domingo, 26 de junho de 2011

(1) Mari Alkatiri hakarak salva an, hahu tabele ba naran Xanana: (2) Sunu Bandeira,probaganda baratu no uja metodo antiga

Sekretariu Jeral Partidu Fretilin/Revolucionariu, hahu dadaun buka dalan ba salva an. Iha dalan barak, oinsa maka fila lalais ba kaer ukun ka poder.Kadeira poder ne’e ba Mari Alkatiri ne’e, la hetan ne’e ladiak. Kalan toba la dukur, iha metodu rihun ida ho resin maka uja no buka aplika oinsa maka fila lalais ba kaer ukun. Hela kleur liu nudar Oposisaun ladiak,tanba ne’e maka wainhira AMP foin hahu ukun, Mari Alkatiri ho ninia diskursu katak target fulan nem (6) to’o tinan ida (1) AMP monu. Promete liu husi mobilize massa ba Marcaha ba Paz. Ikus mai iha 20 Maio tinan 2009, bandeira Monu, Mari Alkatiri hananu katak bandeira monu, governu Monu, Xanana monu.
Mari Alkatiri buka sai sik dor ida, maibe ninia sik sira ne’e dala barak maka faila.Tanba ema ne’ebe atu sik buat ruma los,tenki fiar ba buat ne’e,maibe Mari Alkatiri la fiar no hatene maka halimar nanal deit,bobar lia tun sae, tinan 3 ba kotuk dehan aat ba Xanana,insulta tun sae. Ikus mai dehan diak fali ona,atu salva husi tahu laran. Afinal lolos ne’e maka Mari Alkatiri maka iha tahu laran,oinsa uja Xanana hodi hasai nia husi tahu laran. Hanesan mos Mari Alkatiri uja naran Fretilin hodi ba kaer ukun,uja naran sira hanesan Rogerio Lobato hodi kaer ukun,ikus mai nia husik hela sira ne’e. Agora objektivu maka uja Xanana hodi atinji ba ninia objektivu pesoal maka fila ba kaer ukun no manipula ba aparelu poder politika,poder ekonomika no judicial! 
 


Sunu Bandeira,probaganda baratu no uja metodo antiga

Dili. Foin dadaun ne'e, komunidade hakfodak ho asaun sunu bandeira iha Suku Bekora,Sub-distritu Cristo Rei, Distritu Dili. Tuir sasin iha terenu katak, sunu bandeira ne'e provoka husi klosan sira husi partidu balun ne'ebe hemu tua to'o lanu tiha hafoin ba sunu iha bairo ne'ebe laos pertence ba partidu ne'ebe ninia bandeira sunu ne'e. Provoka reasaun husi klosan sira husi partidu ne'ebe maka sira nia bandeira hetan sunu. Tuir sasin husi sra. Bisoko ne'ebe konsidere nudar,"Keta Hakfodak Ba Ilustrasaun Polítika Sira Ne’e (http://partidocnrt.com)". Hakerek iha web CNRT nian,"Iha parte ida ne’e, hamosu provokasaun atu halo povu hakfodak no halai tan maibe povu la’os beik atu monu tan ba raikuak . Povu hatene ona saida maka diak no saida maka aat tamba ne’e husik povu maka deside nia hakarak tuir razaun no vizaun polítika ne’ebé partidu sira hato’o ba povu iha Nasional to’o Baze liu husi sira nia programa.
Iha parte seluk, hamosu provokasaun ne’e atu destroi relasaun no konfiansa povu ho lider politiku sira no lider ho lider sira. Ida ne’e sintoma moras politiku nia ne’ebé seidauk tasak. Ida ne’ebé halo ka sunu Bandeira ne’e karik nia la’os ema timoroan, se nia ema rai nain tenke hanoin uluk maka halo asaun la’os halo nara-naran deit.
“Ita tenke konsiente ba saida maka ita halo tamba bandeira ne’e objetu ida ne’ebé laiha liafuan ,ita mos tenke hanoin katak bandeira ne’e ema barak sosa ho ran , nia nega matebian sira nia ruin no ran, matebian sira sei husu no hare nia.(idem)”.


