibe Maun Ramos Horta ninia deklarasaun ne´ebe bele entende buat rua. Ida nia hakarak mosu mai sai defensor ba maun nain rua ne´e, ho objetivu ba buat seluk, maka haver se maun nain rua ne´e, liliu maun Xanana bele loke ibung katak “apoio rekandidatura Ramos Horta ba segundo mandato”. Direitu ba kandidatura ba Presidente Republika ne’e, cidadaun hotu-hotu bele kandidatu an, povu maka sei julga ikus.
Iha hanoin ida ne’e, atu hakbesik ita ba iha loron 20 Agosto tinan ida ne’e, sei halo tinan tolu nulu resin nem (1975-2011) maka povu ain tanan sira hamutuk ho matenek balun tau casaco no gravata hodi halo revolusaun. Lori Aintanan sira nia naran maka hananu muzika:” mate Ka moris Ukun rasik an, Ó Maubere hader ona, Ó Maubere kaer rasik kuda talin,ukun rasik Ó nia rain”. Lia fuan sira ne’e hotu maka mobilize Maubere ain tanan sira tun ba luron hodi kaer kilat tuba hasoru ema áat sira ne’ebe hakarak ukun ita nia rain. Merese duni liu 36, sira maka asuwain no sira maka funu nain.
Iha hakerek ne’e hakarak esplika konaba deklarasaun ne’e rasik, mos cita fali hanoin balun husi Komandante Supremo da Luta Kay Rala Xanana Gusmao no Komandante Falentil Taur Matan Ruak. Xanana sempre dehan no repete katak “povo maka verdadeiros Heoris ka Assuwain” no Taur dehan “Povu maka Wé no Falentil maka Ikan”.

1 .Povo mak verdadeiro Herois
“Iha Diskursu Xanana”

Rekonecimentu ida ne’e mos mai husi Komandante Resistencia ba Luta kontra Okupasaun, se la iha povu ita sei la manan funu ida ne’e. Tuir Xanana, apreende halo funu ho ita nia povu, aprende halo funu ho povo Maubere, sira maka inspira hau hodi organiza funu, sira maka encoraja hodi trasa planu estratejika ba liberta rai ida ne’e.

2. Povo mak wé, Falentil maka Ikan

“Diskursu Taur Matan Ruak, iha loron Falentil-FDTL, 20.08.2009”.

Nudar Guireleirus Falentil, Taur Matan Ruak mos konsciente katak halo funu konvencional, ita rai kiik, rekursus humanus ladun naton,material Guerra ladun naton, hodi satan netik rai bot ne’ebe avansa ho forsas armadas konvencionais, ne’ebe hetan treinamentu husi Forsas elites Internasionais,bele dehan husi Amerika Serikat,husi Englatera,bele dehan husi Australia. Tanba ne’e, ita ninia resistensia naruk tamba hetan suporta husi Povu nudar Wé no forsas armadas ka Falentil nudar ikan. Se wainhira Wé maran maka ikan sei la sobrevive, se povu la suporta ka envolve iha procesu maka Falentil sei mos la sobrevive. Tanba ne’e maka iha duni razaun hodi dehan Povu maka Wé no Falentil maka Ikan.

Iha sira nain rua, Xanana Gusmao no Taur Matan Ruak, ninia afirmasaun sira ne’e, no hau nia afirmasaun iha kaikoli, ninia sentidu hanesan deit, koloka centru ba luta ka funu maka povu. Povu aintanan maka funu nain, povu mak verdadeiros herois no povo mak Wé. Iha procesu funu naruk ida ne’e, povu ninia determinasaun no envolvimentu iha procesu luta, lider sira maka lidera procesu to'o hetan ukun rasik an. Ho suporta no komitmentu povu nian maka funu ne’e to’o rohan no ikus mai hetan ukun rasik an, liu husi votasaun iha loron 30 fulan Agosto tinan 1999.

Nune’e mos, Plano Estratejiku ne’ebe maka Kay Rala Xanana Gusmao halo ne’e, mos ninia centru ba desenvolvimentu maka Povu, tanba povu maka envolve procesu funu ba ukun rasik an ne’e, sira maka tenki ser centru ba desenvolvimentu. Iha pilares tolu (3) husi PEDN nian maka” : desenvolvimentu kapital social, Desenvolvimentu Infra-estrutruas no Desenvolvimentu ekonomika, ninia centru maka povu. Tanba povu maka verdadeiros herois, tuir Kay Rala Xanana Gusmao, povo maka Wé tuir Taur Matan Ruak no povu ain tanan maka funu nain no Assuwain.

