quarta-feira, 6 de julho de 2011

TS: Xanana Will Present TL Strategic Development Plan in TLDP

Wednesday, 6 July 2011

East Council Minister announced that PM Xanana will launch of the Strategic Development Plan at the Timor-Leste Development Partners Meeting opens up opportunities for world’s best partnerships.

The Timor-Leste Strategic Development Plan 2011 – 2030 will be launched July 12 on the first day of the Timor-Leste Development Partners Meeting (TLDPM) at the Dili Convention Centre. The plan, which sets the course for Timor-Leste’s development trajectory over the next 20 years, is the product of wide ranging research, study, reflection and consultation by the Government of Timor-Leste, country stakeholders and the People.

In 2010 Prime Minister H.E. Kay Rala Xanana Gusmão crossed the country, personally visiting every one of Timor-Leste’s 65 subdistricts to discuss the opportunities and challenges that lay ahead for the nation, holding open meetings for inclusive consultation with the citizens of Timor-Leste. From the outset it was seen as critical that the SDP should be a Timorese plan for the Timorese people; a plan “country owned” and in its implementation “country led.”

The acceptance and emphasis on the country ownership of development is now supported by all major agreements on development partnerships including the Paris Declaration (2005), the Accra Agenda for Action (2008), the Dili Declaration (2010) and most recently, the Monrovia Roadmap (2011). Timor-Leste has played a lead role in advocating for more effective development partnerships as chair of the g7+ and co-chair of the International Dialogue for Peacebuilding and Statebuilding. Now representing 17 countries and some 350 million people across the globe, the g7+ provides solidarity and support for all who are seeking the best possible partnerships as their countries say “Goodbye Conflict and Welcome Development.”

The upcoming Timor-Leste Development Partners Meeting offers an opportunity for Timor- Leste and development partners to set new modalities and engagement efforts in the coordination and alignment of development assistance to the national plan. Moving from the short-term framework of annual National Priorities to this long term SDP now enables long term planning on the part of development partners which can lead to a more cohesive effort; avoiding the fragmentation, competition and parallel systems of the past, and accelerating progress towards the achievement of common goals articulated in the SDP, an improvement in the quality of life of the Timorese People and the delivery of a uniquely Timorese vision for Timor-Leste.

Ágio Pereira Secretary of State for the Council of Ministers noted “our pathway to development is one that is defined and owned by the Timorese people, so we can walk together in the direction we want to go. With our SDP to guide us, and as our citizens, the Government, Civil Society and Development Partners continue to share in Timor-Leste’s success story, we express our thanks for the many efforts made so far and look forward in these coming days to working together, looking for new and innovative ways to create world’s best practice in the coordination of development assistance; harmonized and aligned to this new national plan.” 

Today is the AMP coalition meeting and according to Tempo Semanal Source said the meeting is to discuss the presentation the Strategic development plan to the Parliament for approval.

In the meantime some donor countries reluctant to support financially the plan.

GOVERNASAUN XANANA KONSEGE REDUZ POBREZA

 Jornal Nacional Diário, 08.07/2011

Governasaun Primeiro Ministro, Kay Rala Xanana Gusmão halo esforsu makaas konsege ona hadia povu nia moris, li-liu bele reduz ona pobreza iha timor-Leste.

“Ami husu atu membro governo hotu apoia Primeiro Ministro Kay Rala Xanana Gusmão atu dezenvolve seitor seluk iha ekonomia rai ida né nian hodi bele reduz pobreza, disgualidade ekonómika no lori bem-estar ba povo nia moris” afirma Sekretário Geral (Sekjer) Partido Congresso Nasional da Reconstrução de Timor (CNRT) ba jornalista sira Kuarta (06/7) iha Bairos dos Grilos.

Nia hatutan, tinan hat (4) ona mak governo ida né halo buat barak. Komessa hosi 2007, kuando mossu mai, goverrnu mewarisi krize polítika ida nebé todan tebes, ho IDP’s barak, problema polítiku-militar ho seluk tan. Maibé iha tinan rua (2) nai laran deit, governu ida né ho Maun Xanana Gusmão nia lideransa nebé nudar prezidente Partidu CNRT konsege resolve kuaze hotu, no hadia buat foun barak, liu-liu lori estabilidae ba rai ida né.

