terça-feira, 8 de março de 2011

Nonok La Signifika Aseita (Resposta ida ba Interpretasaun publiko) Husi: Jose da Costa

Ikus-ikus ne’e ita akompanha intervensaun politiko nain sira nian iha parlamentu, apoiantes no militantes partidu politiko sira liu-liu opozisaun sira iha Facebook to’o ONG Nasional balun tu’ur lametin hasai liafuan oin-oin hodi akuza Governo AMP ho liafuan korupsaun, naoksaun, ect,  a’at liu tan to’o hasai liafuan nebe ofende membro governo balun hanesan liafuan Autonomista, oportunista no seluk-seluk tan. Tuir hau nia opiniaun ne’e parte ida husi lalaok Demokrasia ita nia rai nian, tamba los duni katak ita hotu preokupa ba interese nasional, ita lakohi atu ema balun hodi sira nia interese privadu ka partidu nian hodi hariku matak sira nia a’an iha faze ukun rasik a’an ida ne’e. Hau sei lembra iha maluk ida (hau lakohi temi nia naran) iha Facebook hateten mai hau, “ema hotu iha direito atu espresa nia hanoin no opiniaun ba governante se-se deit, durante sira nia ukun”. Hau mos hatan ba nia katak opiniaun hirak ne’e importante naran katak labele joga agenda elite politiko balun nian. Tuir mai diskusaun sai manas liu no hasai liafuan sira oin-oin deit ona nebe lolos lamerese atu dehan (kompriende deit ona iha facebook nooooo…), ikus mai hodi liafuan badak hau dehan “ita konkorda atu la konkorda malu”. Issue hirak ne’e mos laos deit ona iha Facebok, maibe lori sai tiha kedas ba publiko liu husi jornal no iha diskusaun sira. Maluk balun mos komesa hakerek ona sira nia opinuan ka pontu de vista konaba issue hirak ne’e iha media no iha internet (Blogspot balun). Maibe ema hirak nebe temin nia naran (membro Governo sira balun) nebe sai alvo ba kritika hirak ne’e la sente ofende, liu-liu maun Bo’ot Xanana nebe nudar mos PM no ema resistensia ida la liga issue hirak ne’e. Sira hola pozisaun nonok alias cuek habis. Maibe atu oinsa ba mos ne’e interesente atu nudar publiko no povo babain bele akompanha no sani tuir saida mak akontese. Interesante tamba issue hirak ne’e iha parte ida bele refleta historia, maibe mos iha parte seluk bele refleta ba pozisaun politika. Pergunta mak ne’e tamba sa nonok deit?
Dala ida tan publiko mos akompanha  informasaun interesante ida nebe fo sai husi Organizasaun Juventude  Partidu Fretilin (OJT) liu husi conferensia Pers iha iha Delta, konaba rekaman nebee ema inventa PM IV Governo Konstitusional Sr. Kayrala Xanana Gusmão nia lian nebe kuase domina iha Dili laran no mos iha Distritu iha mobile canggih sira. Tuir sira (OJT) katak sira defende maun bo’ot  Xanana Gusmão nudar ema resistensia ida, hodi akuze ema hirak nebe inventa ne’e nudar ema nebe falta respeito ba ema resistensia, tamba ida ne’e sira husu ba PNTL atu identifika no kaptura ema hirak nebe halo hahalok ida ne’e. Maibe depois hare ba mai katak dala ida tan maun bo’ot Xanana laliga (cuek habis) ba ida ne’e, entaun laiha ema ida mak foti asuntu ida ne’e ba debate. To’o iha ne’e hamosu pergunta bo’ot ida tan. Tamba sa mak maun bo’ot Xanana  nonok deit alias cuek? Será que maun bo’ot Xanana aseita ho ida ne’e?