Se maka moris iha okupasaun Indonesia nia ukun,sunu bandeira ne'e probaganda ne'ebe konsidere nudar baratu no uja metodu ne'ebe uja iha Indonesia nia ukun. Oinsa maka sunu ka destroe objektu ne'ebe simboliku ka sagradu hodi provoka hirus ka eufuria husi komunidade. Exemplo deit, iha tempo okupasaun,dala barak maka destroe objektu sagradu sira hodi provoka hirus husi komunidade hasoru okupasaun Indonesia. Ida ne'e pratika ida iha tempo okupasaun nian. Agora mos hanesan,laos tempo ona karik.

Publiku mos kestiona ba Partidu Oposisaun Fretilin ne'ebe uja momentu ida ne'e hodi halo probaganda. Liu husi Parlamentu Nasional,liu media, hotu-hotu hananu muzika katak "Sunu bandeira bele provoka instabilidade". Karik ida ne'e duni maka objektivu, maibe hare husi reasaun komunidade,liu husi sasin sra.Bisoko no sel-seluk tan hatudu katak, povu mos matan moris no neon nain hela,lakohi monu tan ba lasu sira ne'e!

quinta-feira, 23 de junho de 2011

Keta Hakfodak Ba Ilustrasaun Polítika Sira Ne’e

Addthis
 
Dili- Relasiona ho kazu Becora “ sunu Bandeira Fretilin” , “hau nudar membru povu no sidadaun Timor nian hakarak hateten deit katak ita nudar timoroan keta hakfodak ba ilustrasaun polítika sira ne’e tamba ema ne’ebé hela iha Timor durante Invasaun Indonésia hatene ona ilustrasaun polítika sira ne’e”.
Tenik Bisoko, iha nia servisu fatin, loron 22/06/2011.

Iha parte ida ne’e, hamosu provokasaun atu halo povu hakfodak no halai tan maibe povu la’os beik atu monu tan ba raikuak . Povu hatene ona saida maka diak no saida maka aat tamba ne’e husik povu maka deside nia hakarak tuir razaun no vizaun polítika ne’ebé partidu sira hato’o ba povu iha Nasional to’o Baze liu husi sira nia programa.

Iha parte seluk, hamosu provokasaun ne’e atu destroi relasaun no konfiansa povu ho lider politiku sira no lider ho lider sira. Ida ne’e sintoma moras politiku nia ne’ebé seidauk tasak. Ida ne’ebé halo ka sunu Bandeira ne’e karik nia la’os ema timoroan, se nia ema rai nain tenke hanoin uluk maka halo asaun la’os halo nara-naran deit.

“Ita tenke konsiente ba saida maka ita halo tamba bandeira ne’e objetu ida ne’ebé laiha liafuan ,ita mos tenke hanoin katak bandeira ne’e ema barak sosa ho ran , nia nega matebian sira nia ruin no ran, matebian sira sei husu no hare nia.”

Nia mos hateten tan katak bainhira timoroan ida konsiente ba nia asaun maka nia sei hatene resolve buat ida ne’ebé nia halo. Maibe bainhira nia ema hanesan “ cavalo mandado” tamba matan fuan naklosu ba ema nia sasan maka nia rasik sei tama ba raikuak. Hodi nia hahalok dun matak fali Partidu CNRT ne’e la’os tamba se nia ema militante CNRT nia la halo arbiru.

Doutrina CNRT hanorin atu respeita ema seluk nia direitu no iha demokrasia laran tenke respeita malu. Ema bo’ot sira hateten ida, ki’ik sira halo seluk, ida ne’e la’os doutrina demokrasia nia. Nia sunu bandeira ne’e nia rasik sunu nia an tamba viola doutrina demokrasia nia.