Meski durante tinan tolu (3) ikus né (2008-2010) hafoin CNRT ho AMP kaer ukun, kresimento ekonomia Timor-Leste buras tebes. Tuir National Human Development Report 2011, nebé lansa hosi UN Development Programme (UNDP) hamutuk ho President Jose Ramos-Horta, progressu barak mak halo ona atu hamenus pobreza nebé husik hela hosi governu ida uluk, tenik Sekretário Geral CNRT nian né.

Dionísio Babo hatutan tan katak hosi relatório né hatudo katak Timor-Leste nia Human Development Index (HDI) desde Xanana Gusmão sai Primeiro Ministro (PM) Timor-Leste nia valor HDI saé makaas tebes, nudar paíz kiak, sae ba pozisaun 120 hosi 169 iha mundu. HDI né mós hatudu mo-mos katak entre 2007 ho 2010, Timor-Leste nia nível esperansa da vida aumenta tan tina rua, no tuir relatório Banku Mundial iha 2010, Timor-Leste nia kresimento ekonomia sae tama iha kategoria a’as iha mundo. Agora dadaun, rendimento per capita ba ema ida sae besik ona 300 por-sento.

Tuir Babo, relatório né mos hatudu katak maske iha 2006 mossu krize polítika nebé halo kresimento ekonomia tun ba negativu tanba falhansu iha governu anterior, governu Xanana Gusmão konsege servisu maka'as tebes hodi resolve krize social politika, estabelese prioridade nasionais hodi dezenvolve nasaun né. Tanba né desde Xanana Gusmão kaer governu ida né Timor-Leste konsege rekopera no atinji kresidmento ekonomia nebé a’as (por volta 12%), no hatene gasta ossan didiak tuir método nebé sublinha ona iha Fundu Petrolífero no tanba ida né hatudo mos kresimento igualdade ekonomia sae dadaun.

Dionisio Babo hatete katak, ita sei iha problema konaba distribuisaun de rekurusus (pemerataan) no tanba né ho kresimemto ekonomia nebé diak, konfiansa balideransa polítika nebe diak, no klima estabilidade nebé kondusivu, povo nia moris sei diak liu tan iha tinan hirak mai.

Karik povo fiar CNRT mak kaer ukun iha 2012, CNRT sei halo polítika ida nebé fokus liu ba redusaun pobreza liu hosi polítika ekonómika ida nebé laos tau deit enfase iha kresimento maibe iha diversidikasaun de rekursus ba to iha areas rurais. Tanba né Primeiro Ministru Xanana, liu hosi Plano Estratégico Dezenvolvimento (PED) sei komesa halo desentralizasaun Administrativa (Camâra Munisipáis) iha 2013 ba oin, halo uma ho bairros pilotos (uma 5 aldeias ida) komessa hosi aldeias hotu, hadia infraestrutura (ahi, be mos ho estradas rurais) no garante kresimento ekonmia eklusivamente.

Além ida né, Babo mos hatete katak, polítika né sei la-bazeida deit ba kresimento hosi leten, maibe kresidment nebe ekilibradu, tanba ida ne’e tuir prinsipiu Plano Dezenvolvimento CNRT nian nebé ho karakterístio “Integradu, Ekilibradu no Sustentavel”.

Tanba né Babo hatete katak karik povu fo fiar ba CNRT ho maun boot Xanana Gusmão atu kaer goeernu iha 2012, além de kontinua polítika sira iha né sei buka meios atu hadia polítika nebé durante né lao ladiak, no buka hamenus Korupsaun nebeé ema barak koalia mossu dadaun iha governu nia laran. Tanba ida né, CNRT sei uza ossan mina nian ho didiak hodi bele promova no dezenvolve sector seuk iha ekonomia, tanba tuir nia, mina né nudar rekurso ida temporario no iha tempo ikus mai sei hotu.