Interese Politika vs Maturidade Politika

Partidu politiko ida hamri’ik la ses husi interese politika. Atu hetan interese hirak ne’e, bele liu husi dalan no pratika oin-oin. Bele liu husi dalan legal ou mos illegal (Inpresta deit linguazen politiko Fretilin nian hasoru AMP hodi dehan Inkonstitusional), bele liu husi edukasaun politika ou bele liu husi agitasaun propaganda no sst. Hahalok no maneira hirak hanesan ne’e akontese iha pratika politika iha ita nia rai nian. Impresta Dom Basilio do Nascimento, Pr nia liafuan karik dehan “Partidu politiko sira mak organizasaun ida nebe atu hetan poder, atu mentém iha poder, atu exerse poder. Partido politiko nebe existe atu halo karidade ne’e vocação sala e politiko sira nebe dehan katak laiha tentasaun de poder ne’e mesak bosok ten ou hili dalan sala” (Intervensaun iha segundu konferensia partidu CNRT iha Hotel Arbiru, 24 de Abril 2009). Afirmasaun ida ne’e lori hau to’o iha pontu ida nebe hau temke dehan duni katak, hahalok no liafuan sira nebe nudar adverzario politiko ida halo, ne’e tentativo nebe lori ema atu hetan sira nia interese ka poder. Hau mos kompriende tamba sa mak nudar militantes ka simpatizantes sira tenke tebe rai ba nia lider partidu sira hodi organiza asaun oin-oin (bele halo karik agitasaun propaganda) ne’e hotu tamba satisfasaun de interese, nune’e sai lolos deit ona ho lifuan ida dehan “Objectivo lider sira nian mak manan ukun, militante sira nian mak satisfasaun de interese pesoal” (Intervensaun Amo Bispo Basilio iha Konferensia CNRT nian iha Hotel Arbiru, 24 de Abril 2009).
Tamba sa mak maun Xanana la reazem hasoru Issue inventa lian ka rekaman sira iha mobile ne’e? Hau nia resposta mak ne’e, katak la reazen porque ne’e agitasaun propaganda baratu nebe halo ka organiza husi adversario politiko sira. Simplesmente hau bele dehan diak liu nonok, duke sai sensitivo hanesan lider politiko balun hatudu ona iha Facebok, biar labarik ida mak hato’o kritika oan ruma mos halo kedas defeza de Honra (inpresta regimento parlamentu nian) hodi halo kontra de atake to’o labarik ne’e hakruuk. Hau bele imajina katak ne’e mak attitude, maneira kada lider ida nian. Hau hanoin ne’e mos indikasaun ida katak Maun Bo’ot Xanana hatudu ona ba ita oinsa nia hatudu nia maturidade politika. Ita hotu bele akompanha durante debate orsamentu Geral (OGE) hahu husi primeiro Apresentasaun husi Orsamentu Ratifikativo iha 2007 to’o OGR 2011 nian foin dadauk. Ita hotu bele akompanha laos deit dinamika demokrasia nebe buras, maibe mos dinamika trata malun nian iha parlamentu. Liafuan oin-oin nebe mai husi opozisaun sira, balun ho mamar maibe sadik, balun fali hateten deit mak Traidor no oportunista nakonu iha AMP, balun mos halo atakasaun ba Personalidade maun bo’ot Xanana nian, no buat-buat oin deit mak publiko akompanha.
Biar nune’e maun bo’ot Xanan ho nia charisma no esperiensia lideransa durante tinan 20 resin, hatan ho pasensia no rona saida mak opozisaun sira hato’o. Maun bo’ot Xanana nia liafuan mak ne’e “Ktitika malun ne’e buat normal tebes iha ambiente demokrasia laran, so que labele lori to’o ba iha ema nia personalidade”. Ne’e hatudu katak lider resistensia nebe ho esperiensia iha lideransa hatudu nia fuan bo’ot hodi rona no simu kritika hotu-hotu maski balun abusivo oitoan. Lideransa ida nune’e, importante tebes atu ita hare no lao tuir, basa tempu ohin loron iha demokrasia ida hanesan ita nian, ita bele iha interese ba, ita bele halo propaganda oin-oin, maibe importante mak hatudu ita nia lideransa ida nebe hatene hakuak ema hotu no bele simu opiniaun hotu nebe ho intensaun atu hadia nasaun doben ida ne’e.

