quarta-feira, 20 de julho de 2011

Banco Asiático de Desenvolvimento destaca forte crescimento em Timor-Leste, em 2011

Díli, 19 jul (Lusa) -- A economia de Timor-Leste vai manter este ano um crescimento de 10 por cento, impulsionada pelo aumento dos preços do petróleo e pelo investimento público, revela o mais recente relatório do Banco Asiático de Desenvolvimento.

De acordo com o relatório do BAD de monitorização das economias do Pacífico, divulgado segunda feira em Manila, Timor-Leste é a economia do Pacífico que mais vai crescer este ano, com uma expansão na ordem dos 10 por cento, seguida da Papua Nova Guiné (8,5 por cento), impulsionadas pela alta do preço do petróleo e pelo aumento do investimento público e na extração de recursos.

As Ilhas Salomão são a terceira economia da região com um crescimento assinalável, de cerca de 7,5 por cento, impulsionada pela retoma da mineração de ouro e pelo aumento da exploração madeireira.

As restantes 11 economias estudadas apresentam um crescimento médio bastante mais modesto, de 1,5 por cento em 2011, com a perspetiva de subirem para 1,9 por cento em 2012.

O relatório de julho do BAD assinala com preocupação a tendência inflacionária em 2011 na região, que deverá rondar os 8,4 por cento, com particular atenção a Timor-Leste, Papua Nova Guiné e Ilhas Fiji, economias fortemente dependentes das importações e por isso bastante sensíveis às flutuações dos preços dos bens alimentares e dos combustíveis.

O BAD produz no relatório uma recomendação geral para esses países se resguardarem dessa volatilidade dos preços, criando reservas de segurança alimentar pela diversificação da sua base agrícola e explorando energias alternativas.

Reniaun Alagrada 26 Julhu “Igreja-Lider 75 Apoiu Jerasaun Foun Kaer Vida Nasaun”

Husi: Eugenio Pereira - Jornal INDEPENDENTE - Kuarta, 20 Julhu 2011

Dili-Tuir Planu iha loron Domingu (26/7) Bispo Igreja Dioseze tolu sei hamutuk organiza reuniaun alargada hamutuk ho lider jerasaun tuan hodi fahe idea ba malu atu suporta ba jerasaun foun, hodi preparadu dezenvolve vida nasaun iha future.

Diretor Komisaun Justisa e paz, Pe Martinho Gusmao hateten, iha enkontru alargada ne’e sei koalia mos kona-ba preparsaun Timor-Leste atu selebra festa tinan 500 Portugues tama Timor Leste, tinan 100 funu Manufahi no tinan 10 restorasaun indepedensia Timor Leste.

“Ami koalia kona ba kontinuasaun husi forum Maubise II ne’ebe sei hala’o reuniaun alargadu ne’ebe sei realize iha loron 26 Julhu iha Palasio Nobre hodi koalia oinsa maka ita iha 2012 sei halo festa lubuk ida hanesan tinan 500 ita selebra Portugues tama TL, tinan 100 funu Manufahi, tinan 10 festa restaurasaun Indepedensia ni ita halo eleisaun jeral 2012, ne’ebe Partidu Politiku sira hakarak hamutuk ho lider historiku sira hamutuk halo konsilidasaun hari ita nia estadu ne’e metin ba futuru,” informa Amo Martinho, hafoin halao inkontru ho PM Palasio Governu, Tersa Horseik.

Nia dehan, ba kestaun ne’e rasik, nia parte koalia ona ho PR Horta ne’ebe fo apoiu maka’as ba enkontru ne’e, atu bele hametin liu tan estabilidade politika no paz iha Timor-Leste.

Tuir nia katak, durante ne’e Igreja Katolika liu husi Amu Bispo Dom Basilio do Nascimento mak lidera inkontru Maubise, tanba ne’e, fo fiar fali ba komisaun Justisa e paz nu’udar komite organizadora hodi prepara diak liu tan inkontru alargadu ne’e.

Padre Martinho hatutan, Jerasaun tuan sira ne’ebe mak sai inisiator ba inkontru ne’e mak, Marí Alkatir, PR Ramos Horta, PM Xanana, Major Jeneral Taur Matan Ruak, Eng Mario Viegas Carrascalao, Vise PM Jose Luis Guterres, Francisco Guterres Lu-Olo sira ne’e, sai nudar lider istoriku ne’ebe deside ona tuir rejultadu inkontru Maubisi.