Tanba né fokus né tenki fo atensaun oinsá governo aban bainura uza ossan mina nian ho efisiensia tuir enkuadramento legal nebé iha katak tuir lei petrolífero tenki uza ossan tres porsento (3%) deit hosi rendimento sustentavel atu implementa politika kresimento nebé favorese ema kiak, dezenvolve ekonomia rural, promove seitor privadu no enkoraja produktividade produto local nebé bele kompete iha merkadu internasional.

Parte hosi dezenvolvimetno ekilibradu ho sustentavel né mak tenki refere ba dezenvolvimento ida nebé tuir realidade Timorense, katak maioria Timor oan (70%) moris hosi agrukultura no ema barak mak depende sira nia moris tomak ba seitor agricultura. Tanba né mak importante atu hadia moris iha sector ida né presiza halo estrategia lobuk ida hanesan aumenta proktividade agríkula, promove difersifikasaun ai-han, dezenvolve processamento agrikultura nian, loke merkadu iha areas rurais nebé bele halo ligasaun ho areas urbanas ho mos fo atensaun ba produtos potensiais hodi bele komersializa.

Ida mos mka tenki idnetifika industrias kik-oan nebé ne potensial iha areas rurais nebé bele dezenvolve mos ekonomia rural (das).

Dionisio : CNRT Iha Planu Dezenvolvimento nebe Integradu, Ekilibradu No Sustentavel

CJITL Flash, Universidade Nasional Timor Lorosae no Universidade Vitória Australia organiza debate nakloke ida ho Lider Partidu Politiku ho tema “Koñesimentu, atitude no abilidade ba dezenvolvimentu Timor-Leste”.

Iha oportunidade  ne’e Sekretáriu Jeral Partidu CNRT  Dionisio Babo hateten katak Partidu CNRT iha nia planu dezenvolvimento hatoda-an iha prinsipiu tolu nia leteb Integradu, Ekilibradu no Sustentável ba prosesu dezenvolvimentu nasional.

"Planu ne’ebé integradu signifika katak politika Partidu CNRT hare ba aspetu hotu-hotu hanesan ekonomia, infrastrutura, edukasaun, saúde, justisa no agrikultura ho mos seitores seluk" dehan Dionisio Babo Iha nia Diskursu Segunda 04/6 iha CCD.

Nia Hatutan katak Planu integradu sira ne’e mak CNRT fo prioridade liu hodi  implementa iha prosesu dezenvolvimentu nasional. Ekilibradu tanba tenki iha ekilibrius entre areas rurais ho areas urbanas, no labele bias deit ba parte ida.

Nia hatutan katak politika Partidu CNRT nian katak planu estratéjiku dezenvolvimentu nasional-PED tenke ekilibradu duni ba área rural sira hodi bele fo sustentabilidade ba sira ne’ebé iha área rural.

CNRT mos iha planu sira tenke iha sustentabilidade, planu ne’ebé sustentável katak planu sira ne’e tenke refleta duni ba dezenvolvimentu nasional.(Domingos da Silva/CJITL)

terça-feira, 5 de julho de 2011

Eleisaun direta Partidu FRETILIN, atu lejitima deit lideransa eterno Lu'olo/Alkatiri

Dili, Aileba Lian. Eleisaun direta ba lideransa Partidu Fretilin ne'ebe lidera husi Lu'olo/Alkatiri, atu lejitima deit figura lideransa nain rua nian. Maske sira nain 2 kaer ka ukun ona partidu Fretilin tinan 10 (2001-2006,2006-2011) maibe Lei ka regulamentu sira ne'ebe hakerek iha Estatuto Partidu Fretilin nian,aprova husi kongresu tinan 2001,katak"lideransa limite ba periudu rua deit".

Fakta maka ne'e, lideransa Lu'olo/Mari Alkatiri,kumpri ona periudu rua, maibe CCF hola dezisaun hodi kontinua ho lideransa nain rua, maske seidauk halao kongresu maibe altera ona dadaun Estatuto Partidu Fretilin, hodi ba atende ba interese ba manutensaun lideransa nain rua nian, Lu'olo/Mari Alkatiri nudar lider eternu ba Partidu Fretilin.