Konklusaun

Iha sosiedade Timor Leste, liu-liu ema hirak nebe hela karik iha fatin sira izoladu ou karik ladun akompanha iha prosesu luta ba ukun rasik a’an nian, ou liu tan ida ne’e nunka akompanha lideransa maun bo’ot Xanana nian iha tempu hirak ba kotuk, nia labele kompriende duni saida mak maun bo’ot Xanana halo no implementa durante iha nia lideransa. Ema balun mos hanoin katak ho deit lianguazen politika konaba korupasaun, oportunista ka otonomista, inventa lian iha rekaman sira hodi espalha, ne’e hamihis ona popularidade Xanana nian iha palku politika, maibe totalmente la’e e pelu kontrario. Tamba maun bo’ot Xanana hatene hatuur a’an ho lolos kedas no persiza hatan ka fo importansia ba buat hirak nebe merese atu hatan. Publiko bele kestiona konaba jestu hirak ne’e, opozisaun bele kontinua halo agitasaun propaganda nune’e, maibe ikus liu mak ne’e, katak nonok deit no lakohi tau ba kestaun ba debate tamba konsidera nudar pratika no agitasaun baratu. Dala ida tan nonok la signifika aseita. Nonok tamba hakarak hatudu maturidade politika ba publiko no liu-liu ba opozisaun sira. Nonok tamba konfia ba povo iha rai ida ne’e katak, sira matenek tebes atu interpreta buat nebe los no buat nebe sala. Nonok tamba hatene katak povo ida ne’e sei la monu ba tentasaun hirak nebe konsidera baratu tebes iha ambiente demokrasia ida nia laran. Nonok mos atu fo oportunidade ba opozisaun sira atu kontinua buka maneira para hasai strategia no energia oin-oin hodi lansa agitasaun sira seluk tan hodi ikus mai hakoi a’an mesak ho propaganda hira nebe hamosu.
 
Hakerek nain nudar Vendedor Ikan iha Tasi ibun Lecidere – Dili.
Email address: namijenu_94@yahoo.com   
Tlp: + 670 736 4453 

Indonesia Apoia TL Tama ASEAN

08 de Março de 2011, 17:25
http://noticias.sapo.tl/tetum/info/artigo/1135228.html
 
 
Ministru Negósiu Estranjeiru, Zacarias da Costa, iha Jakarta, hahú hosi iha inisiu fulan Marsu, hodi partisipa iha Sorumutu Ministeriál Konjunta badala lima entre Timor -Leste ho Indonézia.

Tuir site husi Governu timorense durante sorumutu, ministru aprezenta karta ida hosi Prezidente Repúblika, Ramos-Horta, hodi hateten dala ida tan Timor-Leste nia hakarak tama iha ASEAN no hodi Governu no Povu Timor-Leste nia naran agradese ba Prezidente Indonézia nian, ne’ebé fó nafatin apoiu mai país ne’e, liu husi Prezidente Susilo Bambang Yudhoyono, no Ministru Negósiu Estranjeiru, Yodhoyno Marty Natalegawa ne’ebé hatudu ona iha okaziaun oin-oin.

Zacarias da Costa ko’alia ho Susilo Bambang Yudhoyono kona-ba progresu ne’ebé mak hetan ona iha relasaun bilaterál entre país rua ne’e,” liliu iha implementasaun ba medida sira ne’ebé rekomenda hosi Komisaun Verdade no Amizade, no nune’e mós progresu ne’ebé Komisaun Ministeriál Konjunta hetan ona, hanesan vontade hodi konklui prosesu demarkasaun fronteira terrestre nian durante tinan 2011, no kompleta pasájen fronteira nian.”, iha tempu hanesan Ministru Zacarias, mós transmiti intensaun Primeiru-Ministru hodi atu hala’o sorumutu bilaterál ida, durante fulan Marsu nia laran, fó sai site Governu timorense nian.