Amo Martinho dehan, husi inkontru alargado ne’e sei involve diak liu tan lider Politikus historia balun ne’ebe hetan asentu iha Parlamentu Nasional sei tur hamutuk, tanba sei invove mos Amo Bospo Diaseze Dili, Dom alberto Ricardo da silva, Don Basilio do Nascimento no Bispo Diaoseze Maliana, Dom Norberto Amaral hodi haforsa estado TL.

Husi inkontru ne’e sei hametin unidade lideransa Timoroan no povu tomak hodi hakat liu eleisaun 2012 nudar tinan maziku.

“Lider sira sei tur hamutuk ita haree to’o 2012 ita bele haksoit liu ou it abele dehan tinan maziku, ne’ebe sei selebra tinan istoriku maibe ita tenke preparadu didiak,” dehan nia.

Nia hatutan, Igreja Katoliku hakarak liberta nafatin nasaun ho povu, no kontinua kontribui libertasaun povu no nasaun ne’ebe hamutuk ho estado TL.

Ba jerasaun foun, padre Martinho dehan, Igreja identifika tenki iha kapasidade, intelektual, professional, atu kontribui ba nasaun Timor Leste ba voa Dezenvolvimentu,” dehan Amo Martinho.
.

Pe. Martinho: " Xavier Bele Sai “Kambing Hitam "

Husi: Eugenio Pereira - Jornal INDEPENDENTE - Kuarta, 20 Julhu 2011

Dili-Padre Martinho Gusmao dehan Politiku na’in balun hakarak kandidatu Prezidente ASDT Francisco Xavier do Amaral tanba sira hakarak hetan sira nia mehi ba poder.

Ema sira ne’ebe fo deklarasaun apoiu Xavier ba Prezidente hakarak tara naha todan ba Xavier tanba sira nia interese atu hadau kadeira politiku,” dehan nia.

“Ha’u koalia nudar opiniaun pesoal, la prezenta CNE, hau hanoin tidak manusiawi (laos hanesan ema), tanba ho kondisaun avo nian hanesan ne’e (moras) ema ne’ebe dudu nia atu ba kandidatu prezidente atu sakrifika de’it avo, tamba avo bele sai “Kambing Hitam” sai vitima para ema seluk mencapai kekuasaan (to’o objetivo Poder),” informa Padre Martinho hodi hatan Pergunta Jornalista iha Palasio Governu horseik.

Nia dehan tuir lolos ema sira ne’ebe fo apoiu ba Avo Xavier atu sai kandidatu Prezidente tenki tetu didiak sira nia desizaun no labele matan dukur.

“Ema normal ida la halo politika mos hatene, se wainhira Avo ida katuas ona nia sei labele halo servisu barak no nia moras tenke deskansa barak hodi labele halo Avo sai instrument rasional ida ba emaseluk nia politika,” Amo Martinho hateten.

Nia dehan Xavier nia kandidatu ba prezidente ne’e depende ba desizaun tribunal,” Amo dehan tuir konstituisaun RDTL iha artigu 75, hateten momos katak, ema atu sai Prezidente sidadania original TL, goja kapasidade nudar hanesan kapasidade fiziku ba saude mental, tinan 35 no kriteriu seluk tan.

“Kriteriu iha konstituisaun klaru, maibe hau kolaia ne’e la reprejenta CNE nian, ami simu deit kandidatu hirak ne’e depois sei haruka ba tribunal rekursu mak deside, (katak nia figura ruma) sei bele kandidatu ba prezidente ka lae,” dehan nia.

Kriteriu seluk tan, dehan Padre Martinho katak, iha eleisaun povu maka bele deside, figura ne’ebe sira hakarak lidera Timor-Leste.

“Hau hanoin povu Timor-Leste haree no hatene, sira fo fiar ba ema ne’ebe mak bele sai Prezidente,” dehan nia.

Foin lalais ne’e, partidu politiku hanesan, PMD, ASDT, PDRT, TRABALISTA no PARENTIL, hamutuk forma Bloku Proklamador hodi kandidata Xavier ba Prezidente republika iha eleisaun 2012 oin mai.

Maibe, Partidu Trabalista dada an ona husi bloku ne’e tanba ninia Prezidente Angela Freitas mos hakarak sai kandidatu ba prezidente ida.