“Hau mos hakarak hateten tan katak timoroan ne’ebé lahatene polítika demokrasia nian lalika hatudu an tun sae deit tamba nia bele oho an rasik.” Dehan Bisoko.

Source: http://partidocnrt.com

O Governo do Xanana nao Fez Nada? Vamos la ver!

De Um Leitor!

- O governo resolveu a crise de 2006 e problema dos 200.000 deslocados internos por causa da inabilidade do governo Fretilin para garantir a estabilidade naquela altura e porque o Mari Alkatiri permitiu os seus ministros a distribuirem armas de guerra aos milícias (seguransa secreta) da Fretilin.

- O governo do Xanana, desde 2007, começou a pagar subsídios de terceira idade, para os aleijados, veteranos, viúvas e orfãos de guerra.

- O governo do Xanana, desde 2007, distribuiu maquinas de agricultura aos agricultores e que resultou em aumento da produção.

- O governo introduziu um programa de projetos de infra-estrutura por todo o país implementados por companhias timorenses distribuir assim a riqueza a todas as partes do país e produzindo melhorias.

- O governo do Xanana, desde 2007, pagou centenas de bolsas estudo para desenvolver recursos humanos capaz que beneficiará Timor-Leste no futuro. Muitas bolsas de estudo incluiem estudos na área dos recursos naturais como na área petrolífera que é tao importante para que Timor-Leste pode defender seus interesses neste campo.

Estas e muitas outras medidas do governo do Xanana que resultaram na reducão da pobreza em 9% como diz estatísticas de todas as instituições internacionais relevantes como o Banco Mundial e a PNUD. O aumento da expectativa de vida dos timorenses para mais 2,5 anos de vida.

- O governo comprou dois barcos de patrulha para defender a soberania Timorense atraves do impedimento da pesca ilegal que custa ao país muitos milhões de dolares cada ano. Mais compras estão no plano.

- O governo do Xanana, desde 2007, investiu forte no programa de electrificação nacional que vai fornecer eletricidade 24 horas por dia, que é um requisito básico ba o futuro desenvolvimento nacional para todos os sectores. Em Novembro de 2011 Dili e Manatuto vai começar a beneficiar com isto, e depois todos os distritos até o meio do próximo ano.

Estas são somente alguns ezemplos entre muitos exemplos de programas e projetos que tem sido e vao continuar ser implementados pelo governo.

O governo continua a pagar as pensões às figuras do antigo governo e parlamento como Mari Alkatiri, Luo-lo, etc e tambem pagar pelas suas luxuosas residências, novos jeeps cada 5 anos, consultores pagos demais mas que fazem nada, condutores, beneficios de saúde para eles e as famílias, 2 viagens ao estrangeiro por ano para eles e as famílias, escritórios com todas as facilidades com tambem internet. [sem qualquer proveito para nação]. Tudo isto graças a Pensão Vitalícia que a Fretilin conseguiu aprovar de pressa pouco antes de perder o poder.

Mas penso que não é suficiente e muito mais tem que ser feito.

O governo ja fez muito nada nos últimos 4 anos.

terça-feira, 21 de junho de 2011

FRETILIN RADIKAL: HALO PROPAGANDA BOSOK - JOGA KARAU

Dili - TDF: Horikalan (21/6) Mari Alkatiri ho Lu-Olo mossu iha TVTL hodi kondena ema nebe sunu Bandeira Fretilin nebe akontesse iha Bekora. Sira nain rua kondena assaun ne hodi dun-matak partido seluk, liu-liu CNRT ho Maun Boot Xanana Gusmão.

Rezultadu hosi sunu bandeira ne, militantes Fretilin Radikal lobuk ida tesik ba sunu ema inosente nia uma iha mota-sorin, no halo estargus ba ema nia kios, maske sira hatene katak, labarik ida lanu-todan mak sunu bandeira Fretilin nebe agora tara rebo-rebo hanesan na’an dendeng iha bairro hotu-hotu ne, nia aman ho inan militantes Fretilin radikal.