Prezidenta Indonézia mós haksolok bainhira simu delegasaun Timor-Leste nian iha Sorumutu Ministeriál Konjunta badala lima nian ne’ebe’ mak simboliza interese Indonezia nian atu dezenvolve relasaun di’ak ho Timor-Leste no dezenvolve kontaktu hotu-hotu ne’ebé mak presiza hodi hetan apoiu Estadu –membrus ASEAN nian sira seluk ba admisaun Timor-Leste iha organizasaun ne’e”.

“Repúblika indonézia sei haka’as an tomak atu realiza mehi Timor-Leste nian: hodi sai nu’udar membru ASEAN nian durante prezidénsia Indonézia ba organizasaun ne’e” Deklara Prezidente Repúblika Indonézia, Susilo Bambang Yudhoyono.

SAPO TL ho Governu Timor-Leste

Membru Deputadu Tenki Kumpri Oras Servisu Tuir Rejime Internu

Sesta, 04 Marsu 2011 - 16:36:49 OTL

Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 31 Ona.


DILI_Reprezentante povu ne’ebe tur iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), tenki hatudu hahalok neon badinas no sai exemplu diak, kumpri oras servisu tuir rejime internu PN ne’ebe deputadu sira aprova tiha ona katak.

Lia hirak ne’e hato’o husi Diretur Judicial System Monitoring Programe (JSMP) Luis de Oliveira Sampaio ba jornalista sira iha edifisu JSMP Colmera loron hirak liu ba.

Tuir Luis, bazeia ba monitorizasaun ne’ebe mak sira halo iha PN hatudu katak deputadu barak mak la kumpri oras servisu, neduni sira rekomenda ba deputadu sira iha uma fukun PN atu kumpri oras servisu nian tuir rejime internu PN nian.   

“Ami rekomenda ba deputadu sira katak, persiza kumpri oras tama no sai servisu nian tuir rejime internu PN nian ne’ebe deputadu sira rasik aprova atu hasae produtividade servisu lejislativu nian,” tenik nia.
Iha fatin hanesan Prezidenti Komisaun A Fernanda Borges rekonhese faltas deputadu akontese duni iha rai iha pratika regra lei no buat hotu.  

“Kona ba faltas deputadus ida ne’e persiza iha ita nia rai ne’e tau iha pratikas regras lei no buat hotu ne’ebe ita halo ona persiza tau iha pratikas ne’e kultura ida ne’ebe ita hotu persiza hahu husi ami deputadu sira, atu nune’e nasaun bele lao diak liu tan no espetativa ita bo’ot sira nia kona ba ami nia servisu be’e diak liu,”katak Borges.

Entertantu Vise Prezidenti Parlamentu Nasional (PN) Maria Paixao afirma, se mak falta partidu tenki hases nia hodi tau fali ema seluk ida para hodi halao diak servisu ba oin, ne’e realidade partidu nia ne’ebe atravesa neduni se iha partidu ida mak indisiplinadu ida ne’e razoavel.

“Hau rasik hanesan Vise Prezidenti PN ne’ebe ita bo’ot sira hare’e rasik kaundu deputadus ruma hau bolu atensaun, hau dehan ba sira katak, sansaun ne’ebe hau fo ba imi mak hau ba iha media no hau temi ita bo’ot sira nia naran dehan ida ne’e falta kleur ona la mai, la iha justifikasaun de faltas,” komenta Paixao.
Nia hatutan, hanesan politikus, nia rasik la fo sansaun ba sira, maibe nia sei publika naran hirak nebe falta iha media, atu nune;e ema hotu bele hatene, saida maka imi halo iha partidu laran. Natalia Moniz

Lider Parpol Kandidata A’an ba PR, Lei Fo Dalan

Segunda, 07 Marsu 2011 - 15:54:34 OTL

Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 70 Ona.