Se tuir regras normal, iha kongresu maka bele altera konaba Estatuto Partidu Fretilin nian hodi loke dalan ba hatutun lideransa Lu'olo/Mari Alkatiri. Maibe realidade oin seluk,partidu Fretilin adopta modelu eleisaun direta hodi lijitima deit lideransa eternu, Lu'olo/Alkatiri!

Eleisaun PR 2012 : Jose Luis: " Hau Prontu Servi Povu ”

.

Jornal Nasional Diário - Tersa, 05 Jullu 2011

Dili-Eleisaun Prezidensial iha 2012, Vice Primeiru Ministru (PM) José Luis Guterres afirma, nia pronto ona povu Timor Leste iha kualker momentu, maibe oras ne’e nia sediauk deside nia an atu sai kandidatu ida.

“Hau preparadu desde uluk kedas, atu serve povu Timor Leste iha kualker pozisaun, iha Governu ka la iha, iha lideransa partidaria ka lae, hau nia komitmentu atu serve povu Timor Leste ne’e desde uluk kedas no kontinua nafatin iha futuru,” hateten Vice Primeiru Ministru Jose Luis Guterres ba Jornal Diario, segunda, (4/7) iha Palacio do Governu, bainhira husu kona ba nia naran ne’ebe oras ne’e sai iha publiku hanesan kandidatu ida ba eleisaun presidensial 2012.

Vice PM Jose Luis Guterres mos sauda ema tomak ne’ebe partidipa iha prosesu indikasaun kandidatus ne’ebe publikus refere oras ne’e, nia hatene katak, iha naran sira ne’ebe sai iha media ne’e, ema barak i balun seidauk tama, ida ne’e liberdade ba espresaun opiniaun e ne’e diak ba ema hotu.

“Ba hau nia an rasik, desizaun atu kandidata a’an ka lae ba eleisaun Presidensial mai, ne’e so iha fulan depois de outubro, mak depois sei haree, tanba iha prosesu lei eleitoral ne’e iha datas ne’ebe ita tenki kumpri,” koalia Jose Luis Guterres, nia parte hakarak hatene deit katak, tempu sei to’o para populasaun iha Timor Leste tomak partisipa iha elisoens i iha tempo ne’e maka sira sei eskolha ema ne’ebe sira hakarak.das

segunda-feira, 4 de julho de 2011

Xanana mak Salva Alkatiri ka Alkatiri mak Salva Xanana ?

By Jose da Costa


Ikus-ikus ne'e FRETILIN BP7 hamosu propaganda no estrategia politika baratu ho nia Autor mak Mari Alkatiri, kuase iha fatin hotu nebe FRETILIN halo konsolidasaun ba, fila ba fila mai mak dehan Xanana iha ona Tahu laran, so Ita mak sei salva Xanana ka hasai Xanana husi tahu laran.
"Ita", signifika iha ne'e mak Mari Alkatiri, komu nia transforma ona FRETILIN ba nia aset pribadi entaun nia hakarak atu dehan katak so ita FRETILIN (So Mari mak bele salva Xanana) ka hasai Xanana husi tahu laran. Deklarasaun ida ne'e, halo ema barak hakfodak sera ke ida ne'e mak dehan soe rai rahun ba povo nia matan atu labele hare buat realidade sira nebe akontese durante ne'e iha palku politika? ou atu desvia atensaun publiko nian liu-liu membro FRETILIN sira nian nebe iha ona dalan ba CNRT atu fila fali, ka materia kampanha mak laiha ona tamba laiha ona fundamentu atu koalia? pergunta hirak ne'e so Mari mak bele fo resposta tamba nia mak fo sai lia fuan sira ne'e.

At liu fali, kala doktrin tiha nia elementus oan sira nebe iha kraik ho liafuan propaganda baratu sira ne'e, ikus mai tama sai uma no fatin balun hodi dehan tan, Mari ho Xanana sei hamutuk iha eleisaun geral 2012. Maibe buat estranho nebe elementu sira joga iha kraik mos mak dehan fali tuir lei ema lebele sai Primeiru Ministro ba Periodo rua, entaun maski karik CNRT mak manan mos sei husu ba FRETILIN atu ukun. Hau senti laran makili oitoan, tamba propaganda sira ne'e, baratu tebes, no buat nebe hau labele imagina mak se konfia an dehan partidu historiko tamba sa mak tenke soe lia bosok ba publiko.