Ita la hakfodak tanba Mari Alkatiri ho Lu-Olo, hanesan bain-bain halo jogo kara, hatene katak sira mak halo jogo hodi buka simpatia, ka hodi hatuun partido seluk.

Buat nebe akontesse.
Iha loron 19 Fulan Junu Tinan 2011, iha aldeia Karau mate, Suco Becora, Sub Distritu Cristo Rei, akontesse buat nebe rezulta komunidade uma tolu (3), hetan estragus makaas no ema lakon buat barak.  Uma tolu ne’e nia nain no Material nebe hetan estragus mak hanesan:
1.      Sr. Jose Manuel do Rego.
Material nebe hetan estragus maka hanesan tuir mai ne:
1.      Sasan Kios quaze ema foti hotu
2.      Odamatan no janela ema sobu no baku a’at hotu,material nebe sira uja hodi estraga maka : Surik no fatuk.
3.      Jaleira ida hetan estragus ou tuda.
4.      Buli eletrik 1
5.      Nomos sasan dapur nian balu hetan estragus.
2.      Sr. Mozinha Maia.
Material nebe hetan estragus mak hanesan janela husi parte uma oin no sorin lo’os a’at hotu, hetan tuda husi grupu nebe asalta.
3.      Sr. Gaspar da Silva. Material nebe hetan estragus maka kalen iha dapur leten kuak no sasan dapur nian balu Informasaun seluk, tuir intrevista nebe ami hetan husi testemunha ba antes akontesemento ne, horas 15: 30 OTL,loron 20 Fulan Junu Tinan 2011 :

Testemunha (naran la temi) ida iha fatin ne, hatete katak antes akontesementu, iha Grupu ida mai husi Aldeia fatuk Francisco, Suco Camea,Sub Distritu Cristo Rei ba halo problema ho simpatizantes ASDT ho CNRT husi Aldeia Karau Mate. Testemunha ne mos dehan katak nia kuinese grupu ne’e tanba iha Grupu ne’e nia laran iha joven ida ho Naran Jose Amboy mai husi fatin nebe refere.

Grupu nebe mai halo problema taka hotu oin metin, uniku Jose Amboy maka testemunha ne’e kunhese ho diak tamba nia oin sai hela, ropa nebe Jose Amboy hatais maka kalsa badak ho ko’or metan, Jaket ko’or makerek (metan, mutin no mean) jaket nebe refere kompletu ho xapeo.

Grupu nebe hatete iha leten mai halo tiha problema ho joven sira iha husi Aldeia Karau mate iha oras ± 18 : 00 OTL. Akontesementu ne’e halo Joven sira husi Aldeia Karau Mate la simu, liu liu Joven ida ho konhesidu ho naran Maugunda tanba ne’e maka iha tempo neba kedas ± 18 : 30 /19:00 nia rasik diretamente ba hatun Bandeira Fretilin husi ai leten no sunu. Altura ne’e Maugunda mos lanu todan no lahatene se mak fo tua ba nia hemu.

Wainhira grupu husi Aldeia Fatuk Francisco hare katak Bandeira Fretilin nebe sira hasae, Maugunda sunu ona, maka Grupu husi Aldeia Fatun Francisco halo kedas asaun brutal hodi rezulta sasan sira nebe hatete ona iha leten.

Preciza investigasaun klean  ho JOGA KARAU

PNTL no Lideransa Lokal tun kedas no resolve ona maibe populasaun balu sei trauma.  Buat ida atu deskonfia, momento ne kedas, ema nain hat (4) hosi Luro-Mata mai ho taxi ho Samurai hotu, no polisia kaer tiha ona.
Tuir lolos, polisia tenki investiga jovem sira hosi mai buka problema iha aldeia Karau Mate hodi hare tanba sa mak Fretilin Radikal nia ema sira ne’e hakarak ba buka problema iha neba, depois tanba sa Maugunda lanu todan, no ba sunu bandeira. Buat sira ne hotu, Mari Alkatiri ho Lu-Olo hakarak subar hodi halakon sira nia salah. Francisco Branco rasik, deputado Fretilin radikal iha Bankada Parlamento, deklara katak problema sunu bandeira, bele halo instabilidade nasional, maske nia rasik hatene katak assunto ne'e Fretilin radikal nia ema mak provoka no halo rasik.