DILI- Timor Leste (TL) la kleur tan hahu halao elisaun jeral ba Presidente Republika (PR). Maske sei hela tan tinan ida, publiku mos komesa sasik figura nebe merese atu sai Presidente Republika iha Futuru. Representante iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN) hateten ema hot-hotu iha dereitu kandidata a’an ba PR tanba lei fo dalan.
Deputadu Arao Noe de Jesus C. Amaral hateten dereitu sidadaun ida-ida, tuir konstituisaun katak defini klaru  Timor oan hotu iha dereitu atu bele kandidatu ba jabatan saida deit. Nebe kuantu priense kriteria ne’e katak Arao ejiji iha konstituisaun minimu tinan 35.

“ Hau hanoin Presidente Parlamentu Nasional Fernando La Sama sidadaun hanesan TL ida. Nia mos bele kandidata a’an ba iha PR, nia kapasidade mos iha, intelektualmente iha no idade mos kumpri ona no mos nia lider rejistensia ida. Hau hanoin bele kandidata a’an no iha konstituisaun mos fo libre katak hot-hotu iha dereitu atu kandidata a’an ba PR,” tenik Arao ba STL iha Uma Fukun parlamentu Nasional, Segunda (7/3).
Nia esklarese katak sei maka atu determina, hare deit iha eliesaun mai ne’e sei maka menan no sei maka lakon no eleitu hanesan PR mais kanddidatu hot-hotu.

Domingos Canosa C. Mesquita husi  Bankada Partidu Unidade nasional (PUN)  afirma katak ema hot-hotu iha dereitu atu kandidata a’an nudar PR. Tuir Domingos katak nia hanesan lider partidu ida iha duni merese para atu bele kandidata a’an PR ba iha eleisaun.

“ Ida ne’e hanesan dereitu ida ema hot-hotu iha dereitu hanesan para kandidata, li-liu nia mos mai husi partidu bo’ot katak nia mos merese duni atu tuir eleisaun atu kandidata ba PR,” dehan Domingos.
Parte seluk Presidente Partidu Demokratiku (PD), Fernando La Sama de Araujo afirma nia parte sei kandidata a’an ba PR iha eleisaun 2012, bainhira hakarak servi rai ne’e.
“ Atu servi rai ne’e, hakarak kandidata a’an ba Presidente RDTLiha eleisaun jeral,” katak Lasama. Jaime do Rosario

segunda-feira, 7 de março de 2011

CIJTL: Xanana nia Politika Maka Rekonsiliasaun Nasional


"CJITL flash, Dionisio Babo, Sekretariu Jeral partidu Conselhu Nasional ba Rekonstrusaun de Timor - CNRT konfirma katak maske CNRT mak kaer Aliansa Maioria Parlementar maibe durante tinan tolu laiha ida mak sai ministru Exeptu Xanana Gusmao hanesan Ministru Defeza no Siguransa.

"Ami nia ema mesak tur iha Sekretariu Estado deit, foin tinan kotuk ne'e mak ami tau Sr. Ivo Valente hanesan Vice Ministru Justica, antes ne'e ami laiha lista ministru nian" Babo konfirma ida ne'e liu husi seminar nakloke ho jornalistas iha Fundasaun Oriente, Terca feira foin lalais (1/3).

Agio Pereira, hanesan membru Conselhu Direitiva Nasional -CDN ba Partidu CNRT ne;ebe mos sai orador iha seminar ne'e hateten katak objektivu mak oinsa bele hakuak ema hotu atu dezenvolve nasaun ne'e.

