quarta-feira, 24 de novembro de 2010

CNRT GARANTE AMP SEI TOO ROHAN


CNRT GARANTE AMP SEI TOO ROHAN:
SEI LAIHA ELEISAUN ANTISIPADA

Sekretario Geral CNRT, Dionsio Babo, deklara katak Primeiro Ministro Xanana Gusmao sei lidera nafatin governo AMP (Aliansa Maria Parlamentar) atu kaer ukun ne’ebe povo fo ona konfiansa to iha rohan. Tanba ne’e, katak sekretario Geral CNRT ne’e, lalika fiar boatos ne’ebe politiku sira halekar iha povo nia let katak sei iha eleisaun antisipada iha tempo badak ka iha 2011.

Deklarasaun ne’e Dionísio Babo hatoo iha Tersa-Feira semana ne’e, iha sede Partido CNRT, Bairro dos Grillos. Tuir Dionisio Babo, Primeiro Ministro ne’ebe nudar mos president CNRT hetan konfiansa makaas tebes hosi povo lorosae to loromonu. Prova mak ita hare durante konsulta PEDN (Plano Estrategico ba Dezenvolvimento Nasional), ne’ebe ezige katak Presidente CNRT ne’e tenki halo esforso maka’as atu bele Liberta Povo ida ne’e hosi kiak, mukit, hamalaha, terus, tauk ho forma de opresaun seluk tan.

Primeiro Ministro Xanana Gusmao, durante ne’e halao konsulta ba plnao estrategico halaeo nasaun laran tomak hetan apoio no partisipasaun makaas hosi povo rai ulun too rai ikun. Xanana, lider Resistencia ba Independencia Nasional, hatudo nia maturidade no lideransa ho sentido de estado boot tebes hodi hakuak ema hotu-hotu iha Timor-Leste atu hanoin ba oin, no soe hela hahalok aat sira uluk nian. Nia apela katak too ona tempo atu Timor Oan hotu hamutuk fo liman ba malu hodi hateke ba oin.
Primeiro Ministro Xanana Gusmao mos husu, iha okaziaun barak durante nia vizita iha distritos, Timor Oan atu labele hateke bebeik ba kotu no sura nia kole. “Uluk ita iha veterannos da Resistencia (funu nain sira), agora ba oin ita preciza iha veteranos foun, veteranos ba dezenvolvimento” tenik Xanana iha Likisa foin dadaun ne’e.

Plano Estrategico ne’ebe Primeiro Ministro no Presidente CNRT nian ne’e halao, hanesan sasukat ne’ebe preciza atu atinge vizaun 2020 ne’ebe tau hamutuk ona iha tinan balun liu ba, Dionisio Babo hatutan. Primeiro Ministro nian hanoin katak, ita hotu tenki soe ona hahalok aat ne’ebe ita halo liu ba hodi alkansa mehi aswain sira nian, “A Libertasaun Total do Povo”.

Tanba ne’e CNRT garante katak sei esforsa aan liu tan hodi implemeta programa ne’ebe trasa tiha ona iha IV Governo Konstitusional, hodi fo benefisiu ba povo timor oan tomak. Ho konfiansa ne’ebe Primeiro Ministro Xanana Gusmao hetan durante nia viagem de konsulta iha distrito tomak hatudu katan konfiansa boot povo ida ne nian labele hosik monu ba rai. CNRT garante katak, Primeiro Ministro Xanana Gusmai sei esforsa no fo nia vida tomak ba processo dezenvolvimento ida ne’e too rohan, too 2012 tuir Konstitusaun haruka.
Primeiro Ministro remata ona nia konsulta PEDN nian iha oekussi no sei mai liu hosi Atambua hodi hasoru maluk Timor Oan sira iha ne’eba molok mai hodi taka ka encerra konsulta ne’e iha Dili iha fulan Novembro ne’e.