Misteriu ida ne’e so Komite Sentral Fretilin mak bele responde. Ita mos tenki hare katak iha tempo hanesan, Mari ho Lu-Olo, hatama sira nai kandidatura hanesan kandidatu úniku ba eleisaun Fretilin nian. Keta atu hado'ok tiha ema nai atensaun ba kandidatura uniku ne karik hodi “mengalihkan perhatian" (atensaun), hodi bele explora emosaun Fretilin Radikal nian karik, no haluhan tiha katak prosessu demokratiku iha Fretilin laiha?

Tanba sa mak, eam Fretilin radikal sira la barani hatama sira nia kandidatura seluk, alem de Mari ho Lu-Olo, maibe ema ida la koalia?


Tanba sa mak Fretilin Radikal la hare sira nia ema baku deputado Alberto (ASDT) nia uma rahun, Fretilin Radikal la halo kauza? no foti fali mak sunu bandeira?

Jogo Karau Fretilin ho Mari-Lu ne ema hotu hatene ona maibe Poilisia sei halo investigasaun klean liu tan hodi hare kazu ne nia hun. Durante ne, hanesan iha Watolari, Fretilin Radikal nia ema baku no ameasa ema CNRT ho partido seluk nian, maibe Fretilin radikal nunka halo kazu no hanoin deit hanesan buat normal.

Ita sei buka hatene saida mak sei akontesse ho propaganda bosokten sira ne hotu iha fim.

Seminar Internasional Ho Tema “Building Peace Beyond The Land Border”

Posted on by fundasaunmahein

Area Fronteira sai nudar fatin ne’ebe nakonu ho pontensial konfitus. Nune’e mos ho Fronteira entre Timor-Leste no Indonezia. Ho lokalizasaun numeru militar iha Fronteira ida ne’ebe barak tebes, bele mos hamanas situasaun politik.

Asuntu ne’e mak sai nudar topiku intersante iha seminar Internasional ho tema “ “Building Peace Beyond The Land Border” ne’ebe realiza iha salaun Universidade Pembangunan Nasional (UPN), Veteran Jogjakarta-Indonezia, Departementu Relasaun Internasional, Sexta, (10/6).

Orador hirak ne’ebe koalia iha seminar ne’e mak, Frei dos Martires da Costa , Peskizador Seitor Seguransa no Defeza  husi Fundasaun Mahein (FM),  Deonisio D. Babo, Eis Prezidenti Komisaun Amizade no Verdade (CVA), Fauzan , autor hakerek livru no Dosente Relasaun Internasional, no Asisten Deputi Pengelola Perbatasan Lintas Negara, Dr. Sumarsono.

Iha seminar Internasional ne’e hetan partisipasaun masimu husi estudante Timor-Leste no estudante Indonezia. Seminar ne’e rasik realize husi  grupu Studi Defensia Laboratorium Pertahanan dan Keamanan dan Asosiasi Mahasiswa Timor Leste, Universitas Pembagunan Nasional Veteran Yogyakarta.
”Asuntu barak mak akontese iha konflitu Fronteira. Hanesan hahalok intimidasaun hasoru povu sira ne’ebe hela besik iha Fronteira”, dehan Frei Guterres iha seminar Internasional ne’e. Nia mos kestiaona katak intimidasaun ne’ebe sempre halo husi elementu militar sira iha Fronteira nunka hetan prosesu legal.