Jornal ne’e tenta konfirma Xavier do Amaral horseik kona-ba deklarasaun Amo Martinho nian maibe Prezidente ASDT ne’e seidauk bele fo komentariu tanba preokupa ho aktividade barak.

segunda-feira, 18 de julho de 2011

CNRT Realiza Konsolidasaun Iha Lena-Buibela

Segunda, 18 Julhu 2011 - 15:25:43 OTL

Posting Husi : Josefa Parada



AFALOICAI BAGUIA- Pertidu Congressu Nasional Rekonstruksaun de Timor Leste (CNRT) realiza konsolidasaun iha aldeia Buibela no Buibela ho Lena, suku Afaloicai sub distritu Baguia, distritu Baucau, atu hametin estrutura iha baze hodi prepara ba elisaun jeral 2012, Sekretariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo ho nia komitiva lao deit kuaze horas tolu nia laran mol;lok to iha neba.

Sekjer Pertidu CNRT Dionisio Babo, Vice Sekretariu Jeral CNRT Jacinto Rigoberto, Sekretariu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto, Sektrariu Estadu Seguransa, Francisco da Costa Guterres ho nia komitiva lao husi area Nedelai tama to’o aldea Buibela no lena kuaze kolimentu 6, tun foho no sae foho atu realiza konsolidasaun partidu CNRT iha Area neba.

“Ita tenki lao purvolta de 5 ka 6 kolimetrus no sae deit foho, ne’e defikulta teb-tebes relasaun entre komonidades,” dehan Sekretaiu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo ba Jornalista iha Buibela-Lena, Suco Afoloicai, Baguia Sabadu (16/7) hafoin konsolidasaun.

Dionisio Babo hatete katak nudar partido, ita lebele tur deit iha Dili mak koalia lori povo nia naran, maibe tenki tun to karaik, hasoru malu, kunhese realidade povo nian ho nia moris, foin nune mak bele kumpriende saida mak povo hakarak.

Iha fatin hanesan Coordenador, CNRT Sub Distritu Baguia, Luis de Oliveira alias Oan Fuik hatete, militante no simpatizante konsentra iha aldeia Lena atu kumpri programa CNRT nian, tamba aldeia lena mos hola parte historiku ba povu Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL web, Edisaun Tersa (19/7). Timotio Gusmão

Xanana Husu Povu Tomak Fiar Ba PEDN

CJITL Flash, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmaõ Husu ba povu hotu  atu  fiar ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional-PEDN, tanba  PEDN hanesan matadalan ba Dezenvolvimentu Timor Leste.

Xanana Gusmaõ  koalia ida ne'e ba povu Distritu Manatuto, Sexta-Feira 15/7 relasiona ho PEDN ne'ebe hetan ona aprovasaun iha Parlamento Nasional  hakat ba prosesu Inplementasaun, ba PDD.

"Hau fiar katak ho vontade ita sei lao ba oin, ita iha PEDN temi mos konaba agrukultura,tanba agrikultura ne'e importante, ne'eduni ita hotu tenki book a’an," dehan Xanana.


Nia hatutan katak  Nudar Primeiru Ministru fo apoiu ba Direktores Agrikultura temi
katak, apoiu ne'e laos deit ba Distritu ida, maibe ba Distritu hotu.

“Hau  husu ba komunidade  sira atu servisu e servisu nafatin,  la kleur  tan ho PEDN sei  halo  buat diak ba Timor-Leste” afirma Xanana.

Iha oportunidade ne’e  Adminsitrador Distritu Manatuto, Elvino Bonaparte fo nia reasaun positiva katak, ho esforsu Governu nian ne’ebe mak lideransa Kay Rala Xanana Gusmaõ, sei lori povu Timor Leste ba moris ne'ebe diak.

“Buat inportante maka hadia povu ne'e nia moris, bainhira povu ne'e moris diak ona,povu sei moris hamnasa” komenta Elvino.(Domingos da Silva/CJITL)

PEDN Sai Mata Dalan Ba Povu TL

CJITL Flash, “Plano Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional -PEDN, ne'ebe hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional –PN iha Segunda-Feira 11/07, sai nudar mata dalan ba Dezenvolvimentu ne'ebe ninia objektivu maka hadia povu nia moris” hateten Deputadu Natalino dos Santos husi Bankada CNRT.

Nia haktuir katak PEDN ne'e hetan akreditasaun husi populasaun Timor-Leste tomak, wainhira Primeru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao ba halo konsulta PEDN iha fulan Abril-Setembru tinan 2010 iha sub-distritus 65.