Lere: Husu Ba Governu Haruka Fila FSI

.
Josefa Parada - Kuarta, 24 Novembru 2010 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Segundu Komandante, Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Brigadeiru Jeneral (Brijen), Lere Anan Timor, husu ba governu atu haruka fila Forsa Estabilidade Internasional (FSI), ba sira nia rain, tanba sira nia misaun laiha ona.
“ Diak liu, ita nia governu haruka FSI fila ona ba sira nia rai, tanba iha ne’e agora sira nia misaun laiha. Tanba durante ne’e Australia halo fali fatin timor hanesan treinamentu, agora sira halo fali saida mak iha Parte Soul ne’eba, iha Lospalos, Illomar, ita nia governu sei hare ida ne’e. Ita nia nasaun labele sai fatin treinu ba military, ida ne’e segredu military, diak liu ba treinu iha nia rain,” hatete Lere ba Jurnalista iha Hotel Timor, Kuarta (24/11).

Nia reforsa tan katak, bainhira FSI hakarak mai iha Timor atu halo treinamentu, entaun tenke kria treinamentu konjunta hamutuk ho forsa F-FDTL. Maibe realidade agora FSI halo ketak-ketak sira nia treinamentu.

Iha oportunidade ne’e mos, Brijen fo haoin tan katak Nasoens unidadas agora iha TL, kumpri tiha ona nia misaun, importante maka governu atu kria lalais rekursu umanu atu bele jere nasaun ida ne’e ba oin.

Ba sira nia tulun no apoiu durante tinan hirak ne’e ba timor, estadu no povu ida ne’e fo agradesementu ba sira, ba pais sira ne’ebe ajuda TL tanba sira nia kontribuisaun, esforsu no sakrafisiu.

“Sira to ona tempu atu bele fila, ita timor oan rasik tenki kaer ita nia kuda tali rasik no ukun ita nia rai. Tanba ita nia forsa armada bele ona atu lori nasaun ida ne’e. Timor oan preparadu ona atu lori nasaun ida ne’e ba iha future,” nia informa.

Ne’eduni fo hanoin deit katak durante estadu Timor maka konvida sira mai, ne’eduni tenki hatene haruka sira fila, la senifika katak atu hakotu relasaun, maibe kuntinua hametin relasaun ba iha futuru. Oscar Salsinha

terça-feira, 23 de novembro de 2010

NOTICIAS ADICIONAIS




http://turhamutuk.blogspot.com/2010/11/kasu-jose-luis-guterres-uja-justisa.html
 
Kasu José Luis Guterres uja justisa hodi halao preseguisaun no konspirasaun politika kontra adversariu Politiku  
 
            Adolfo Rodrigues*  
 
Kasu  José Luis Guterres (JLG) fó lisaun diak ba ita hotu  konaba procesu judicial iha Timor-Leste. Interesante tamba marka pasu bot ida ba sistema judicial,iha duni korajen atu avansa ho procesu contra figura sira ne´ebe destakadu iha Nasaun Timor-Leste.
Hare husi procesu lolos,mos iha ninia anomalia rasik,tamba kasu ne´e nia hun polítika, tamba hahu husi deklarasaun polítika bankada Parlamentar Partidu politiku ida nian, kasu ne´e Fretilin. Follow up husi deklarasaun ne´e maka hafoin elabora queiza ka kesar ba PDHJ. Se maka hola parte ba elabora texto kesar ba PDHJ maka Dra.Ana Pessoa Pinto nudar jurista iha bankada Partidu Fretilin iha Parlamentu Nasional (PN) mos nudar deputada.  
 
Anomali iha PDHJ ninia investigasaun….
 
PDHJ halao knar ba obedece ba partidu politiku ida nian. Tamba kasu konkretu PDHJ simu orientasuan politika,tamba ne´e maka envolve direkta Provedor ba investiga.
Problema maka ne´e,PDHJ ba investiga,la halo investigasuan ne´ebe maka klean maibe baseia deit ba dokumentus ne´ebe maka simu husi kesar nain sira (bankada Partidu Fretilin).
 
Dokumentus ne´ebe hatou ba PDHJ ne´e,selecionadus,envolve naran elementus sira ne´ebe maka iha ligasaun politika partidaria exklui husi akusaun,maibe tenta hatama maka naran sira ne´ebe laos sira nia partidu.
 
Kasu konkretu hatama MNE Zacarias Albano da Costa,tamba halao procesu ba pagamentu maibe la envolve naran hanesan Adaljiza Magno,ne´ebe asina kontratu ho baze ba kontratu maka Zacarias halao pagamentu.
 