Problema konaba konflitu iha  Fronteira bebeik ona, no hato’o ba parte governu maibe to’o agora seidauk iha solusaun adekuadu husi governu konaba konflitus iha Fronteira. Tuir Peskizador FM ne’e katak tuir lolos tenki uza sistem aprosimasaun maibe la’os ho violensia. Tanba, ho sistema violensia sei aumenta tan deit konflitus ne’ebe iha.  Tanba tuir Frei katak liu husi aprosimasaun kultura populasaun iha area ne’ebe refere bele minimiza volume konflitus iha Fronteira.

Orador seluk hanesan Asisten Deputy Pengelola Perbatasan Lintas Negara Dr. Sumarsono tenik konflitu ne’ebe mosu iha area Fronteira Timor-Leste no Indonezia ne’e tanba iha tendensia sosial entre povu Timor-Leste no povu Indonezia. Nune’e mos fator administrativu ne’ebe la klaru sai hanesan indikador ba konflitus iha Fronteira.

Liu husi biban ne’e mos, Perkizador FM kestiaona fila fali konaba alokasaun militar iha Fronteira ne’ebe ho numeru boot tebes. Ba Timor-Leste nasaun Indonezia nudar nasaun vizinu iha rai-ketan ho Timor-Leste, maibe ho alokasaun militar iha Fronteira bele hamosu fali presepsaun katak Timor-Leste sai nudar ameasa boot ba Indonezia.

Atu bele atinji objetivu ba Seguransa Umanu iha rai-Ketan entre Indonezia no Timor-Leste,  Fundasaun Mahein (FM) rekomenda ba governu rua ne’e atu halo politika aprosimasaun kultural tanba povu sira ne’ebe iha rai ketan, iha ligasaun kultural ne’ebe maka’as hori-uluk kedas.

FM rekomenda mos katak  governu Timor-Leste no governu Indonezia la’os hola pozisaun keta-ketak ba asuntu seguransa Umanu nia iha Fronteira maibe persiza hanoin hamutuk liu husi servisu bilateral nian, atu nune’e bele atinji politika externa ne’ebe diak, paz no fo moris prosperidade ba povu Timor-Leste no Indonezia.

International Seminar on the theme, “Building Peace beyond the Land Border”
Border areas can become vulnerable for conflicts. This might also happens to the border between Timor Leste and Indonesia. With the deployment of a huge numbers of military personnel to the border there maybe an increase in political tension.

This subject became an interesting topic of discussion in the international seminar on the theme, “Building Peace beyond the Land Border” which was held at the National Development University Hall (UPN Veteran), Yogyakarta, Indonesia, the Department of International Relation, on Friday, June 6, 2011.
The speakers in this seminar included Frei dos Martires da Costa, researcher of Defense and Security from Fundasaun Mahein (FM), Deonisio Babo, former President of Commission of Truth and Friendship (CTF), Fauzan, author of books and lecturer of International Relations, and the Deputy Assistant of International Border Management, Dr. Sumarsono.

Participants at the seminar included students from Timor Leste and Indonesia. This seminar was organized by a joint group from National Development University if Veterans (UPN-Veteran), Yogjakarta – the Defense and Security Laboratory Study and the Timor Leste Students’ Association.

“Many issues happen in border conflicts. For instance, intimidation against people living near the border,” said Frei Guterres in this seminar. He also questioned about the intimidation, which usually comes from military element along the border and which has nevr been subject to a legal process.

The issue about conflicts along the border is not new, and he has informed the government about this but so far no adequate solution has come from the government in relation to these conflicts. According to this FM researcher, a cultural approach must be used in these cases, not violence. Because a violent system might be increase the existing conflicts. For Frei, through a cultural approach, the people around the area can minimize the amount of conflict along the border.

Other speaker is Deputy Assistant for International Border Management, Dr. Sumarsono. He said that conflicts along the border of Timor Leste and Indonesia are caused by the social tendencies between people of Indonesia and Timor Leste. In addition, the unclear administrative situation becomes a cause of conflicts along the border.

In this occasion, the FM researcher questioned again the deployment of military along the border in large numbers. For Timor Leste, Indonesia is neighboring country and has a land border with Timor Leste but the military deployment might create a perception that Timor Leste is a threat for Indonesia.