Mari Alkatiri ka FRETILIN mak atu salva Xanana nudar statementu ida nebe laiha base moral. Tamba temi ema seluk nia naran iha nia mensajen politika sa tan Presidente partidu ida nian. Halimar oitoan, hau atu dehan Mari iha hela tahu laran hakarak salva Xanana ba tahu laran hotu? duvida bo'ot. Uluk kuandu Xanana iha serku laran iha Aitana, no iha fatin seluk tan, durante luta ba Timor Leste nia independencia, Mari la mehi atu salva Xanana, Mari toba no hemu diak iha liur neba. Agora ukun an ona, Mari Hakfodak atu salva fali Xanana. Mensajem politika labarik sira nian. Agora komu iha ona situasaun difisil iha palku politika entaun temin netik salva Xanana para povo hanoin oh Mari mos SALVADOR. Ita parese tenke bolu naran "MARI SALVADOR ALKATIRI". Biar nune'e memoria povo Timor nian sei fresko hela, katak Mai ho nia elementu sira mak bolu Xanana Traidor, no hakarak hatun masa liu husi Marca da Pas atu hatun Xanana. Kuitadu teki-teki fila an tiha, maibe "La hetan Babol".

Molok Mari hakfodak atu salva Xanana, Xanana Salva ona Mari antes kedas. Salva Mari oinsa?
  1. Iha 3 de Marco 1981, wainira iha Confrerencia Reorganizasaun da luta, Xanana mak hakarak sai  Presidente da Fretilin dalan luan hela, maibe Xanana lakohi tamba nia preokupa ho funu. Xanana fo garantia ba Mari atu sai lider da FRETILIN.
  2. Iha 1998 iha ona Reformasi nia laran, husi Cipinang, Xanana haruku Mau Hodu ba to'o Sydney no hakerek karta ba FRETILIN atu organiza an nudar partidu. Husi neba dala ida tan Xanana Salva Mari atu sai ulun ba FRETILIN nian.
  3. Iha 2001, ema barak ba Loby inklui partidu kiik sira balun, atu desolve CNRT (Conselho) no hari partidu seluk hodi hasoru FRETILIN, maibe Xanana dehan, lalika tamba hau nia pasagem sira mos hamutuk ho FRETILIN. Dala ida tan Xanana Salva Mari atu sai lider bo'ot no Heroi bo'ot ba FRETILIN.
Hare husi pasagem sira nebe mak iha hatudu katak, molok Mari hakfodak atu salva Xanana, Xanana halo uluk ona ba Mari iha tempu hirak liu ba kotuk. Nebe la tama iha logika se Mari ka FRETILIN mak atu salva fali Xanana. Se Xanana hakarak halo koligasaun, nia sei halo koligasaun ho patidu seluk, laos ho FRETILIN.


Hakarek nain nudar Vendedor ikan iha tasi ibun Lecidere - Dilli

QUO-VADIS POLITIKA IHA TIMOR-LESTE OHIN LORON


Leitores sira:

Diskussaun iha karaik ne adapta hosi diskusao iha RENETIL@yahoogroups.com, tinan hirak liu ba, maibe sei iha relevansia ba analize politika ohin loron.

(I)

By Teodoro 


Iha hare fenomena boot ida iha politika Timor ohin loron. Dala barak, ema barak sai fali mau-lambe ho builambe. Ema bolu malu mau lambe ho mau kose los, tanba sira nia politik balu isin moris tebes muda nia kor kuandu ninia partido sai fraku ona.

Ita hare deit, balu deputado, balu president ho dirijente husi partido seluk, agora sira halai rame-rame ba CNRT tanba sira nian partido rasik iha eleisaun mai ne mate ona. Ema sira ne, ita analisa didiak iha lista partido hanesan CNRT, bele hare ema barak iha neba. Ema sira ne balu dala-ruma iha ambisaun atu ba kaer partidu nia lideransa tanba deit iha ambissaun nebe boot tebes.