Maibe importante ba deklarasaun no polemika konaba “Se maka Funu Nain ka lae”, maka ne’e, atu desvenda tiha mito ida ne’ebe maka mosu iha sosiedade, ne’ebe emerje klass elites foun ida ne’ebe lori patrimonio historika hodi hetan previlijios iha sosiedade, maka lori Veteranus nia naran. Empresarius ida ka rua ka tolu husi liur mai dehan backing veteranus, lori hetan previlijius ekonomikas e sosiais. Lori Veteranus nia naran hodi hanehan ema seluk. Enquantu principius ukun rasik an la hanorin hanesan ne’e, ukun rasik an atu moris diak ba ema hotu, moris ba povu aileba/ain tanan sira nia interese. Povu ida verdadeiros herois ninia hanoin no povu ida funun nain ain tanan sira ninia aspirasaun.

Hau nia deklarasaun ne’e mos, mai atu fanun ita mos hodi hare katak povu maka verdadeiros herois, sira ain tanan, aileba no maubere sira maka herois, laos sira ne’ebe maka foin huri seik huri bain rua maka mai kanta katak sira maka heroi no sira maka funu nain. Enquanto ema hanesan Xanana no Taur Mata Ruak la reklama sira nia parte konaba herois ka funu nain, tuir lolos sira ne’e maka konta historia lolos konaba funu nain ka herois.

Deklarasaun ne’e mai atu fanun fali ita, ho polemika konaba dadus veteranus ne’ebe maka numerous quase áas liu fali populasaun ativas, numerous veteranus barak liu fali uluk participasaun sira ne’ebe funu nain lolos oras ne’e la reklama sira nia direitu, sira nebe funu nain lolos la sura sira nia kolen, sira la reklama konaba homenajen, la reklama konaba pensaun ba sira. Hanoin sira ne’e hotu maka bele foti husi deklarasaun hau nian!

Dili, 04.08.2011

*Julio Sarmento alias Meta Malik
Komisariu Politika Partido Democratico no Veteranus
, artigu ne'e foti husi STL,edisaun ohin (05/08/2011) paj.14!

quinta-feira, 4 de agosto de 2011

Banco Asiático de Desenvolvimento destaca forte crescimento em Timor-Leste, em 2011

Díli, 19 jul (Lusa) -- A economia de Timor-Leste vai manter este ano um crescimento de 10 por cento, impulsionada pelo aumento dos preços do petróleo e pelo investimento público, revela o mais recente relatório do Banco Asiático de Desenvolvimento.

De acordo com o relatório do BAD de monitorização das economias do Pacífico, divulgado segunda feira em Manila, Timor-Leste é a economia do Pacífico que mais vai crescer este ano, com uma expansão na ordem dos 10 por cento, seguida da Papua Nova Guiné (8,5 por cento), impulsionadas pela alta do preço do petróleo e pelo aumento do investimento público e na extração de recursos.

As Ilhas Salomão são a terceira economia da região com um crescimento assinalável, de cerca de 7,5 por cento, impulsionada pela retoma da mineração de ouro e pelo aumento da exploração madeireira.

As restantes 11 economias estudadas apresentam um crescimento médio bastante mais modesto, de 1,5 por cento em 2011, com a perspetiva de subirem para 1,9 por cento em 2012.

O relatório de julho do BAD assinala com preocupação a tendência inflacionária em 2011 na região, que deverá rondar os 8,4 por cento, com particular atenção a Timor-Leste, Papua Nova Guiné e Ilhas Fiji, economias fortemente dependentes das importações e por isso bastante sensíveis às flutuações dos preços dos bens alimentares e dos combustíveis.

O BAD produz no relatório uma recomendação geral para esses países se resguardarem dessa volatilidade dos preços, criando reservas de segurança alimentar pela diversificação da sua base agrícola e explorando energias alternativas.

Membru KP-CNRT hala’o diskusaun kona-ba Politika Makro ekonomia iha Timor Leste.


Dili- Membru Klibur Profesional Partidu  Kongresu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste(KP-CNRT) sira hala’o diskusaun hamutuk kona-ba makro ekonomia iha Timor Leste hanesan resita sira no despeza.

Klibur Profesional nudar organisaun Partidu Kongrusu Nasional Rekonstrusaun Timor Leste(KP-CNRT) nian ida ne’ebé maka hamahun an intelektual sira no profesional sira pronto atu kontinua serve Timor Leste liu husi Partidu CNRT.