Exemplo seluk,la envolve ema numeru um iha Timor-Leste (TL1),José Ramos Horta,ne´ebe nudar PM iha II Governu Konstitucional,iha ninia deklarasaun katak,”ho razaun humanitaria maka aranja fatin ba sra.Ana Valeri nudar konceleiru iha Embaixada Timor-Leste iha New York”.
 
La hatama mos naran, Sr.Estanislau da Silva ne´ebe, nudar Vice PM iha II Governu Konstitucional ne´ebe konsciente ba kasu ne´e rasik. Mos wainhira kaer knar nudar PM ba III Governu Konstitucional,konsciente ba kasu maibe husik liu hudi aproveita ba interesse politika iha futuru.
 
Tuir JLG ninia deklarasaun ba média katak,”kasu ne´e hahu politika,tamba saida sai nune,wainhira hau nudar VPM,se la okupa kargu ida ne´e,karik sei la apresenta quiza(hare TVTL,15/10/2010)”.    
 
Anomalia husi PJR rasik….
 
Dra.Ana Pessoa ne´ebe elabora kesar ba PDHJ,iha fulan Marsu tinan 2009,simu knar foun nudar PJR. Klaru ke iha ne´e mosu konflitu ba interesse. Nia maka elabora kesar ka queiza nia rasik maka kaer procesu ka diriji nudar Ministeriu Publiku.  Buka acelera procesu ne´ebe maka nia rasik hakarak antinji ba ninia adversariu politiku. Preseguisaun politika,bele hare husi hatama Zacarias Albano da Costa ba lista akusadus maibe Juizes kolektivus aprecia katak la iha fundamentu tamba la hatama Adalzija Magno ne´ebe asina kontratu servisu sra.Ana Valeri nian.
 
Anomalia husi TR rasik
 
Kasu ne´ebe maka envolve Dra.Ana Pessoa Pinto,tuir denuncia ne´ebe iha katak iha korupsaun wainhira kaer knar nudar Ministra Estatal iha Governu anterior, sosa jeradoures no sosa komputaderes ho pakote kompletu ba halo kartaun eleitoral (ke) mos krimi publiku.Mos kasu José Luis Guterres,hatudu momos PJR kometes erros barak.  Média fó sai,jornais,radios  no TV,tatolin nudar informasaun publika no krimi publiku. Tuir lolos Tribunal Rekursus (TR) nudar tribunal ne´ebe ás liu iha Timor-Leste la investiga ba sra.Dra. Ana Pessoa Pinto,nudar PJR,tuir KPP (Kodiku Procesu Penal) no Estatuto MP (Ministeriu Publiku).  
 
Maibe kasu JLG,mosu tamba atu atinji ba objektivu politiku,maka:  
 
            1.Preseguisaun politika: 
 
Kasu nia hun lolos ne´e politika,hahu husi deklarasaun politika husi partidu politika ida ninia bankada.  Ema ne´ebe maka tulun elabora deklarasaun politika (hare ninia aspektus juridikus),ema ne´ebe maka elabora kesar ka queiza ba PDHJ,maka Dra. Ana Pessoa Pinto. Intensaun politika klaru,no wainhira ba kaer kargu nudar PJR nudar Ministeriu Publiku (MP),klaru facil ba politiza procesu hodi atinji ninia target.
 
            2.Teoria ba Konspirasaun:
  
2.1. Jogo interesse politika iha kasu ne´e rasik,relaciona ho kalendariu politika partidaria,hanesan kongresu ba partidu Fretilin. Ne´ebe tuir Estatuto Partidu Fretilin iha ninia LIMITASAUN BA MANDATU, (…) iha ninia limitasaun ba mandatu ba tinan 2”. Signifika,kasu iha partidu Fretilin,lideransa Lu´olo/Mari Alkatiri kumpri ona mandatu rua (2) iha tinan 2011 (2001-2006 i 2006-2011). Naran sira be´e mosu hodi troka maka: Estanislau da Silva,ex- Primeiru Ministru iha III Governu Konstitucional ne´ebe representa ala Maputo Conection, Arsenio Bano,Rogerio Tiago Lobato no mos naran José Luis Guterres husi ala Fretilin Mudança (FM).  Ho JLG envolve iha kasu ne´e,facil hodi taka dalan ba potencia kandidatu ida ba halai taru ba lideransa partidu Fretilin. Tuir sira ne´ebe maka besik ba Mari Alkatiri katak,”Camarada Mari la iha interesse ba kasu JLG”. Até Mari Alkatiri prontu atu sai ninia advogadu ba JLG.
 