Infelismente, ita hare ema buka poder mak barak liu do que luta ba principio hodi hadia povo nian moris. Parasit ho paraquedistas sira ne susar tebes atu hadia povo nian moris, tanba sira halo politika musiman deit, maibe laos ho konviksaun. Ema hotu hateten aat Alkatiri, termasuk hau, maibe hau foti chapeu ba Alkatiri tanba nia hatene defende ninia principio ho konsistente, maski ema barak la gosta nian.

CNRT ne sai fali hanesan fatin penampungan ba ema frustrado sira nebe la iha kapsidade atu kombate mesak Fretilin, sira buka rame-rame tabele ba CNRT hodi les lisuk Fretilin.

Hau sei lembra, sira balu iha Fretilin Mudansa, sira nia hatan partido opozisaun sira dehan katak,"se mak tuku Fretilin liman sei sai tuk, tanba Fretilin besi-asu".

Maibe agora sira rasik rame-rame tuku Fretilin e Fretilin sai tiha hanesan bibi malae diak ida nebe la halo reaksi ida. Afinal besi-assu ne hanesan fali sumasu mamar ida nebe konfortavel los ema tuku, tebe, toba no tuur iha leten. To'o Alkatiri ho Lu Olo dada is labele no hakilar husu tulun mos sira tebe i tuku nafatin.

Lu Olo mos beik, Alkatiri uluk dudu uluk nian ba kandidato presidente hodi ema bomba tasak no to lakon tan. Lu Olo liman ain tebe tun saen hanesan bibi maten ida iha tsunami rai maran ida. Agora Alkatiri mos tauk no nakdedar ona, neduni nia dehan nia lakohi ona halo parte iha Governo mai se Fretilin manan, maibe nia hakarak kaer nafatin partido hodi prepara ba eleisaun 2012.

Alkatiri hatene Fretilin sei lakon iha eleisaun legislativa ne, neduni nia antecipa tiha ona katak la sei halo parte Governo Fretilin mai, maibe nia atu prepara partido ba eleisaun 2012.

So Alkatiri deit mak moe la iha, kaer partido to'o partido lakon rabat rai mos lakohi husik ba ema seluk salva partido.

Ne hatudu katak Alkatiri laos ema estratega diak ida hanesan baibain ema hanoin. Ema estratega diak ida, tuir lolos nia hatene katak tanba nia mak hodi halo partido sai nakfera no lakon, neduni tenki fo fatin ba ema seluk, maibe Alkatiri sei hakarak boot nafatin to'o Fretilin mate los tiha ona mak foin nia para.

Dala ruma ita nia kabun mos makili, quando rona boot Ojectil nian dehan sira halo encontro hodi estuda fraqueza Fretilin nian iha nebe mak halo Lu Olo la manan. Ema buta huruf deit mos hatene katak Lu Olo lakon tanba Fretilin, maibe sira ne sei estuda fali hanesan ema atu estuda ba fulan nebe tenki halo investigasaun barak.

Kader partido nian mak ema sira hanesan ne, entaun Fretilin hein tama museu deit ona.

(II)

Abel Pires da Silva

Fretilin nia problema lo-los ne ema hotu hatene tiha ona: Alkatiri!!! Arogansia nebe mak nia halo ba ema hotu:

1. Timor dehan laiha Uma Lisan!
2. Sarjana husi Indonesia nia dehan Supermi!
3. Resistensia nia dehan Kaixote!
4. Eis-FALINTIL nia bolu Fuk -La-Fase!
5. Igreja dehan halo GOLPE no laos povo mak hili!
6. Xanana ho Ramos Horta, nia dehan truka kuartu!
7. Bispo sira dehan lalika koalia politik tanba Vaticano mak hatudu ho liman deit!
8. Padre/madre sira dehan lalika mete politik!
9.Des-empregu nia dehan Diak liu Nonok! Hare ba Ke'e Fehuk!
10. Ema kiak sira nia dehan Fahi Krekas!

Lu-Olo rasik mos hatene tiha ona, katak Alkatiri mak hun problema ba Fretilin. Durante tinan 5 nia laran, Alkatiri mak setir hela Lu-Olo liu husi nia Adviser ida naran Harold Mucho ne! Ema ida ne la hatene mai husi nebe, maibe sai tiha Lu-Olo nia adviser, isola Lu-Olo husi camarada sira seluk. Praktis, Lu-Olo hein tuir deit saida mak Alkatiri hakarak.