To accomplish human security objectives along the border between Indonesia and Timor Leste, Fundasaun Mahein (FM) recommends both governments (Indonesia and Timor Leste) establish a cultural approach policy since people along the border have had strong cultural connections for a long time.

FM also recommends governments of Timor Leste and Indonesia to not adopt different positions on human security issues along the border but that they need to think together through bilateral processes in order to achieve a good external policy, full of peace, and provide prosperity for the people of Timor Leste and Indonesia.

If you require further information on this then contact:
Nélson Belo,
Direktor Fundasaun Mahein
Web: www.fundasaunmahein.wordpress.com
Email: direktor.mahein[at]gmail.com
Tlp:         +670 737 4222

segunda-feira, 20 de junho de 2011

Postura Defeza Indonezia nian iha area Fronteira Timor-Leste

Dili,Indonezia ho Timor-Leste nasaun rua nebe’e iha hela tranzisaun nia laran.  Tranzisaun sira ne’e inklui iha sosiu-ekonomi ho situasaun politika iha nasaun rua ne’e, maibe mos relasaun entre rai rua ne’e hosi vizaun seitor siguransa nian.

Iha tinan 24 nia laran entre 1975 to 1999 Timor-Leste ho Indonezia sai inimigu ba malu ho konflitu militar no konflitu politika. Konflitus hirak ne’e rezulta atus no rihun ba rihun Timor oan, no mos rihun sanulu resin ema Indonezia mak mate.

Relasaun entre Timor-Leste ho Indonezia sai besik liu.  La’os deit ba nasaun rua ne’e fahe historia trajiku nebe’e rezulta husi reiimi Soeharto nia ditadura, maibe mos nasaun rua ne’e mos fahe esperensias kolonial nian, vizinu Jeografikamente no vizinu ho aliadu seluk iha rejiaun ne’e.

Relatoriu ida ne’e koalia konaba situasaun dahuluk nian konaba  militar Indonezia (TNI) nebe’e iha rai ketan no Fronteira maritima iha Indonezia ho Timor-Leste.  Relatoriu ne’e mos deklara katak militar Indonezia iha level institusaun haboot tan i mos sai belun ba Timor-Leste.  iha relatoriu ne’e mos deskuite konaba dezemvolvementu dadaun ne’e hosi presensa militar Indonezia nian iha rai ketan no area sira iha fronteria maritima nian, nebe’e la nesesariu hanesan politika pozitivu ida.  Liu tan ho ne’e , Militar  Indonezia nian iha estadu trazisaun nian  okos nebe’e ho prersepsaun katak ba asuntu siguransa nian sei  la hare’e ba interese amizade diak husi rai rua Timor-Leste ho Indonezia nebe’e hakiak dadaun ne’e.

Relasaun ekonomi, sosial no mos politika entre Indonezia no Timor-Leste komesa boot ba dadaun hosi imajem pozitivu nian nebe’e makas los iha deit tinan  hirak nian laran liu ba, pur exemplu: relasaun entre governu ho governu,  komersiu nian, asuntu familia, kultural nebe’e kontinua haboot iha loron ba loron.  Parte seluk mos husi hirak ne’e, asuntu justisa atu lori kriminal sira nebe’e involve iha tinan 1975-1999 seidauk hetan lia los.  Asuntu ida ne’e sei kontinua sai problema seriu ba vitima sira iha Timor-Leste, no mos ba vitima sira husi Indonezia. Ne’e mak konsekuensia husi relasaun ida ne’e frajailhu no komplikadu tebes.
Postura  Militar Indonezia nian iha area Fronteira nebe’e boot, ne’e hatudu katak sidauk iha kuinesementu diak oinsa relasaun frajeilhu ho komplikadu ne’e iha, hanesan hatudu iha tinan hirak durante dekade liu ne’e, no numeru  militar Indonezia aumenta ho kapasidade boot.