Helder Lopes nudar membru KP nomos asesor ba  Minstériu Finansa ninian bainhira iha ninia aprezentasaun hatenten katak ita foti liu osan 3% husi fundu minarai nian ita resita sira hanesan ho despeza, “Ita nia governu agora dadaun ne’e foti osan liu husi 3% tamba ita nia reseita hanesan deit ho despeza, bainhira ita lalika foti liu ida ne’e entaun reseita sira maka tenke boot liu despeza signifika katak osan tama maka barak kompara ho osan sai ninian. Oinsa maka osan tama tenke barak liu ne’e, ita tenke haburas maka seitor privadu iha rai laran atu nune’e reseita sira tama bele boot liu kompara ho despeza”, Dehan Helder Lopes Sábadu (29/07/11) iha Sede Partidu CNRT Bairo Grilhos Díli bainhira hala’o aprezentasaun kona-ba makro ekonómia iha Timor Leste.

Aprezentador ne’e mos esplika liu tan katak ita agora dadau sei depende liu expotasaun husi rai liur tamba ita nia kapasidade iha área produsaun nian maka sei limitadu “agora dadaun ne’e ita sei depende liu ba exportasaun tamba ita nia kappasidade iha área produsaun nian maka sei limitadu hodi nune’e afeita ba sasan nia sa’e iha rai laran narbiru deit.

Atu evita buat sira ne’e ita tenke hasa’e kapasidade povu agrikultor sira nian no muda sistema agrikultor ninian tamba agora dadaun ne’e maiória povu agrikultor maka  sira  uza sistema tradisional kompara ho sistema modernu”, Iha tempu hanesan Vise II Prezidente KP, Marçal Avelino Ximenes hateten katak sira debate hamutuk kona-ba makro ekonómia iha rai laran.

“Ohin ami hala’o diskusaun ida kona-ba makro ekonómia iha rai laran, hodi nune’e membru KP sira mos bele hatene situasaun realidade ne’ebé maka agora ita hasoru hela, depois hala’o diskusuan hamutuk  hau senti katak refleta duni situsaun ida agora dadaun ne’e” tenik Nia

Xanana: Ministru Hotu Atu Implementa Didiak Ezekusaun OJE Hodi Hadia Povu Nia Moris

DILI: Ministériu Finansa sira,  Segunda-Feira (01/08/11),  hala’o enkontru ho ministériu tomak hodi deskuti kona-ba kalendáriu orsamentu jerál 2012 nian.
Priméiru Minístru , Kay Rala Xanana Gusmão husu ba ministériu hotu atu implementa didiak sira nia planu ezekusuan OJE hodi nune'e planu tomak ne'ebé implementa bele hadi'a povu nia moris.

“Enkontru ne’e importante tebes, atu nune'e ita bele hatene ezekusaun ministériu idak – idak  nia osan,” dehan Xanana.

Xefe Governu dehan tan katak, funsionáriu públiku labele servisu baruk ten no toba deit iha uma, maibé tenke servisu maka’as atu kontribui ba konstruksaun estadu.

“Ita boot sira toba tiha ona, tamba ita nia imprezáriu sira mos ami hasoru malu, ami husu sira atu iha nasionalismu foun ne'ebé ita presiza atu halo mudansa ba rai ne’e, husu nasionalsimu foin atu hamate ne’e tiha saida maka ita ko’alia beibeik se maka uluk partisipa no se maka uluk la partisipa, iha 20 de Maio 2002, ita nia konstituisaun fó sidadania ba ita hotu, maibé iha ita nia komprimentu loro-loron nia tuir fatin ne'ebé ita servisu ba tenke fó laran hadi'a povu ida ne’e,”

Nia dehan, TL iha  konstruksaun estadu, tanba ne’e sorumutu ohin ne’e  parte ba prosesu reforma barak  iha hahalok no reforma mos ba iha ita nia hahalok.

Xefe Governu hatutan tan katak harii KPF atu haree kondisaun  hotu hodi avalia servisu FP tomak la’os atu sa’e ba direitu, maibé atu servisu ba povu.

Enkontru ne'ebé halo atu dodok nafatin ,   ita hotu bele hamrik no hader ,  presiza hadi'a nafatin ita hotu nia servisu, labele reklama ba vensimentu deit maibé tenke hanoin ba povu.