 "konsulta PEDN ne'e, laos konsulta oras ida ka oras lima, maibe kuase loron tomak dala ruma Primeiru Ministru  esplika hodi hatan ba perguntas sira ne'e to'o kalan bot" informa Natalino dos Santos segunda 18/7 iha Parlamentu Nasional.

Iha Fatin Hanesan Deputado Adriano dos Nascimento,husi  Bankada PD hateten katak katak PEDN ne'e reflete ba ispiritu Ukun Rasik a’an ne'ebe mehi ida ba povu tomak nian katak hametin ukun rasik a’an, harii Nasaun husi baze.

“Mehi ba povu no nasaun nia moris diak, fiar ba Planu Estrategiku Dezenvolvimentu Nasional-PEDN, no halo asaun hodi konkretiza tuir kbiit moral, politika no intelektual AMP nian.
Nia hatutan katak ho komitmentu ida ne’e, maka Partido Democratiku hakotu ona nia pozisaun hodi fo apoiu tuir kbit ida-ida nian, ba implementasaun Planu Estrateziku Dezenvolvimentu, husi fukun ida ba fukun seluk, no hosi tinan ida ba tinan seluk.

Adriano dos Nascimento, Razaun ne’ebe lori Bankada Partidu Demokratiku, hodi aprova no deklara nia komitmentu, mak hanesan Planu Estrateziku de Dezenvolvimentu nudar mehi ida, fiar ida no asaun ida.

“Planu Estrateziku Dezenvolvimentu nudar interese nasional ho razaun katak Planu Estrateziku Dezenvolvimentu ne’e atu responde  povu nia susar no terus ne’ebe mak durante ne’e sira hetan” Afirma Adriano.

Nune'e Mos Deputada Carmelita Moniz Husi Bankada CNRT hateten katak PEDN hanesan kontinuasaun husi PDN 2002 ne'ebe elabora husi Governu anterior lidera husi Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri ne'ebe hakerek mehi povu nian ne'ebe tau iha dokumentu Visaun2020.

"Iha PDN 2002, hakerek mos konaba revisaun ba dokumentus ne'e, tuir lolos halo iha Julho-Agosto 2003, maibe la iha biban tanba Governu iha perioridade seluk, tanba ne'ebe maka Governu AMP iha ninia programa ne'ebe apresenta iha fulan Setembru tinan 2007, tau mos perioridade ba elabora PEDN ne'ebe hanesan kontinuasaun husi PDN 2002" informa Carmelita.(Domingos da Silva/CJITL)

Mari Alkatiri dehan PEDN ne´e AMP no laos FRETILIN nian, Maubere-Aileba lalika vota tan ba Partidu ne´ebe lakohi dezenvolvimentu


Aileba - Dili. Mari Alktiri lori Sekretariu Jeral Partidu Fretilin nia naran, haktuir katak: "PEDN ne´e AMP nian, neduni Fretilin manan no ukun sei la uja PEDN (TVTL, 15/07/2011)". PEDN ne´e povu Maubere-Aileba sira nia oan maka elabora.

Ho sira nia matenek maka halo PEDN, oinsa maka lider ida, subar iha partidu historika nia liras hodi bosok povu Maubere/Aileba. Afinal Mari Alkatiri hakarak maka explora povu liu husi sira votus, e depois lakohi ba povu nia moris diak, lakohi dezenvolvimentu ba povu Maubere-Aileba sira.

Nia hakarak maka diak no moris luxu ba nia ho nia familia, sira hetan beneficiu husi Pensaun vitalicia ne´ebe aprova ho nakdedar molok termina nia mandatu. Hetan beneficiu hanesan: osan manan 100% hanesan sira ne´ebe maka ativu , hetan beneficiu ho exportasaun ba sasan husi liur livre husi taxa, hetan direitu ba facilidades sira seluk. Ida ne´e maka lider Maubere no Aileba? Laos, Mari Alkatiri lori bandeira Fretilin subar an hodi defende ba ninia interese burgesa.

Maubere no Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri no Partidu ne´ebe lidera husi nia rasik. Vota ba Alkatiri ne´ebe subar iha Fretilin hodi suku liras ba nia ho familia no sira nebe maka hetan beneficius maka moris diak.

Povo Maubere Aileba, lalika vota tan ba Mari Alkatiri tanba fo moris diak ba sira no sira nia grupos deit. Mai ita hamutuk dehan lae ba Mari Alkatiri ne´ebe explora povu Maubere/Aileba nia lian no votus manan votus no ukun haluha ona aileba no Maubere sira!