"Sempre iha opiniaun ne'ebe mosu katak ema oportunista ou otonomista barak mak hamutuk ho AMP, maibe ida ne'e mak politika Maun Xanana atu hakuak ema hotu hodi promove unidade no rekonsiliasaun entre Timor oan iha nivel saida deit" Agio konfirma.  (Domingos da Silva/CJITL)

PN seidauk Hasai Karta Suspensaun, Vice PM : “Hau Nia Obrigasaun Moral Atu Kontinua Servisu “

Kinta, 03 Marsu 2011 - 16:39:01 OTL

Posting Husi : Josefa Parada
Kategoria : Notisias Online - Le'e dala : 46 Ona.


DILI- Relasiona ho Kazu vice PM Jose Luis Guterres, nebe deskonfia transfere osan ba nia kaben Ana Maria, to’o oras ne’e Parlamentu Nasional (PN), seidauk hasai kartu suspensaun, Vice PM Jose Luis sei halao knar hanesan bain-bain.
“ Ita labele kria fali problema de zestaun Administrasaun iha governu, hau mos suzere ba iha PM atu haruka  karta ida mai, tuir protokulo no hirarkia governu nian, Ministra Finansas mak  kaer enkaregadu governu to’o PM mai, hau nafatin hanesan Vice PM, hau sente katak ita nia parlamentu seidauk iha desizaun, hau nia obrigasaun moral atu kontinua servisu nafatin,”dehan Vice PM Jose Luis Guterres ba Jornalista  sira iha Palasio Governu, Kinta (3/3).

Nia hatutan, antes (28/2) Vice  PM koalia ona ho PM Kay Rala Xanana Gusmão, tamba kazu prosesa hela iha Tribunal. Nia husu PM atu hare ema seluk kaer knar hanesan Vice PM interinu hodi labele hamosu problemas.

Prezidente Parlamentu Nasional (PN), Fernando La Sama De Araujo hatete, karta suspensaun ba Vice PM Jose Luis Guterres, Tribunal haruka karta mai iha Parlamentu no meja PN haruka kedas ba baixa iha komisaun I.

“Hau hein hela bainhira mak komisaun I hato’o sira nia relatoriu pareser mai iha plenariu, depois ami sei diskute,” dehan La Sama .

Nia hatutan, se Tribunal Distrital hatete presia karta suspensaun, ne’e klarifika ona saida mak hakerek iha konstitusaun fo ona seguransa ida mai PN atu prosesa levantamentu imunidade ba membru Governu sira .
Iha fatin hanesan Defensor Publiku Sergio Hornay informa ba prezidente PN no diskuti kona ba asuntu kazu Jose Luis Guterres. To’o ikus politikamente sira mak desidi kona ba imunidade ne’e rasik, maibe iha Tribunal hatete tenki iha karta suspensaun no Tribunal husu atu  halo suspensaun, tamba sira labele julga membru governu sein iha karta suspensaun. Timotio Soares
   

RN: “Hau Hahu Tama Vida Prostituisaun Ho Idade Tinan 16”

CJITL Investigative, Reporter Anti Prostitusaun no Anti Narkoba CJITL nian, kontinua tenta atu buka tuir razaun no abut husi aktividade prostituisaun ne'ebe agora domina iha sidade Dili, atu hatene oinsa feto foinsa’e ida ho naran inisial RN ne’ebe oras ne’e tinan 18 no hal’ao hela vida prostitu maske familia la hatene, tuir mai ne’e intervista Sildonia Araujo ho RN iha, Domingu kalan (4/Julho) liu ba.
CJITL: Ho razaun saida mak ita boot hakarak halao servisu ida hanesan ne'e?
RN: Hau nia razaun hakarak servisu ne'e tamba hau nia hakarak, laiha ema ida maka obriga hau atu tama servisu ne'e!

CJITL: Ita bo'ot involve a'an mai servisu ne'e iha sa tinan?
RN: Hau halao servisu ne'e bainhira hau foin tinan 16 agora hau tinan 18 ona, dala ruma tinan (rua 2) karik servisu ne'e hau halao.