Relatoriu ne’e mos fo konsiderasaun importante ba Militar Timor-Leste (FALINTIL-FDTL) katak iha tranzisaun nian. Mundansa radikal husi FALINTIL, forsa gerilya  ba FALINTIL-FDTL, forsa ida nebe’e modernu ho institusaun professional.   Modernizasaun Forsa ida ne’e mai ho kedas aranjamentu boot ba numeru forsa nain, i mos ho tipu kapasidade, liu-liu iha area marina/komponente Naval, nune’e mos dezemvolvementu ba komponente Airu nian komesa dadaun ona.

Relatoriu ne’e mos afirma katak ho numeiru profil iha Militar Defesa Timor-Leste nian ho kontinua dezemvolvementu militar Indonezia nian iha area Fronteira, no relatoriu ne’e husu ba governu rai rua ne’e tenki fo atensaun maka’as ba faktu hotu, no halo politika diak ida hodi trata. FM mos konklui relatoriu ne’e ho rekomendasaun sira nebe’e importante liu atu governu Timor-Leste ho Indonezia uza hodi trata asuntu Fronteira nian.

Husu ba governu Timor-Leste ho Indonezia atu estabelese uniku manajementu aparatur Fronteira nian ho guarda fronteira sira ne’e ho  deit pesoal polisia. Husu ba Governu Timor-Leste ho Indonezia pro-ativu informa ba sira nia sidadaun konaba dezemvolvementu relasaun defesa militar entre Timor-Leste ho Indonezia. Husu ba governu Timor-Leste konsidera ba kada respostas nebe’e iha ligasaun ba manajementu fronteira ho sistema rejimu paz ho dialogue  nian deit.

Husu ba autoridades hosi Timor-Leste ho Indonezia iha area fronteira estabelese sorumutu regular nian iha Dili-Jakarta, Dili-Kupang, no nivel distritus sira husi fronteira nian iha nasaun rua ne’e. (TE)

MEMBRO DA POLÍCIA MILITAR AFASTADO DA INSTITUIÇÃO

TIMOR DIGITAL

Acusado da morte de uma idosa

Díli- Manuel de Jesus da Costa, membro da Polícia Militar de Timor-Leste (F-FDTL) acusado do espancar até à morte uma idosa, no mês passado em Mascharinhas, foi afastado da instituição.

Manuel Costa foi dispensado durante uma parada militar especial que ocorreu no Quartel-General em Tasi Tolu, na última sexta-feira. De acordo com as declarações do Coronel Falur Rate Laek, responsável de pessoal das F-FDTL, o militar Manuel de Jesus da Costa foi dispensado das forças militares por ter violado os regulamentos internos da instituição. «Foi formalizada a sua dispensa da instituição militar F-FDTL para que o militar em questão possa ser assistente no processo que decorre na justiça civil», disse o Coronel Falur Rate Laek.

«A decisão foi por nós tomada tendo por base a legalidade (dos regulamentos internos da instituição)», acrescentou o militar. Para o Coronel Falur todos os membros da força militar foram avisados sobre o desrespeito dos regulamentos da instituição.

A dispensa do militar mereceu a concordância do gabinete do Secretário de Estado da Defesa, Júlio Tomás Pinto. Para o responsável timorense os membros da F-FDTL têm de respeitar a lei porque as pessoas respeitam a instituição. Os regulamentos da força militar previnem quaisquer acções que possam causar mau estar na comunidade, acrescentou ainda.

Manuel de Jesus da Costa foi detido por uma equipa da Polícia Militar momentos depois da morte da idosa de 68 anos, Luciana Martins. Foi decretada recentemente a liberdade condicional ao militar pelo tribunal de Díli que, terá de se apresentar semanalmente à Policia Distrital de Díli até que termine a fase de investigações do processo.

Desde 2007, a F-FDTL dispensou oito dos seus membros por desrespeito pelo regulamento interno.

(c) PNN Portuguese News Network