Ita bele halo analisa tun-sae dehan at Fretilin, katak Fretilin atu tama museu mos, Fretilin sei la lakon husi mapa politiku TImor nian!

Hasai tiha Alkatiri, entaun ema ida sei laiha tan razaun atu trata at Fretilin! Fretiln sei hamrik hamutuk fila fali kuandu CAUSA-PRIMA problema hotu-hotu iha Fretilin (Alkatiri) hasai tiha ona!!!

La kusta buat ida mai Fretilin atu manan fali votus nebe mak lakon!

(III)

Victor Tavares


Ita koalia buat aat hirak iha Fretilin ne'e ba ita nebe ho hanoin mos ne'e diak, atu ema sira Fretilin bele reflete hodi buka mudansa. Maibe ba ema Fretilin sira justru la gosta ema seluk koalia sira nian partido nian problema maibe anehnya sira nian partido mout dadaun ona, sira seidauk rekonhese katak partido Fretilin hanesan ema ida karik hetan trombose bele hetan paralizia. Aneh liu tan sira sei hahii aas Alkatiri nebe ita hotu haree momos hakoi moris Fretilin hodi ninian ambisaun pesoal. Maibe ema sira nebe sei haleu MA nian sorin seidauk hanoin hetan konsekuensias todan nebe Fretilin nudar partido boot ida iha Timor hetan dadaun, sira sei kumu metin istoria funu hahu hodi doko liman hatauk povo, atu povo fiar nafatin sira no hili nafatin Fretilin hodi ukun.

Ha'u nudar Timor oan nebe kuaze kalan-loron kritika Mari Alkatiri ho dirijentes boot sira iha Fretilin no mos sempre alerta problemas nebe Fretilin iha, ida nee la'os la gosta Alkatiri pessoalmente ka ba ha'u nian intereses hodi hateten aat Fretilin lae ! Maibe rasional no siente katak partido boot hanesan Fretilin ninian ejistensia no "forte" ka boot hanesan ho ninian naran ne'e importante tebes iha ukun an ida ne'e nian laran.

Tanba iha realidade povo Timor, balu sei fo ninian fiar ba partido ida ne'e.

Karik Fretilin ninian ejistensia ne'e iha realidade partido nebe solidu, konsensual, no funsiona tuir NORMAL nian, se karik nune'e ha'u mos la retira ha'u nian simpatia no apoio ba partido historiku ida ne'e, i se mak hatene karik ha'u bele defende liu fali ema sira mate bandeira hun. Infelizmente Fretilin nebe ha'u hatene ninian ejistensia iha anos '70, atrai ha'u nian simpatia durante anos '80, maibe hahu 2001 Fretilin sai buat seluk ida nebe halo ha'u lakon fiar tomak. Neduni, horiseik ha'u hato'o ba maluk Timor oan ida nebe duvida tebes ho ha'u nian pozisaun, até husu ha'u atu la bele preokupa demais ho Fretilin, dehan katak Fretilin iha estrutura etc.etc.

Ohin ha'u hakarak repete tan hato'o ba maluk Timor oan sira nebe halibur hamutuk iha Fretilin katak, ha'u preokupa duni, ha'u nian preokupasaun karik hanesan mos ho ema barak nebe balu la iha meius hanesan ha'u no sira seluk atu hodi hato'o sira nian preokupasaun liu hakerek iha meius de informasaun. Secara akal sehat babain ema nian kritikas ba funsionamentu organizasaun nebe ladun diak ka ba lideres ruma nebe ninian atitudes la diak ne'e atu hetan efeitu nebe diak, atu iha mudansa iha funsionamentu ka metudus organizasaun nebe la diak ka atitudes lideres sira nebe aat. Maibe em jeral ema haree buat ne'e husi segi aat deit nebe ema nian kritikas, sujestoins hirak mos la iha efeitu tanba interpreta indevida kritikas ka sujestoins barak nebekonstrutivu.

É muita pena !

Bom dia ba hotu-hotu !