CJITL: Ita boot involve a'an iha servisu ne'e ho idade ida ki'ik (16 thn) ita boot la tauk saida mak atu akontese ba ita bo'ot nia moris?
RN: Hau tauk primeiru deit maibe liu tiha hau senti hanesan hela bai-bain.

CJITL: Waiinhira ita bo'ot involve mai servisu ida ne'e ita bo'ot nia familia sira hatene ka lae?
RN: sira la hatene, sira lahatene tamba hau nunka atu sai iha tempu kalan tanba servisu ne'e hau halao deit iha loron sekarik kalan hau sai familia sira bele hatene/curiga.

CJITL: Se karik sira hatene saida maka ita boot nia familia sira atu halo ba ita boot?
RN: Hau nia servisu ne'e sira labele hatene se sira hatene entaun familia sira bele baku hau.

CJITL: Ita boot sira halo relasaun sexsual ne'e uja kondom ka lae?
RN: Ami halo relasaun ne'e primeiru mak la uja kondom.

CJITL: Tanba saida?
RN: Tanba kolega mane sira dehan ba hau hanesan ne'e! se o hakarak boot lalais entaun lalika uja kondom.

CJITL: Atu prevene a'an husi moras HV/AIDS imi uja saida ?
RN: Agora dadaun ne'e hau hatene ona fungsaun kondam nian ne'e setiap kali ami halo relasaun ne'e sempre uja kondom, tanba hau mos la hatene didiak mungkin kolega mane sira halo relasaun ho hau deit pasti feto barak mak sai hanesan hau keta halo ba hau lakohi uja kondom moras bele kona hau.

CJITL: Bainhira imi halo relasaun sexual ne'e mane sira halo violensia ba imi ka lae?
RN: Sira nunka atu halo kekerasan ou obriga hau, mane sira ne'e mesak eskola oan nomos iha balun hau nia mantan deit ne'be sira nunka hanoin at mai hau.

CJITL: Ho cara oinsa maka ita boot sira lahetan oan hanesan feto bai-bain ?
RN: Hau la hetan oan tamba hau halo relasaun ne'e laos lor-loron deit maibe dala ida  deit sekarik lor-loron mak halo hela deit relasaun entaun hau bele hetan oan.

CJITL: Kuandu ita boot sira halo relasaun sexual iha fatin ne'ebe deit?
RN: Hau biasa ne'e halo iha kos deit, Hotel hau la berani tanba maun sira rona entaun hau bele mate.

CJITL: Biasanya ita boot langanan ho malae ka Timor?
RN: Malae hau labrani tanba malae ne'e kasar malae sira ne'e fo osan barak maibe sira la interese ita atu mate ou moris tamba sira halo ne'e laos gratis maibe sira selu. Hau langganan ho kolega sira deit.

CJITL: Biasa ne'e imi halo relasaun sexual ho mane sira selu imi hira?
RN: Biasa ne'e mane sira sira lori taxi ne'e mak selu hau, maibe hau nia mantan sira ne'e la selu tamba sira osan laiha maibe hau la obriga sira tamba ne'e hau nia hakarak
CJITL: Imi halo relasaun sexual iha loron ka kalan?
RN: Ba hau tempu mak loron. Loron ne'e hau senti diak tamba hau bele sai, se kalan hau tauk hau  familia sira hatene kona ba hau nia servisu ne'e.
CJITL: Ita boot eskola ka lae?
Hau eskola maibe too SMP kelas 3 deit, hau sai tiha tamba hau nakar baruk te’en no lakon be-beik ne mak tiu sira hasai tia hau husi eskola.
CJITL: Ita boot hakarak sai husi servisu ne'e kalae?
RN: Hau labele janji atu sai ou lasai mak hare deit. (Reporter Sildonia Araujo).