2.2. Iha fulan Agusto,halao eleisaun ba Presidente Komite Olimpiku Timor-Leste (KOTL),hadau malu ba kargu ne´e maka Prezidente Republika (PR) José Ramos Horta ho José Luis Guterres. Iha eleisaun ne´e tuir federasaun 10,José Ramos Horta hetan 4 votus no José Luis Guterres,hetan 6 votus. Eleisaun ida ne´e,ba ema barak interpreta nudar,ensaiu primaria ida ba eleisaun presidencial iha 2012. Ne´e José Luis Guterres mos nudar kandidatu forte.
 
2.3. Permanece iha kargu PJR,Dra.Ana Pessoa Pinto,só ho Prezidente eleitu Dr.José Ramos Horta,maka bele manten nia nudar PJR ka ninia posisaun ne´e garantidu. Neduni,jogos ba kasu ne´e tenke hahu dadaun ona ho JLG no bele sei atinji tan figura sira ne´ebe maka potencial ba kandidatu ba Presidencial iha 2012. Hein tan se???
 
*Xefi Departementu Juridiku NGO Tur Hamutuk!

Tribunal de Díli rejeita acusação contra MNE, mas aceita contra vice-primeiro-ministro

Tribunal de Díli rejeita acusação contra MNE, mas aceita contra vice-primeiro-ministro

.
24 de Novembro de 2010 - sapo.tl

Díli, 23 nov (Lusa) -- O Tribunal de Díli rejeitou a acusação de abuso de poder e enriquecimento ilícito contra o ministro dos Negócios Estrangeiros, mas aceitou a acusação pelos mesmos crimes contra o vice-primeiro-ministro, José Luís Guterres, conforme notificação hoje entregue aos arguidos.
O juiz de Direito do Tribunal Distrital de Díli, no despacho a que a Lusa teve acesso, rejeita "por manifestamente infundada, a acusação deduzida pelo Ministério Público relativamente aos arguidos Zacarias Albano da Costa (ministro dos Negócios Estrangeiros) e Rogério dos Santos (diretor da Administração e Finanças daquele Ministério) e recebe a acusação deduzida contra José Luís Guterres (atual vice-primeiro-ministro), a esposa Ana de Jesus Valério, e João Freitas de Câmara, bem como o pedido de indemnização cível".

A Lusa só teve acesso a excertos da decisão, em que não consta a justificação do juiz daquele tribunal para receber a acusação deduzida contra José Luís Guterres.

Ana de Jesus Valério foi nomeada por Adaljiza Reis Magno, à data vice-ministra dos Negócios Estrangeiros, como conselheira na Missão Permanente de Timor-Leste junto das Nações Unidas.

No despacho, o juiz observa que, "segundo a acusação, o crime ou crimes imputados resultaria daquela nomeação recair sobre uma cidadã estrangeira, o que, no entender do Ministério Público, não era legalmente admissível".

Conclui, por isso, que "só cometerá o crime imputado quem, sabendo desse facto (nacionalidade estrangeira), procede à nomeação ou permite a manutenção da nomeação, com a intenção de obter para si ou para terceiros um proveito que sabe ser indevido".

"Relativamente ao arguido Zacarias da Costa (que não nomeou a arguida), diz-se apenas que teria a obrigação de saber da situação irregular de Ana Valério (...) mas não explica porque é que tinha ele essa obrigação e a sua antecessora, que efetuou a nomeação, já não tinha essa obrigação, pois que não a acusou e apenas a arrolou como testemunha", refere a decisão.

Na decisão do juiz, "a conduta do arguido Zacarias, a dar-se como integralmente provada (ter autorizado pagamentos indevidos a Ana Valério), configuraria um ato negligente, o qual não é punível porque a lei especificamente não o prevê, concluindo que "os factos narrados na acusação não constituem crime".

O mesmo conclui o juiz do Tribunal Distrital de Díli relativamente ao diretor de finanças do Ministério, Rogério dos Santos, porque "ainda que o Departamento Administrativo e de Finanças possa ter o dever de conferir a documentação relativa a pagamentos, não lhe cabe controlar a legalidade dos atos de nomeação praticados por ministros, nem as ordens de pagamento por estes dadas".