“Ita tenke hadi'a an bebeik tamba se ita la hadi'a an beibeik ita nia rain sei monu, no  povu sei terus, tamba kultura atu haree ita hotu nia hahalok no komportamentu atu hadi'a hahalok ne'ebé sei halo ita kaer metin ita nia estadu ho metin,” “Ita atu konta kamãra  konta sira nian  atu akompaña saida –saida maka ita halo ba rai ne’e, tamba ne’e enkontru importante sira ne’e tenke halo beibeik,”

Governu ida ne’e bainhira tama , sente katak buat hotu sentralizadu ona, tamba ne’e fó kbii’t ba Timoroan sira ne'ebé hala’o administrasaun  públika hodi hetan nia kbiit dudu servisu la’o ba di'ak. Depois tinan 4 governu ne’e ita haree hanesan desentralizasaun halo ita liras naruk no liras boot no ita simo arbiru deit. Ohin ita hotu hamutuk iha ne’e,  membru governu ho diretor sira ,  ita tinan 4 ita koñese malu ona no hatene malu se maka halo servisu lalais no se maka servisu tarde.

Iha tinan hat  , saida maka depende ba orsamentu maibé tur iha ne'ebá lahatene buat ida, no diretur sira mos balun hanesan deit ,  ita koñese malu hela. “Aprova tiha orsamentu iha PN haree orsamentu la la’o ho diak, tamba ita koñese malu hela,  ita hakilar ministériu, ministériu sira dehan diretur maka halo tarde, orsamentu ne'ebé ita tenke hadi'a, tamba ita nia povu hakarak ita hadi'a ita nia  tanba ita nia povu presiza atu ita hadi'a, tanba ita labele lohi malu, tanba ita hatene malu hela”.

Primeiru Ministru husu ba ministériu hotu-hotu tenke kaben ho señora rua, senhora dívida, senhora ida naran dívida nia la koñese bokur  tebes ho milaun, balun krekas  maran ho duaratus ribu, tamba sa maka la konkorda, tamba hotu–hotu ezije fundu kontijénsia,  tamba señra ida urjente , ida sela’e, ami taka ami nia kioske. Tamba lakohi ita nia estadu fraku tamba ne’e maka ohin ita hasoru malu atu husu ba malu halo servisu maka’as

Xanana husu durante enkontru loron rua ne’e tenke halo reforma barak ba sistema no orsamentu sira hodi bele hadi'a rai ne’e.

TE: Promove Dame Iha Timor Leste Liu Hosi Seremonia Tara Bandu

Atu hakiak dame iha Timor Leste komunidade hakotu ho seremonia kultural tara Bandu no asina akordu entre arte marsiais nomos juramento tradisional ne’ebé hala’o iha Sub-Distrito Metinaro Distrito Dili.
Objetivu hosi aktividade tara bandu atu respeita ba area naturais nian, hodi hakotu violensia, hakotu mos prosesu hadau ema seluk nia rain.
“ita koalia kona ba demokrasia, maibe ita rasik haluha oinsa ita respeita ema seluk,”dehan Adão de Araoju,Administrador Sub-distrito Metinaro.”ami agora hatene ona maneria oinsa atu hakotu violensia no atu hakuak ema hotu,”afirma Nia.

Tuir komunkadu ne’ebé media ne’e asesu hosi UNDP (United Nations Development Programme) iha kuarte ne’e (03/08) katak UNDP serbisu hamutuk ona ho Governu Timor Leste atu hakotu violensia no konflitu ne’ebé oras ne’e iha Timor Leste.

Koalia kona ba seremonia ritual tara bandu ne’e,UNDP Country Director Mikiko Tanaka hatete, “Tara Bandu hatudu katak Timor Leste hanesan nasaun ne’ebé sei hasoru hela ho problema tan ne’e dialogu ho tara bandu maka dalan ida uniku teb-tebes atu hakaotu konflitu no hakiak dame liu hosi seremonia ritual ne’e”.
“ita tenki hakiak dame,unidade no stabilidade,” Felis Rodrigues reprezentnate membru Arte Marsiais.”ba futuru problema sei hakotu violensia, maibe ita tenke bolu malu hodi buka solusaun”.

Entretanto UNDP mos suporta orsamentu USS $ 3 Milloens liu hosi Ministeriu Solidariedade Sosial atu fó treinamentu kona ba mediador no oinsa atu hakotu violensia iha Distrito sira hanesan Distrito Ermera,Dili no Baucau.enkuantu treinamentu ne’e foka liu ba autoridade lokal,lia nain.(TE)