"Não cabia ao arguido Rogério questionar aquela ordem de pagamento em concreto, nem recusar-se a cumpri-la, pois não tinha o dever de saber nem a competência para a considerar ilegal", esclarece o juiz.

MSO.

*** Este texto foi escrito ao abrigo do novo Acordo Ortográfico ***

Lusa/Fim

segunda-feira, 22 de novembro de 2010

Retirada husi Nasoens Unidas depois de 2012 sei prepara husi Komité Diretivu ida

Retirada husi Nasoens Unidas depois de 2012 sei prepara husi Komité Diretivu ida

23 de Novembro de 2010, 09:25
Komité Diretivu ida, ne’ebé mak sei integra reprezentante husi Governu timor-oan nó ONU sei kria hodi planea Nasoens Unidas ninia saida Timor-Leste, haree tiha ona ba depois de eleisaun sira 2012, fó sai ohin fonte ofisiál.

Desizaun hodi kria Komité Diretivu ida ne’e ba tranzisaun foti ona iha sekuénsia reuniaun ida entre reprezentante espesiál husi Sekretáriu-Jerál husi Nasoens Unidas, Ameerah Haq, akompaña husi responsavél sira seluk husi Misaun Nasoens Unidas (UNMIT) nó Governu timor-oan. Tuir informasaun Ezekutivu Timor-Leste, “Konsellu Ministru desidi ona katak sei estabelese pontu fokál sira (hakarak husi UNMIT, hakarak husi Governu) ba formasaun Komité Diretivu ida ne’ebé sei planea nó dezenvolve tranzisaun”.

Reuniaun Governu nian ho Ameerah Haq destina ona hodi “rona planu sira organizasaun ba saida husi Misaun Organizasaun husi Nasoens Unidas iha Timor-Leste husi país, programadu ona ba tinan 2011 nó 2012, sura mós eleisaun sira 2012”.

Tranzisaun husi responsabilidade sei asumi husi UNMIT ba autoridade nasionál sira presiza planeamentu, organizasaun nó koordenasaun entre parte rua ne’e – ONU nó Governu husi Repúblika Demokrátika Timor-Leste – para ke retirada ida ne’e prosesa ho forma ida estruturada hodi nune’e hamenuz posivél efeitu sira ne’ebé mak bele mosu husi saida ida ne’e, ne’ebé mak sei akontese durante tinan rua besik mai”, justifika komunikadu ida husi Konsellu Ministru.

Atualmente, Misaun Nasoens Unidas mentén iha Timor-Leste polísia 1480 nó ofisiál militár ba ligasaun 33, kolaboradór husi pesoál sivíl internasionál 352, kolaboradór sivíl lokál 898 nó voluntáriu 173. UNMIT estabelese ona iha agustu 2006 husi rezolusaun Konsellu Seguransa, iha sekuénsia krize polítika, umanitaria nó seguransa ne’ebé maka mosu ona iha Timor-Leste iha fulan abríl nó maiu tinan ida ne’ebá.

Misaun ida ne’e simu mandatu hosi apoia Governu iha konsolidasaun husi estabilidade, valoriza ho nune’e kultura ida governasaun demokrátika”, nó hodi fasilita diálogu polítiku entre parte hirak ne’ebé mak envolve ona, ho hanoin ba prosesu rekonsiliasaun nasionál nó fomenta koesaun sosiál.

East Timor demands justice in decades-old massacre

East Timor demands justice in decades-old massacre

DILI, East Timor – Thousands of East Timorese are demanding justice for pro-independence demonstrators killed by Indonesian troops nearly two decades ago. Mourners flocked to Dili's cathedral Friday to pray that they would someday find the dozens missing since the Nov. 12, 1991, massacre in the Santa Cruz graveyard.
Though there is no official death toll, witness accounts put the number of dead in the hundreds.
No one has ever been prosecuted for the killings. Despite the lack of resolution, the U.S. restored ties with the Indonesian military in 2005.

East Timor was a Portuguese colony for more than 250 years and then became an Indonesian province, before seceding in 1999. Hundreds of thousands who died during Jakarta's rule still lie unidentified in mass graves.